Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Anga hẽ va Isareli eci va kala vekalasoko va enda oku lia lika o mana, lakalanga okuti ovina vikuavo havioko?

Va Isareli va kala vekalosoko ci soka 40 kanyamo kuenda ovo va enda oku lia ca piãla enene o mana. (Etu. 16:35) Olonjanja vivali Yehova wa va ĩhavo akalanga. (Etu. 16:12, 13; Ate. 11:31) Pole, va Isareli va kuatelevo ovina vikuavo va ponduile oku lia.

Ndeci, Yehova olonjanja vimue wa enda oku ambata afendeli vaye ‘kocitumãlo cimue oco va puyukepo’ kuna kua kala ovava loku lia. (Ate. 10:33) Cimue pokati kovitumãlo viaco, ekalasoko lio Elimi “kuna kua kala 12 kolono viovava kuenda 70 koviti vieva.” (Etu. 15:27) Elivulu li tukuiwa hati, Ovikũla Viembimbiliya kelimi liongelesi li popia hati: “Uti wondende u kulila calua kovitumãlo vialua kuenda okulia kumue ku liwa calua kovitumãlo viekalasoko momo uti waco ka weci lika okulia, pole, wecavo ulela kuenda ulembo komanu valua.”

Citava okuti va Isareli va talamavo vekalasoko linene okuti koloneke vilo li tukuiwa hati Feiran lina li panga onepa kocimbota co Feiran. a Elivulu losapi hati, Oku Kũlĩha Oluali Luembimbiliya kelimi liongelesi, li popia hati: “Ocimbota caco okuti mu pita ovava, oku longa kualio ku soka 130 kolokilometulu kuenda cimue pokati kovimbota viaco ca tandapo vali, haico ca posoka loku kemãla calua ko Sinai. Ekalasoko lio Feiran li kasi ocinãla ci soka 45 kolokilometulu lo pocitumãlo casango olui lokalunga. Ekalasoko liaco, li kuete eci ci pitahãla 600 kolometulu, okuti okalunga ka sangiwa vombuelo liayo ka kuete 5 kolokilometulu. Olio lieyuka loviti viondende kuenda lia posoka calua okuti lia sokisiwile locumbo Cedene. Vokuenda kuolohuluwa vianyamo, omanu va siata oku enda kocitumãlo caco omo lioku kuata oviti vialua viondende.”

Oviti viondende vekalasoko lio Feiran

Eci va Isareli va tunda Kegito, vambatele osema yalua ya tamiwa yoku linga olombolo citava okuti lolomema kuenda ulela. Ocili okuti ovina evi ka via tumãlele otembo yalua. Omanu va nenavo “olomeme kuenda olongombe.” (Etu. 12:34-39) Vokuenda kuotembo, omo liekalo lia tĩlile calua vekalasoko, citava okuti ovinyama vialua via fa. Vimue pokati kovinyama viaco, va Isareli valia olositu viaco. Vikuavo citava okuti via eciwa ndocilumba oku kongelamo kolosuku viesanda. b (Ovil. 7:39-43) Ndaño ndoco, va Isareli va tẽla oku teyuila ovinyama vimue. Tua ci kũlĩha omo liolondaka Yehova a sapuila komanu eci va lekisa esino kokuaye. Eye hati: “Omãla vene va ka linga angombo vekalasoko vokuenda kueci ci soka 40 kanyamo.” (Ate. 14:33) Kuenje citava okuti kovinyama via va Isareli kua tundaile asenjele kuenda pamue ositu. Pole, eci nda ka ca tẽlele oco ku eciwe oku lia komanu va soka olohuluwa vitatu vokuenda kueci ci soka 40 kanyamo. c

Oco hẽ pi ovinyama via ponduile oku sanga okulia kuenda ovava? d Kotembo yaco, citava okuti ombela ya enda oku loka calua kuenda kua kala ovikũla vialua vekalasoko. Elivulu Estudo Perspicaz das Escrituras, Volume 1 li popia hati, ci soka 3.500 kanyamo a pita, “olono viovava vio ko Arabia via velelepo vali okuti vio koloneke vilo vi sule. Omo liakalasoko alua eyuka ikulungu kuenda ovimbota via kukuta vina mua pitaile ovava, vi eca uvangi wokuti otembo yimue kosimbu kua lokaile ombela yalua.” Ndaño ndoco, ekalasoko lia kala ocitumãlo cimue cinene haico ci lingisa usumba. (Esin. 8:14-16) Nda Yehova ka lingile ocikomo coku eca ovava, va Isareli kuenda ovinyama nda va fa.—Etu. 15:22-25; 17:1-6; Ate. 20:2, 11.

Mose wa sapuilile ku va Isareli okuti Yehova wa eca kokuavo o mana “oco [ovo va] limbuke okuti, omunu ka muila lika omuenyo kombolo, te kolondaka viosi vi tunda vomẽla wa Yehova.”—Esin. 8:3.

a Tala Utala Wondavululi 1, ya Kupemba wo 1992 kam. 24-25.

b Embimbiliya li tukula apuluvi avali kua lumbiwa ovinyama ku Yehova vekalasoko. Onjanja yatete, ca kala eci kua tumbikiwa upange wutunda. Yavali ko Paskoa. Ovolandu aco avali, a pita kunyamo wo 1512 O.Y., kunyamo wa vali noke lia va Isareli oku tunda Kegito.—Ovis. 8:14–9:24; Ate. 9:1-5.

c Oku panda kuesulilo 40 kanyamo eci va Isareli va kala oku tungayala vekalasoko, ovo va tẽla oku kuata ovinyama vialua via pundiwa kuyaki. (Ate. 31:32-34) Ndaño ndoco, ovo vamamako oku lia o mana toke eci va iñila Vofeka Yohuminyo.—Yeh. 5:10-12.

d Ka kuli uvangi u lekisa okuti ovinyama via lia o mana, momo Yehova wa sapuilile komanu oco vongolole lika o mana va ponduile oku lia, pole, ka kua tukuiwile catiamẽla kovinyama.—Etu. 16:15, 16.