Skip to content

Skip to table of contents

‘Volomunda Viayo o Fẽlamo Osipi’

‘Volomunda Viayo o Fẽlamo Osipi’

Ocimunga cimue colonoño vakuakulembulula ovina viosimbu, va kala oku fẽla vakungu o vekango o ko Yudea. Va pitĩla vekungu limue lia kala komunda yimue ya lepa calua. Anga hẽ va sanga ovikuata vimue vi kuete esilivilo ndeci Ociña Cokalunga ka ka Kuete Akimba? Ovo va komoha calua poku sanga ukuasi umue weya oku tukuiwa hati: Nahal Mishmar.

UKUASI waco wa kala eci ci soka 400 kovikuata via litepa una wa sangiwa kunyamo wo 1961 kosãi Yelombo okuti wa selekiwa pokati kovawe haiwo wa muñiwila pevinda. Vimue pokati kovikuata viaco via pangiwa losipi. Povikuata via sangiwa pa kala akolowa, olombueti, ovimalẽho, kuenda ovimalẽho viuyaki. Ovina viaco via sanjuisa vakuakutanga Embimbiliya omo liulandu u sangiwa kelivulu Liefetikilo 4:22 una wa lombolola okuti Tuvale-Kaini wa kala “ukuakutela ovikuata viosi viosipi lutale.”

Toke cilo lomue wa kũlĩha oku kua tunda ovokuasi aco. Ovina viaco via sangiwa vi lekisa okuti, tunde kosimbu, omanu va siata oku fẽla osipi, loku yi yengulula kuenda oku tela layo ovimalẽho vi sukiliwa.

POVITUMÃLO KUA SANGIWA OSIPI VOFEKA YOHUMINYO

Eci va Isareli va kala ocipepi lofeka yohuminyo, Mose wa va sapuila hati: ‘Volomunda [viofeka yaco] o fẽlamo osipi.’ (Esinumuĩlo 8:7-9) Olonoño vakuakulembulula ovina viosimbu, ko Isareli kuenda ko Yordão, va siata oku sangako ovikuata viosimbu kuenda ovitumãlo vioku yenguluila osipi ndeci, ko Feinan, Timna kuenda Khirbat en-Nahas. Ovitumãlo viaco vi situlula nye?

Kovitumãlo vio ko Feinan kuenda ko Timna, kuli akungu a longa calua muna va enda oku fẽla osipi vokuenda kueci ci soka 2.000 kanyamo. Koloneke vilo, vosi va nyula ovitumãlo viaco va pondola oku sanga ovimalañanya viosipi via sandukila posi. Kosimbu omanu va talavaya lovimalẽho viovawe poku fẽla osipi vakungu ana a leluka. Eci va sanga akungu ana a tĩla calua, va fẽla lovimalẽho viutale oco va sanjavalise akungu aco laleva. Vembimbiliya kelivulu lia Yovi, tu sangako ulandu u lekisa ndomo upange waco wa enda oku lingiwa. (Yovi 28:2-11) Omo okuti upange waco wa tĩlile calua, kocita catatu toke kocita catãlo K. K., olombiali vio ko Roma poku kangisa olomandekua va enda oku vi tuma koku fẽla osipi ko Feinan.

Alundu anene ovinene viosipi vina via sangiwa ko Khirbat en-Nahas (“a lomboloka alunda osipi”) a lekisa okuti kocitumãlo caco va enda oku telelako ovimãleho viosipi. Olonoño via ­lombolola okuti ocipepi lo ko Feinan kuenda ko Timna kua enda oku tunda ovokuasi a fẽliwa posi. Oco va yengulule osipi okuti yi litepa lovinene, va enda oku talavaya luyeveyo u kuete elove mu tunda owuya walua (1.200°C) vokuenda kueci ci soka olowola ecelãla ale ekũi. Oco ku pangiwe ovikuata vimue viosipi, ca sukilile oku yengulula ci soka olokilu vitãlo viovawe osipi oco ku tunde okilu yimosi yosipi ya yela.

OSIPI VA TALAVAYA LAYO KO ISARELI YOSIMBU

Komunda Sinai, Yehova Suku wa lombolola okuti, osipi lutale wocitumãlo owo va tunga layo otavernakulu kuenda haiyo va tunga layo onembele ko Yerusalãi. (Etundilo ocipama 27) Va Isareli citava okuti osimbu ka va endele Kegito, va kũlĩhile ndomo va talavaya losipi ale va lilongisa oku talavaya layo eci va kala Kegito. Eci va tunda Kegito, va tẽla oku yengulula osipi loku tunga layo ociñumañuma congombe. Ovo va pangelevo ovikuata vialua viosipi via sukiliwile kupange wotavernakulu ndeci, etasu linene, olombia, oviyo, olopa kuenda olongalufu.—Etundilo 32:4.

Noke eci va kala vekalasoko, va pitĩla pocitumãlo co Punono (cilo ca kũlĩhiwa okuti Feinan). Pocitumãlo caco pa kala osipi yalua, kuenda opo omanu va fetikila oku lisiõsiõla omo liomana kuenda ekambo liovava. Poku va yambula Yehova wa tuma olonyõha via tema kuenje omanu valua va fa. Eci va Isareli va likekembela, Mose wa va livondelako ku Yehova kuenje Yehova wo tuma oku tunga onyõha yosipi loku yi tulika kuti. Ulandu waco u fetika ndoco: “Nda onyõha yimue ya lumana umue omunu, [nda wa] vanja konyõha yosipi o popeliwa.”—Atendelo 21:4-10; 33:43.

OSIPI YA SOMA SALOMONE

Soma Salomone wa talavaya losipi yalua poku tunga onembele yo ko Yerusalãi. Onepa yalua yosipi yaco ya kala ya isiaye Daviti, yina opile vofeka ya va Suria eci a yi yula kuyaki. (1 Asapulo 18:6-8) “Ociva cosipi” ya yenguluiwa, ale etasu linene muna ovitunda via enda oku li sukuila, ca kala lunene weci ci soka 66.000 kalitulu ovava, kuenda calemẽle eci ci soka 30 kolotonelada. (1 Olosoma 7:23-26, 44-46) Puvelo wonembele, pakala olongunji vivali vinene via pangiwa losipi. Upamo waco wa kala leci ci soka 7.5 kolosentimetulu, usovĩ waco wa kala leci ci soka 1.7 kolometulu, oku lepa kuayo 8 kolometulu, ovitue viaco via kuatele eci ci soka olometulu 2.2. (1 Olosoma 7:15, 16; 2 Asapulo 4:17) Eci ocindekaise cimue ci kuatisa oku kũlĩha etendelo liulu wa pesiwa poku tunga ovikuata vimue.

Kosimbu omanu va endavo oku talavaya losipi kovina vikuavo. Tu tanga eci catiamẽla kovimãleho viuyaki, alienge utale, ovikuata viovisikilo kuenda apito via pangiwa losipi. (1 Samuele 17:5, 6; 2 Olosoma 25:7; 1 Asapulo 15:19; Osamo 107:16) Yesu wa tukula olombongo “viosipi”, kuenda upostolo Paulu wa tukulavo “Alexandro, uteli wosipi.”—Mateo 10:9; 2 Timoteo 4:14.

Toke cilo olonoño vakuakulembulula ovina viosimbu kuenda vakuovolandu ka va tẽla oku lombolola ndomo omanu kosimbu va enda oku talavaya losipi, loku kua tunda ukuasi una va tukula hati, Nahal Mishmar. Pole, kuli ocili ci sangiwa vulandu Wembimbiliya ndomo wa lombolola hati, ofeka va Isareli va piñala ya kala ‘ofeka yiwa okuti . . . volomunda viayo va fẽlamo osipi.’—Esinumuĩlo 8:7-9.