Skip to content

Skip to table of contents

CECI CI KUATISA EPATA OKU KUATA ESANJU

Poku Vangula Lomãla Vove Vatito—Yuvula Oku Lihoya

Poku Vangula Lomãla Vove Vatito—Yuvula Oku Lihoya

“Eci omõlange a kuata 14 kanyamo wa fetika oku lekisa ekambo liesumbilo poku vangula lame. Eci ndu sapuila okuti yilo ‘owola yo ndalelo,’ eye o tambulula hati, ‘ndi lia owola nda panga.’ Eci ndu pulisa nda wa mala oku linga upange ndo tuma, eye o nambulula hati, ‘ko ka sakalaise vali!’ Olonjanja vialua, kavali ketu tu fetika oku lihoya.”—MAKI ko JAPÃO. *

Nda ove o kuete omõla umue umalẽhe, ivaluka okuti o ka liyaka lovitangi vimue vi seteka ocikele cove coku kala onjali, kuenje o sukila oku lekisa epandi. Ukãi umue o tukuiwa hati, Maria ko Brasil, okuti omõlaye o kuete 14 kanyamo wa popia hati: “Eci omõlange a lekisa esino kokuange, ci ndi temisa. Noke tu fetika oku litetela olonimbu.” Car­mela, kofeka yo Italia okuti o kasivo oku liyaka locitangi cimuamue wa popia ndoco: “Ame lomõlange ukuenje tua siata oku lihoya calua kuenje, o li yikila vohondo yaye.”

Momo lie amalẽhe vamue va siatela oku lihoyela lolonjali viavo? Anga hẽ, va siata oku vetiyiwa lakamba vavo? Pamue citava. Embimbiliya li lombolola okuti ukamba omunu akuete la vakuavo u pondola oku u vetiya oku kuata ovituwa viwa ale ovituwa vivĩ. (Olosapo 13:20; 1 Va Korindo 15:33) Handi vali, amalẽhe valua koloneke vilo va siatavo oku vetiyiwa lovina va mola vovitalukilo.

Pole kuli asunga akuavo a sukila oku kũlĩhisiwa—ana okuti nda wa kũliha ndomo a pondola oku vetiya omãla vove, ca leluka oku liyaka lavo. Konomuisa ovolandu amue.

KUATA “ULOÑO WOKU SOKOLOLA”

Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Eci nda kala omõla nda vangola ndomõla, nda yeva yeva ndomõla, nda soka soka ndomõla. Eci nda linga ukulu, nda liwekapo [oku linga] evi viumõla.” (1 Va Korindo 13:11) Ndomo ca lekisiwa volondaka via Paulu, omãla kuenda akulu ka va sokolola ovina vimuamue. Ndamupi?

Omãla va sokolola lika kovina va lete, evi viwa levi vĩvi. Pole akulu va sokolola lutate catiamẽla kovina ka vi letiwe kuenda osimbu ka va nõlele onjila va yongola oku kuama, va kũlĩhĩsa ovina viosi via kongelamo. Akulu va sokolola esunga lieci va yonguila oku nõla onjila yaco kuenda ndomo ovilinga viavo vi pondola oku sanjuisa ale oku sumuisa vakuavo. Ovo va sokolola lonjila ndeyi. Pole, amalẽhe ka va kuete handi epondolo liaco.

Embimbiliya li vetiya amalẽhe oku kuata ‘uloño woku sokolola.’ (Olosapo 1:4) Pole, Embimbiliya li vetiya Akristão vosi oku talavaya ciwa ‘luloño wavo woku sokolola.’ (Va Roma 12:1, 2; Va Heveru 5:14) Olonjanja vimue ovisimĩlo viomõlove, vi u vetiya oku lihoya love ndaño muẽle kovina vitito. * Ale eye o pondola oku ku sapuila ocisimĩlo cimue okuti kokuove ci kasi nduveke. (Olosapo 14:12) Ndamupi o pondola oku sapela laye okuti ka u lihoyisa?

SETEKA NDOCO: Ivaluka okuti omõlove o kasi ño oku seteka oku kuata uloño waye woku sokolola, kuenda ka kasi oku kuama ovisimĩlo viaye viosi. Oco u seteke, catete u pandiya omo liuloño waye woku sokolola. (“Ndi sole calua ovisimĩlo viove, ndaño okuti olonjanja vimue si tava kovisimĩlo viaco.”) Noke u kuatisa oku kũlĩhĩsa ovisimĩlo viaye. (“Ove hẽ o sima okuti ovina viosi wa popia, ci tava oku vi kuama?”) Poku mola ndomo omãla vove amalẽhe va kũlĩhisa ovisimĩlo viavo loku vi mioñolola, oka komõha calua.

Ondaka yimue yelungulo: Eci o vangula lomãla vove, ku ka kuate ovisimĩlo viokuti ondaka yove oyo lika yi kuamiwa. Ndaño ci moleha ndokuti ka ci yevele ale ka co lombolokele, omõlove citava okuti wopako esilivilo, ndaño ove kua ci limbukile. Ko ka ci komõhe nda wa limbuka okuti noke yoloneke vimue, omõlove wa pongolola ovisimĩlo viaye.

Olonjanja vimue ame lomõlange ulume tu lihoyisa kovina vimue vitito ndeci, poku u lungula oco ka ka sanumule vali manjaye utito ukãi. Pole, olonjanja vimue o yongola okuti ndu u pulisa eci ci kasi vovisimilo viaye kuenda oku kuata elomboloko lieci ci kasi vutima waye loku u sapuila ndoco: Puãi eci oco ‘ocitangi caco,’ ale ‘eci oco o kasi oku sima.’ Ndi sima okuti, nda eci oco nda lingaile, nda nda tẽla oku yuvula ocitangi cetu coku lihoya.”—Kenji, Japão.

U KUATISA NDOMO AMBATA OMUENYO WAYE

Olonjali vina via lunguka, vi kuatisa omãla vavo oku situlula ovisimilo viavo

Vocikele coku tekula omãla, mua kongela oku va pindisa oco okuti eci va linga akulu va tẽla oku ambata ciwa omuenyo wavo lolondunge. (Efetikilo 2:24) Vocikele caco mua kongela oku u longisa ovituwa a sukila oku kuata, alongiso etavo kuenda olonumbi vi songuila omuenyo waye. Umalẽhe una wa nola omuenyo a yongola oku ambata, eci a liyaka locitangi cimue coku linga eci cĩvi ka sokolola lika ovitangi vi yilila kelinga liaye. Eye o lipula ndoco: ‘Omuenyo upi ndi yongola oku ambata? Olonumbi vipi ndi yongola oku kuama? Omunu una o kuama olonumbi evi, nye nda a linga poku liyaka locintangi ndeci?—2 Petulu 3:11.

Embimbiliya li tu sapuila ulandu wa Yosefe, umalẽhe umue ukuenje wa nõlelepo oku kuata ovituwa viwa. Eci ukãi wa Potifara a enda oku u yonja oco a lipekele laye, eye wa tambulula lutõi hati: “Ndinga ndati evĩho eli, hã si kuata ekandu ku Suku?” (Efetikilo 39:9) Ndaño okuti kotembo yaco va Isareli handi ka va kuatele ocihandeleko ci pisa ukahonga, Yosefe wa sokolola ndomo Suku a tenda elinga liaco. Handi vali, Yosefe poku popia hati, “ndinga ndati evĩho” wa lekisa okuti wa kuatele ovisimĩlo ndevi via Suku, kuenje wa lekisa ndomo a tuwa.—Va Efeso 5:1.

Omõlove utito o kasivo votembo yoku lilongisa ndomo a ka tuwa eci a linga ukulu. Eci ciwa, momo ovina a kasi oku lilongisa vi ko kuatisa oku liyaka lalambalalo a tunda kakamba kuenda oku pandikisa lavo. (Olosapo 1:10-15) Handi vali, onjongole yaye yoku amamako oku kuata ovituwa viaco, yu wĩhavo ongusu yoku lihoya love. Oco hẽ, nye o sukila oku linga?

SETEKA NDOCO: Ku ka lihoye laye, pole sanda oku kuata elomboloko liovisimĩlo viaye. (Popia ndoco:“Linga ndi tale nda ca ndi lomboloka. Wa popia hoti . . . ”) Noke u pulisa ndoco: (“Momo lie o kuetele ovisimilo evi?” ale “Nye ca ku vetiya oku pitĩla petosi eli?”) Seteka oku kũlĩha ovisimĩlo viomõlove. Ecelela okuti o situlula eci ci kasi vutima waye. Nda ovina viaco vu kasi oku lihoyisa ka via tiamẽlele koku nõla eci ciwa leci cĩvi, pole, via tamba ño kueci omunu lomunu a sole, lekisa okuti wa sumbila ovisimĩlo viaye ndaño ku vi tava lutima wosi.

Oku longisa ovituwa viwa komõla kuenda ndomo a kakatela kalongiso aco, ci kuatisa calua. Embimbiliya li popia okuti Akristão va sukila oku yuvula oku kala ndomãla “va punguaiwa lolofela viosi viokulongisa.” (Va Efeso 4:14) Omo liaco, vetiya omõlove oku kuata ovituwa viwa kuenda oku kakatela kalongiso a sunguluka.

Ivana, kofeka yo República Tcheca wa popia hati: “Eci ndi lekisa komãla vange vafeko okuti ndi yongola oku yevelela ovisimĩlo viavo, ovo va nolapo oku yevelela ovisimĩlo viange, ndaño okuti via litepa levi viavo. Si va kisika oku tava kovisimĩlo viange, pole ngecelela okuti va situlula ovisimĩlo viavo.”

KUATA UTÕI POLE, LEKISA ESUNGULUKO

Ndomo ca siata komãla vatito, amalẽhe olonjanja vimue va siata oku lihoya lolonjali viavo poku pitolola ondaka yimue yosimbu oco olonjali viavo vi tokoke. Nda eci oco ocituwa ca siata vonjo yove, lunguka. Ndaño okuti olonjanja vimue oku ecelela ku tepulula ovitangi vokatembo kamue, pole, ci longisa omõla okuti, nda o yongola cimue o sukila oku lihoyisa lonjali. Onjila yipi yi kuamiwa? Kuama elungulo lia Yesu liokuti: “Oku popia kuene ku linge nda oco, oco; nda hacoko, hacoko.” (Mateo 5:37) Nda omãla va kulĩha ale ocisimĩlo cove lalimue eteke va sanda oku lihoyisa love.

Pole lekisa esunguluko. Ecelela omõlove oku lombolola esunga lieci a yonguila okuti ovihandeleko viove vi eciwa lesunguluko. Poku ci linga, ka ci lekisa okuti o kasi oku lueya, pole, o kasi oku kuama elungulo Liembimbiliya li popia hati: “Esunguluko liene li limbukiwe.”—Va Filipoi 4:5.

SETEKA NDOCO: Vepata liove kuati ocituwa coku linga ohongele yoku kũlĩhĩsa ovihandeleko vi songuila epata liene kuenda ovina vikuavo. Lekisa kokuavo okuti o yongola oku va yevelela kuenda oku kũlĩhisa ovina viosi via kongela voku nõla onjila yimue yi kuamiwa. Roberto, onjali yimue ko Brasil, wa popia ndoco: “Omãla va sukila oku yeva ndomo olonjali vi tava kapingilo avo nda ka a lueya olonumbi Viembimbiliya.”

Ocili okuti, olonjali ka via lipuile. Embimbiliya li popia hati: “Etu vosi tuakuaku lueya lueya lovina vialua.” (Tiago 3:2) Nda wa limbuka okuti wa lihoyisa lomõlove kuenje omõlove wa tema pole, ove o kuete ekandu, pinga lonjanga ongecelo. Poku lekisa okuti wa limbuka oku lueya kuove, o ka eca kokuavo ongangu yeliketiso kuenje omãla vove va ka kuamavo ongangu yove.

Kenji, kofeka yo Japão wa popia hati: “Noke yoku lihoyisa lomõlange, nda pinga ongecelo kokuaye eci o nyeño yange ya tulumũha. Poku ci linga ca tulumũla onyeño yomõlange kuenda co vetiya oku njevelela.

^ Ovinimbu 3 Vocipama cilo olonduko via pongoluiwa.

^ Ovinimbu 10 Vocipama cilo ondaka amalẽhe yi tiamisiwila kakuenje kuenda kafeko.

LIPULA NDOCO . . .

  • Nye nda siata oku linga okuti oco ci koka oku lihoya lomõlange?

  • Olonumbi viocipama eci vi ndi kuatisa ndati oku kũlĩha ciwa ovisimĩlo viomãla vange?

  • Nye ndi pondola oku linga oco ndi sapele ciwa lomãla vange okuti ka tu lihoyisa?