Skip to content

Skip to table of contents

OSAPI YO KOÑOÑO | MOMO LIE TU SUKILILA OKU KALA VAKUACILI?

Esunga Lieci ci Kuetele Esilivilo Oku Kala Ukuacili

Esunga Lieci ci Kuetele Esilivilo Oku Kala Ukuacili

“Tua kolela okuti tu kuete utima wa yela, osimbu tu likolisilako oku kala vakuacili kovina viosi.”—Va Heveru 13:18.

Vembimbiliya, ondaka ya pongoluiwa hati, “ukuacili,” kelimi lio Helasi yi lomboloka “ocina cimue ciwa.” Yi lombolokavo ocina cimue ca posoka tu pondola oku muila komunu umue.

Akristão va kapako olondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Tu likolisilako oku kala vakuacili kovina viosi.” Nye ca kongela voku ci linga?

OKU LIYAKA LOVISIMĨLO VIUTIMA

Oloneke viosi komẽle, omanu valua va siata oku li tala volumuĩlo osimbu ka va tundile vonjo. Momo lie? Momo va yongola oku kuata eposo liwa lio ketimba. Pole, kuli ocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo okuti, ka ci sokisiwa loku pemuiwa ciwa esinga, ale oku wala uwalo wa kemãla. Omo liaco, utima wetu u pondola oku tu kuatisa ale oku tateka eposo lietimba lietu.

Ondaka ya Suku yi tu sapuila okuti, utima wetu wa tekela lika koku linga ovina vĩvi. Elivulu Liefetikilo 8:21, li popia hati: “Ovisimĩlo viutima womunu vi kasi ño cĩvi tunde kutila waye.” Oco tu kale vakuacili, tu sukila oku liyaka lovisimĩlo tua citiwa lavio okuti, vioku linga ekandu. Upostolo Paulu wa lombolola ndomo a liyaka lovisimĩlo vioku linga ekandu poku popia hati: “Vutima wange ndi sanjukila ocihandeleko ca Suku, puãi ndete ocihandeleko cikuavo vetimba liange ci liyaka locihandeleko cutima wange, okuti ci ndi tuala kupika wocihandeleko cekandu vetimba liange.” —Va Roma 7:22, 23.

Eci utima wetu u tu vetiya oku linga ocina cimue cĩvi, tu kuata onjongole yoku kemba. Pole, tu sukila oku yuvula oku yapuisiwa lonjongole yutima wetu. Momo, tu kuete elianjo lioku nõla eci tu yongola oku linga. Nda tu nõlapo oku yuvula ovisimĩlo vĩvi, tu pondola oku amamako oku kala vakuacili, ndaño okuti tua ñualiwa lomanu va siata oku kemba.

OKU YULA OVISIMĨLO KA VIA SUNGULUKILE

Oco tu kale vakuacili, tu sukila oku lekisa ovituwa via sunguluka. Pole, omanu valua va siata oku pesila otembo yavo koku ‘nõla uwalo’ va yongola oku wala okuti, oku liposuisa kuo vutima ci sule. Kuenje, noke yoku nyana, va li sandela esunga loku popia vati, va ci lingila oku tẽlisa olonjongole viavo. Elivulu limue li popia hati: “Olonjanja vimue tu vetiyiwa oku kemba omo lioku teyuila ekalo lietu liwa, oco omanu va sime okuti tuakuacili.” Kuli hẽ onumbi yimue yi tu kuatisa oku nõla oco tu limbuke nda ca sunguluka oku kemba? Kuli.

Omanu valua voluali va limbuka okuti, Embimbiliya olio lieca onumbi ya sunguluka. Vembimbiliya mu sangiwa olonumbi ka vi sokisiwa. (Osamo 19:7) Olio li tu ĩha olonumbi viatiamẽla kekalo liepata, koku sanda upange, oku kuata utima wa yela, kuenda oku kuata ukamba la Yehova. Embimbiliya lia siata oku kuatisa omanu valua tunde kosimbu. Ovihandeleko viaco kumue lolonumbi, vi pondola oku kuatisa olofeka viosi, apata osi, omanu vosi, kuenda alimi osi. Tu pondola oku pindisa utima wetu oco tu kale vakuacili haivo va sunguluka, nda tua konomuisa ovina vi sangiwa Vembimbiliya, loku vi sokolola, kuenda oku kapako alungulo aco.

Omanu va velisapo calua oku kemba okuti oku kuata ukũlĩhĩso wa suapo Wembimbiliya ci sule. Momo, tu kasi voluali lumue lua vĩha okuti, omanu va siata oku kisikiwa oku kemba. Eli olio esunga lieci tu sukilila oku likutilila ku Suku oco a tu kuatise oku liyaka locitangi caco. (Va Filipoi 4:6, 7, 13) Nda tua ci linga, tu pondola oku kuata utõi woku amamako oku linga ovina via sunguluka, kuenda oku kala vakuacili kovina viosi.

ONIMA YI TUNDA KOKU KALA UKUACILI

Hitoshi wa tukuiwa vocipama catete, wa kuatisiwa omo lioku kala ukuacili kupange waye woku sanda eteku. Cilo, o talavaya la cime umue okuti o sole calua ocituwa caye coku kala ukuacili. Eye wa popia hati: “Ngeca olopandu omo lioku sanga upange umue u ngecelela oku kuata utima wa yela.”

Omanu vakuavo va limbukavo ocili colondaka via tukuiwa ndeti. Tu konomuisi ovolandu omanu va siata oku kuatisiwa omo lioku kapako olonumbi Viembimbiliya poku “kala vakuacili kovina viosi.”

  • Utima wa Yela

    “Nda liwekapo oku tangela kosikola eci nda kuata 13 kanyamo oco ndi talavaye lovimunu. Omo liaco, ovina vialua nda kuatele via tunda kupange woku nyana. Noke, nda kuela, kuenje, ame kumue lulume wange tua fetika oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova. Tua lilongisa okuti, Yehova * Suku o nyale ocituwa coku nyana. Kuenje tua nõlapo oku linga apongoloko komuenyo wetu. Kunyamo wo 1990, tua litumbika ku Yehova, kuenje tua papatisiwa.”—Olosapo 6:16-19.

    “Kosimbu, onjo yange ye yukile ovina vialua viwa vioku nyana. Pole, cilo nda siapo ovina viaco, kuenje, ndi kuete utima wa yela. Eci ndi sokolola ocituwa coku nyana nda kuata kosimbu, ci ndi vetiya oku eca olopandu ku Yehova omo liohenda yaye ka yi pui. Kuenje eci ndi pekela kuteke ndi kuata esanju omo lioku kũlĩha okuti, Yehova wa sanjukila apongoloko nda linga.”—Cheryl wo kofeka yo Irlanda.

    “Eci cime cange kupange a limbuka okuti nda likala oku linga omĩlu yimue ka ya sungulukile lomunu umue ohuasi, eye wa ndi sapuila hati: ‘Suku yove wa ku kuatisa, kuenje wa linga omunu umue wa koleliwa! Tu kuete esumũlũho lioku talavaya love kupange wetu.’ Oku kala ukuacili kovina viosi, ca ndi kuatisa oku kuata utima wa yela kovaso a Yehova Suku. Oku ci linga ca kuatisavo epata liange kumue lomanu vakuavo oku kuama ongangu yange.”—Sonny, wo kofeka yo Hong Kong.

  • Ombembua yo Vutima

    “Ndi talavaya kupange woku kala oñuatisi kombango. Kupange waco oku kala ohuasi oco ocina ca velapo okuti oku kala ukuacili ci sule. Omanu vamue va siata oku sima ndoco: ‘Anga hẽ oku kemba ku nena ovitangi nda ku ecelela omunu oku kuata ukuasi kuenda ekalo liwa?’ Cilo ndi kuete ombembua yo vutima omo lioku kala ukuacili. Nda nõlapo oku amamako oku kala ukuacili, ndaño kueya ovitangi si konyõha. Va cime cange kupange va kũlĩha okuti, sia siatele oku va kemba.”—Tom, wo kofeka yo Estados Unidos.

  • Lisumbila Ove Muẽle

    “Usongui wange kupange, wa ndi vetiya oku kemba catiamẽla kovina vimue via kambelele kupange pole, sia tavele. Eci omanu va nyana ovina viaco va kuatiwa, cime cange kupange wa ndi pandiya calua omo lioku kala ukuacili. Oku kala ukuacili voluali lulo lue yuka uhembi, ka ca lelukile . Pole, nda tua likolisilako oku kala vakuacili tu koleliwa, kuenda tu sumbiwa lomanu vakuavo.”—Kaori, wo kofeka yo Japãu.

Oku kuata utima wa yela, ombembua yo vutima, kuenda oku lisumbila ove muẽle omo lioku kala ukuacili, ci nena asumũlũho alua. Ove hẽ ku tava kolondaka evi? ▪

^ tini. 18 Yehova oyo onduko ya Suku ndomo yi sangiwa Vembimbiliya.