Skip to content

EKUATISO KEPATA

Ndomo o Sapela Lomõlove Catiamẽla Kovinyua vi Koluisa

Ndomo o Sapela Lomõlove Catiamẽla Kovinyua vi Koluisa

 “Onjanja yatete tua sapela lomõletu ukãi catiamẽla kovinyua vi koluisa, eye wa kuatele lika anyamo 6. Tua komõha calua poku limbuka okuti eye wa kũlĩhĩle calua catiamẽla kovina viaco okuti etu ci sule.”—Alexander.

 Ceci o sukila oku kũlĩha

 Cikuete esilivilo oku sapela lomãla catiamẽla kovinyua vi koluisa. Ku ka kevelele toke eci omõlove a kula oco o vangule catiamẽla kondaka yaco. Khamit wokofeka yo Rusia wa popia hati: “Nda nda sapela lomõletu catiamẽla kokunyua ovinyua vi koluisa eci handi a kala utito. Nda lilongisa esilivilo lioku ci linga lonjila yimue ka ya lelukile. Eci omõlange a kuata 13 kanyamo, nda limbuka okuti eye o nyua ovinyua vi koluisa.”

 Momo lie o sukilila oku sakalala?

  •   Asapulo, akamba vokosikola, kuenda o televisão vi pondola oku vetiya onjila ndomo omõlove a tenda okunyua ovinyua vi koluisa.

  •   Ndomo Ocisoko Coku Lava Kuenda Oku Popela Ovoveyi ci lekisa kofeka yo Esatados Unidos, ci soka 11% viomanu va nyua ovinyua vi koluisa vofeka yaco, ka va kuete utunga woku nyua.

 Omo liaco, olondotolo vi vetiya olonjali oku longisa omãla vaye vatito catiamẽla kohele yi tunda kokunyua ovina vi koluisa. Va pondola oku ci linga ndati?

 Ceci o pondola oku linga

 Sokolola kapulilo omõlove a ka linga. Omãla vatito va yongola oku kũlĩha ovina vialua kuenda ci livokiya vali calua eci va kula. Omo liaco ciwa oku lipongiya oco o tambulule apulilo va pondola oku linga. Ndeci:

  •   Nda okuti omõlove o yongola oku kũlĩha oku pepa kuocinyua cimue ci koluisa, o pondola oku popia okuti ovinyu yi sokisiwa locisangua cimue ca sãsa kuenda o cerveja yi lula calua.

  •   Nda okuti omõlove o yongola oku seteka oku nyua cimue ci koluisa, o pondola oku u lomboluila okuti ovinyua vi koluisa vi pondola oku linga civĩ ketimba liomõla. U Sapuila ndomo omunu a kala noke yoku nyua: Ovinyua vi koluisa vi pondola oku kuatisa omunu oku puyuisa etimba pole nda omunu wa ci nyua calua, o pondola oku yengenga, oku linga ovina ndu okuti ka kuete olondunge kuenda oku vangula ovina ka yonguile oku popia.—Olosapo 23:29-35.

 Kuata ukũlĩhĩso wovina. Embimbiliya li popia hati: “Ukuotate o lekisa olondunge kovina viosi a linga.” (Olosapo 13:16) Kuata elomboloko liovitangi vi tunda koku nyua ovina vi koluisa kuenda kũlĩha ovihandeleko viofeka viatiamẽla koku nyua ovina viaco. Nda wa ci linga, o ka lipongiyila oku kuatisa omõlove.

 Fetika oku sapela catiamẽla kondaka yaco. Isia umue o tukiwa Mark wokofeka yo Grã-Bretanha, wa popia hati: “Oku nyua ovina vi koluisa, ondaka yimue ka ya lelukile oku sapela lomãla. Nda pula komõlange o kuete 8 kanyamo nda eye o sima okuti ekandu oku nyua ovina vi koluisa. Ndo ecelela oku lianja poku vangula.”

 Nda o vangula catiamẽla kovinyua vi koluisa kapuluvi alua, omõlove o ka patekela ondaka yaco. Ndaño okuti omõlove umãlehe ale sio, oku vangula catiamẽla kovinyua vi koluisa ci pondola oku panga onepa kolombangulo vi kuete esilivilo ndeci oku endisa ciwa kuenda oku lipekela.

 Eca ongangu. Omãla va kasi ndosiponja: Ovo va pondola oku setukula cosi ci kasi ocipepi lavo. Akonomuiso a lekisa kuti olonjali ovio vi vetiya calua omãla vavo. Eci ci lomboloka okuti, nda ocina catete o linga oco o tulumũhe kuenda oku kavuluka oku nyua ovina vi koluisa, omõlove o ka lilongisa okuti oku nyua oco ci kuatisa kasakalalo omuenyo. Omo liaco, lekisa ongangu yiwa. Ove o sukila oku kuata utate poku nyua ovina vi koluisa.

Omãla vove va lilongisila konjila ndomo ove o nyua ovina vi koluisa