Skip to content

Skip to table of contents

SETUKULI EKOLELO LIAVO | REBEKA

“Ngenda”

“Ngenda”

REBEKA wa kala oku tala ovisenge lolomunda via posoka osimbu ekumbi lia kala oku iñila. Omo okuti, poku linga ovongende ka siatele oku endela kolongamelo, ca fetika oku wika lika eci pa pita olosemana vimue. Eye o kasi oku tunda kimbo a citiwila ko Harane lina lia kala ocipãla. Lalimue eteke a laikele oku mola vali epata liaye. Citava okuti eye wa sokolola ovina via laikele oku pita laye, ca piãla enene eci a kala oku pitĩla.

Olongende via pita otembo yalua oco vi pitĩle ko Kanana, kuenje va enda kofeka yolomunda okuti ko Negembe. (Efetikilo 24:62) Citava okuti Rebeka wa mola olomeme. Ndaño okuti osi yofeka yaco ka ya kalele yiwa yoku lima, pole ya kuatele ovitumãlo viwa vioku lisila ovinyama. Ukulu wa kala oku u songuila, wa kũlĩhĩle ciwa ocitumãlo caco. Eye wa kuata ovolandu awa a ponduile oku sapuila ku cime caye, atiamẽla ku Rebeka una wa laikele oku linga ukãi wa Isake! Citava okuti Rebeka wa sokolola ndomo omuenyo waye u ka kala vofeka yaco loku lipulisa ndoco: Isake una wa laikele oku kala sandombua yaye, wa tuwile ndati? Momo ka va likũlĩhĩle! Anga hẽ eye poku mola Rebeka o ko sanjukila? Ovisimĩlo vipi Rebeka a ka kuata viatiamẽla kokuaye?

Kolonepa vialua violuali, olohuela vi sokiyiwa lepata, ka via kapiwileko koloneke vilo. Pole, kolofeka vikuavo olohuela viaco via siata calua. Pamue o sima okuti, Rebeka wa kala oku enda oku ka kueliwa lomunu umue ka kũlĩhĩle. Eye wa kala ukãi umue wa lekisile utõi kuenda ekolelo. Tu sukilavo oku kuata ovituwa vimuamue eci tu pita lapongoloko komuenyo wetu. Pole, kulivo ovituwa vikuavo vi komohĩsa okuti via kongeliwavo kekolelo Rebeka a lekisa.

“HA TAPELAKOVO OLONGAMELO VIOVE”

Epongoloko lia pita komuenyo wa Rebeka ka lio komohĩsile. Momo wa kulila ocipepi lofeka yo Harane volupale luo Mesopotamia. Olonjali viaye via litepele lomanu vo ko Harane. Ovo ka va endele oku fendela osuku yosãi yi tukuiwa hati Sin. Pole, va enda oku fendela Suku yavo Yehova.—Efetikilo 24:50.

Ndaño okuti Rebeka wa kala ufeko umue wa posoka calua, pole eposo liaye ka lia kalele lika lio kilu. Eye wa kuatele ukamba la Suku, kuenda wamamako lovituwa viwa. Ndaño okuti epata liaye lia kuata ukuasi walua, lapika, pole Rebeka ka tatiwile ndonasoma. Eye wa enda oku talavaya calua. Ndeci akãi valua vo kosimbu va enda oku linga, Rebeka wa kuatele ovopange amue okuti ka ca lelukile oku a linga, oku kongelamo oku tapa ovava oco a kuatise epata. Koñolosi wa siatele oku enda kocisimo covava loku ambatela ombia yaye pocitãi.—Efetikilo 24:11, 15, 16.

Eteke limue koñolosi, noke yoku yukisa ombia yaye yovava, ulume umue ukulu wo lupukila. Kuenje wo sapuila hati: “Va nyuiseko otuvava kombia yove.” Eye wa linga epingilo liaco lonjila yimue yi lekisa esumbilo! Rebeka wa limbuka okuti ulume waco wa tunda kupãla. Lonjanga yalua wa petamisa ombia yaye kuenje ulume wa nyuako toke a tẽla. Noke wa limbukavo okuti wa kuatele ekũi liolongamelo via sukilile oku nyua ovava. Rebeka wa mola okuti ulume waco wa kala oku u vanja lutate, omo liocituwa cohenda a lekisa. Kuenje wa popia hati: “Ha tapelakovo olongamelo viove toke [vi] tẽla oku nyua.”—Efetikilo 24:17-19.

Rebeka ka ecele ovava atito kolongamelo, pole via nyua toke via tẽla. Ongamelo yimosi oco enyona liaye li tẽlisiwe, yi sukila oku nyua 95 kalitulu ovava! Nda olongamelo viosi ekũi via nyua ovava, ci lekisa okuti Rebeka wa talavaya calua. Vepuluvi liaco pamue olongamelo via kuata enyona lialua. * Anga hẽ Rebeka wa kũlĩhĩle etendelo lialitulu ovava a laikele oku eca? Sio. Eye wa lekisa onjongole yoku talavaya calua, oco a lekise ocituwa coku yekisa kulume waco wa kuka. Ukulu wa tava ombanjaile yaco. Kuenje eye wo vanja suĩ osimbu a kala oku yayulako oku yukisa loku sukumula ombia yovava pocinyuĩlo olonjanja vialua.—Efetikilo 24:20, 21.

Rebeka wa kala ukuambili kovopange, haeye ukuakuyekisa akombe

Ongangu ya Rebeka koloneke vilo yi kuete esilivilo lialua kokuetu. Momo tu kasi koloneke vimue okuti, omanu va vialiwa lepela. Ndomo ca popiwile, omanu “va linga vakuakulisola,” okuti ka va lekisa onjongole yoku kuatisa vakuavo. (2 Timoteo 3:1-5) Akristão vana va likolisilako oku yuvula ocituwa caco locimãho coku kuama ongangu yamalẽhe vo kosimbu va tukuiwa Vembimbiliya, va linga eci ca velapo.

Rebeka wa limbukile okuti ulume waco ukulu wa kala oku u vanja calua. Pole, wo vanja lonjila yimue yi lekisa okuti wa komõha kuenda wo sanjukila. Eci Rebeka a malusula upange waye, ulume wa eca kokuaye olombanjaile violomota via tĩla! Kuenje wo pulisa hati: “Sapuileko, ove hẽ, wumõlelie? Vonjo ya so muli apa tu sikĩla ale?” Eci Rebeka o sapuila catiamẽla kepata liaye, esanju liaye lia livokiya. Citava okuti Rebeka lesanju lialua wa popiavo hati: “Ndaño ovinene viotiliku kuenda owangu tu kuete via lua, kuenda ohondo yoku sikĩla.” Ombanjaile yaco yiwa, momo ukulu waco wa linga ungende lomanu vakuavo. Kuenje Rebeka wa enda lalupesi oku ka sapuilako ina yaye ovina via pita laye.—Efetikilo 24:22-28, 32.

Ocili okuti Rebeka wa longisiwa ocituwa coku yekisa akombe. Koloneke vilo ocituwa caco ka ca siatele oku lekisiwa calua, kuenda eli olio esunga likuavo lieci tu sukilila oku setukula ekolelo liufeko waco wa kuatele utima wa sunguluka. Ekolelo tu kuetele Suku, li pondola oku tu kuatisa oku kuata ocituwa coku yekisa. Omo okuti Yehova o kuete ocituwa coku yekisa, kuenda ukuacali, o yongola okuti afendeli vaye va kuamavo ongangu yaco. Nda tu lekisa ocituwa coku yekisa, ndaño komanu vana okuti lalimue eteke va ka tu feta, tu sanjuisa Isietu wokilu.—Mateo 5:44-46; 1 Petulu 4:9.

‘KA VANJELE UKÃI WOMÕLANGE’

Ulume wa kuka o kasi pocisimo helie? Wa kala upika wa Avirahama, manji ya kukululu ya Rebeka. Omo liaco, wa tambuiwa ciwa konjo ya Betule, isia ya Rebeka. Citava okuti onduko yupika waco Eliesere. * Eci vamuẽle anjo va eca okulia kokuaye, ka tavele oku lia osimbu ka popele esunga lieci eyilila. (Efetikilo 24:31-33) Tu pondola oku sokolola esanju ulume a kuata eci a kala oku vangula, momo wa mola uvangi u lekisa okuti Yehova Suku wa kala oku u sumũlũisa oco a tẽlise ocikele caye. Ndamupi?

Sokolola eci Eliesere a lombolola ulandu waye, kuenda ndomo isia ya Rebeka okuti Betule la manjaye Lavane va kala oku yevelela lutate. Eye wa va sapuila hati, Yehova wa sumũlũisa calua Avirahama la Sara kofeka yo Kanana, kuenda va kuete omõla umue o tukuiwa hati Isake okuti eye wa laikele oku piñala ovina viosi. Avirahama wa ecele kupika waye ocikele cimue cinene, coku sanda ukãi wa Isake pokati kepata liaye ko Harane.—Efetikilo 24:34-38.

Avirahama wa linga ocisila la Eliesere oco ka ka nõle ukãi wa Isake pokati kakãi vo ko Kanana. Momo lie? Momo va kanana ka va sumbilile Yehova Suku, loku u fendela. Avirahama wa kũlĩhĩle okuti vokuenda kuotembo Yehova wa laikele oku yambula omanu vana va siata oku linga ovina vĩvi. Avirahama ka yonguile okuti omõlaye Isake a solele calua o kala ekamba liomanu vaco loku linga ovina via vĩha. Eye wa kũlĩhĩlevo okuti omõlaye wa kuatele ocikele ca velapo koku tẽlisiwa kuolohuminyo via Suku.—Efetikilo 15:16; 17:19; 24:2-4.

Eliesere wa sapuila ku vamuẽle anjo hati eci a pitĩla ocipepi limbo lio Harane, wa likutilila ku Yehova Suku. Eye wa pinga ku Yehova oco o kuatise oku sanga ufeko umue o ka kueliwa la Isake. Wa ci linga ndati? Eliesere wa pinga ku Yehova oco a wĩhe ondimbukiso yokuti ufeko o laika oku kueliwa la Isake wa sukilile oku iya pocisimo covava loku linga ocina cimue ciwa. Eci a pinga ovava, eye ka sukilile lika oku eca ovava ku Eliesere, pole ecavo kolongamelo viaye. (Efetikilo 24:12-14) Helie weya oku linga upange waco? Ocili okuti, Rebeka! Sokolola esanju Rebeka nda a kuata nda wa yevele ulandu Eliesere a lomboluila kepata liaye!

Betule la Lavane va komõha calua poku yeva ulandu wa Eliesere. Omo liaco, va popia hati: “Ondaka ya tunda ku Yehova.” Ndomo ovituwa viavo via lekisile, va linga ohuminyo yolohuela oco Rebeka a linge ndombua ya Isake. (Efetikilo 24:50-54) Anga hẽ eci ci lomboloka okuti Rebeka ka sukilile oku vangula lacimue catiamẽla kondaka yaco?

Osimbu Eliesere ka lingile ungende waco, wa pula Avirahama hati: Nda “ukãi ka tava oku ñuama?” Avirahama wo tambulula hati: “O yovoka kohuminyo yange.” (Efetikilo 24:39, 41) Ocili okuti, epata lia Betule lia enda oku kapako ovisimĩlo via Rebeka. Eliesere lesanju lialua noke yoku tẽlisa ocikele caye, keteke likuavo wa pulisa nda citava oku enda la Rebeka ko Kanana vepuluvi liaco. Pole, epata lia yonguile okuti va kala vali laye oloneke ekũi. Kuenje, va tetulula ocitangi caco poku popia hati: “Tu kovonga ufeko ha tu yevi komẽla waye.”—Efetikilo 24:57.

Eyi ya kala onjila yimue yi kuete esilivilo lia velapo Rebeka a sukilile oku nõla. Nye a sukilile oku popia? Anga hẽ nda wa tava oku siala la isiaye kuenda la manjaye okuti ka lingi ungende woku enda kuna ka kũlĩhĩle? Ale nda wa ci tenda ndesumũlũho oku panga onepa koku tẽlisiwa kuovolandu a kala oku songuiwa la Yehova? Eci a tambulula, wa lekisa ovisimĩlo a kuatele viatiamẽla kepongoloko lia laikele oku pita komuenyo waye. Eye wa popia lika hati: “Ngenda.”—Efetikilo 24:58.

Eye wa lekisa ocituwa cimue ciwa! Ndaño okuti koloneke vilo ovituwa vietu viatiamẽla koku likuela via litepa, pole handi tu pondola oku lilongisa ovina vialua kulandu wa Rebeka. Ocina ca velelepo kokuaye oku linga ocipango ca Yehova Suku okuti, olonjongole viaye muẽle vi sule. Koloneke vilo, catiamẽla koku likuela, Ondaka ya Suku yeca olonumbi via sunguluka vi tu kuatisa oku nõla omunu tu kuela, kuenda ndomo tu pondola oku kala ulume ale ukãi uwa. (2 Va Korindo 6:14, 15; Va Efeso 5:28-33) Ocili okuti, tu sukila oku kuama ongangu ya Rebeka, kuenda oku linga ovina ndomo Suku a yongola.

“ULUME O ... HELIE?”

Epata lia Betule lia sumũlũisa Rebeka. Kuenje, eye la Devora una wa kala uleli waye tunde vutila, kumue lafeko vaye, la Eliesere, kuenda alume vaye, va enda. (Efetikilo 24:59-61; 35:8) Noke yotembo yimue, ovo va kala ale ocipãla limbo lio Harane. Ungende waco wa kala eci ci soka 800 kolokilometulu, ale pamue ceci ci soka olosemana vitatu. Ungende waco ka wa lelukile. Ocili okuti Rebeka wa muile olongamelo vialua komuenyo waye, pole ka tu pondola oku popia tuti wa tẽlele oku endela ciwa kolongamelo. Embimbiliya li tukula epata liaye hati angombo, pole ka li popi okuti va kala ndavakualomĩlu va endela kolongamelo. (Efetikilo 29:10) Omanu vana ka va siatele oku endela kolongamelo, olonjanja vialua va yeva evalo, ndaño okuti ungende waco ka wa luile!

Ndaño lovitangi viaco, Rebeka wamamako oku tiamisila utima waye kovaso, loku lilongisa ovina viosi Eliesere a kala oku u sapuila catiamẽla ku Isake kuenda kepata liaye. Sokolola ndomo ukulu a kala oku sapela laye catiamẽla kohuminyo Yehova a lingile kekamba liaye Avirahama, osimbu va kala oku yota ondalu kuteke. Suku wa likuminyile okuti kocikoti ca Avirahama ku tunda ocitumbulukila ca laikele oku nena asumũlũho komanu vosi. Sokolola esanju Rebeka a kuata eci a limbuka okuti ohuminyo ya Yehova yi ka tẽlisiwila ku Isake ulume waye kuenda kokuaye!—Efetikilo 22:15-18.

Ndomo ca lekisiwa kefetikilo liocipama cilo, lia pitĩlapo eteke liaco. Eci va kala oku pitĩla ko Negembe okuti koñolosi, Rebeka wa mola ulume umue iyilila vusenge. Eye wa kala oku u vanja loku sokolola. Eci a mola Isake “wa loka kongamelo,” kuenje wa pula kusongui waye hati: “Ulume o iyilila ndoto vusenge oku ñualehela letu helie?” Eci a limbuka okuti wa kala Isake wa nyañula onanga yaye, wa lisikĩlĩla kutue. (Efetikilo 24:62-65) Momo lie? Ocili okuti ocituwa caco ca lekisa esumbilo komunu wa laikele oku kala ulume waye. Koloneke vilo, omanu vamue va tenda ocituwa caco ndocina cimue ka ci kuete esilivilo. Anga hẽ alume lakãi va pondola oku lilongisa kocituwa cumbombe Rebeka a lekisa?

Eci Isake a kuata 40 kanyamo, wa sumuile calua omo liolofa via ina yaye Sara okuti, tunde eci a fa pa pitile ale anyamo atatu. Kuenje, tu pondola oku popia tuti Isake wa kala ulume umue wa kuatele ocikembe. Nda ulume o kuete ukãi umue okuti onalavayi, ukuakuyekisa, haeye embombe, esumũlũho limue linene! Isake la Rebeka va tẽla ndati oku kala ciwa? Embimbiliya li popia lika hati: “Isake wo sola.”—Efetikilo 24:67; 26:8.

Ocili okuti toke cilo, tu sole ulandu wa Rebeka, ndaño pa pita ale ovita 39 kanyamo. Tu pondola oku kuatisiwa ndati lutõi waye, ombili yaye kovopange, ocituwa caye coku yekisa akombe kuenda umbombe waye? Vosi yetu cikale amalẽhe, akulu, alume, akãi, vana va kuele lava ka va kuelele, tu setukuli ongangu yaye yekolelo!

^ tini. 10 Ca kala ale uteke. Ulandu ka u lekisa okuti Rebeka wa pita otembo yalua pocisimo. Pole, ka u lekisavo okuti epata liaye lia kala ale oku pekela velivala a mala oku tapa ovava, ale umue wa endeleko oku kũlĩhĩsa esunga lieci a kasilili oku cilua.

^ tini. 15 Ndaño okuti onduko ya Eliesere ka ya tukuiwile vulandu ulo, citava okuti eye wa kala upika wa tumiwile. Avirahama wa kuatele ovisimĩlo viokuti nda ka citile omõla, Eliesere nda wa piñala ovokuasi osi, momo wa koleliwile calua haeye wa kala ukulu pokati kapika vakuavo. Ulandu ulo, owo lika u lombolola ovina viatiamẽla kupika waco.—Efetikilo 15:2; 24:2-4.