Skip to content

Nye Embimbiliya li Popia Catiamẽla Konepa Yekũi?

Nye Embimbiliya li Popia Catiamẽla Konepa Yekũi?

Etambululo Liembimbiliya

 Va Isareli kosimbu, va sukilile oku kuatisa kefendelo liocili poku eca onepa yekũi. a Suku wa va handelekele hati: “Vu sukila oku eca onepa yekũi [“olonepa viekũi” Embimbiliya li Kola] yombuto yosi yima vepia liene unyamo lunyamo.”—Esinumuĩlo 14:22.

 Onumbi yoku eca onepa yekũi, ya pangele onepa Kocihandeleko ca eciwile ku Mose okuti, ca kala ocimunga cimue covihandeleko Suku a ecele kepata liosimbu lia va Isareli. Akristão ka va sukila oku kuama ocihandeleko ca eciwile ku Mose kuenda ka va kisikiwa oku eca onepa yekũi. (Va Kolosai 2:13, 14) Pole, Ukristão Lukristão, o sukila oku eca “ndeci a sokiya vutima waye, halocikukũiko pamue oku kisikiwa, momo Suku o sole omunu eca lesanju.”—2 Va Korindo 9:7.

 Onepa Yekũi—“Votestamentu Yale”

 Onepa yekũi ya tukuiwa olonjanja vialua vonepa Yembimbiliya ya kũlĩhĩwa okuti “Otestamentu Yale. Olonjanja vialua, onepa yekũi yi tukuiwa vepuluvi lina va Isareli va sukilile oku kuama Ocihandeleko ca eciwile kokuavo pocakati ca Mose. Pole, kulivo ovolandu amue a kuete elitokeko lotembo ka kua kaile Ocihandeleko.

Otembo ka Kua Kaile Ocihandeleko ca Mose

 Onjanja yatete Embimbiliya li tukula onepa yekũi vulandu umue mua kongela Avirama okuti noke weya oku tukuiwa (Avirahama). (Efetikilo 14:18-20; Va Heveru 7:4) Onepa yekũi Avirahama a eca onjanja yimosi ku soma haeye ocitunda co Salemi, citava okuti, ya kala ombanjaile yimue. Ka kuli uvangi laumue Vembimbiliya u lekisa okuti, Avirahama, ale omãla vaye va ecele vali onepa yekũi kepuluvi likuavo.

 Omunu wavali Embimbiliya li tukula okuti wa ecavo onepa yekũi, Yakoba onekulu ya Avirahama. Eye wa likuminya okuti nda Suku wo sumũlũisa, eye o ka eca ku Suku “onepa yekũi yovina viosi” eye a laikele oku tambula. (Efetikilo 28:20-22) Ndomo ca lomboluiwa lolonoño vimue Viembimbiliya, citava okuti, Yakoba wa eca onepa yaco yekũi ndocilumba covinyama. Ndaño okuti Yakoba wa tẽlisa ohuminyo eyi yoku eca onepa yekũi, ka kisikile omunu laume vepata liaye oku ecavo onepa yekũi.

VokuendaKuocihandeleko ca Eciwile ku Mose

 Va Isareli vo kosimbu va handelekiwile oku eca onepa yekũi oco va kuatise kupange wefendelo liavo.

  •   Onepa yekũi ya enda oku eciwa ku va Lewi oku kongelamo ovitunda vina via li tumbikile kupange wefendelo okuti, ka via kuatele epia lioku limamo. (Atendelo 18:20, 21) Va Lewi vana ka va kaile ovitunda, va enda oku tambula onepa yekũi komanu kuenda ovo va endavo oku “eca onepa ya velapo yonepa yekũi” loku yeca kovitunda.—Atendelo 18:26-29.

  •   Soketi kua kala onepa yavali yekũi ya enda oku eciwa unyamo lunyamo oco yi kuatise va Lewi kuenda omanu vana ka va kaile va Lewi. (Esinumuĩlo 14:22, 23) Onepa yaco yekũi va Isareli va enda oku talavaya layo vokuenda kuovipito vilikasi. Vanyamo amue, onepa yaco yekũi va enda oku kuatisa layo olohukũi kasukila avo.—Esinumuĩlo 14:28, 29; 26:12.

 Onepa yekũi ya enda oku sokiyiwa ndati? Va Isareli va enda oku eca onepa yekũi yovaima osi a tunda vovapia avo vokuenda kunyamo. (Ovisila 27:30) Nda ovo va nõlelepo oku eca olombongo ndonepa yekũi, va sukilile oku vokiyako 20 kolopursendu. (Ovisila 27:31) Ovo va handelekiwilevo oku eca “onepa yekũi yolongombe kuenda yolomeme.”—Ovisila 27:32.

 Va Isareli povinyama va kuatele vocunda, va enda oku tepa yimosi yimosi pokati kovinyama ekũi. Ocihandeleko ca lekisile okuti, ka ca tavele ovo oku konomuisa ale oku piñainya nda ocinyama cimue ci kasi ciwa ale ci kasi lãvi. Ka ca tavelevo oku vi landisa oco va ece onepa yekũi yolombongo. (Ovisila 27:32, 33) Pole, catiamẽla konepa yavali yekũi yeciwa unyamo lunyamo yina va enda oku talavaya layo povipito, ca tavele okuti, vi tolokaliwa volombongo. Lonjila eyi, ca lelukile ku va Isareli vana va enda oku linga ungende walua oco va ende kovipito viaco.—Esinumuĩlo 14:25, 26.

 Otembo yipi va Isareli va enda oku eca onepa yekũi? Va Isareli va enda oku eca onepa yekũi anyamo osi. (Esinumuĩlo 14:22) Pole, kua kala eliangiliyo limue liokuti, kunyamo lunyamo wepanduvali, va Isareli ka va endaile oku lima, momo wa kala unyamo wesambata okuti, wepuyuko. (Ovisila 25:4, 5) Omo liunyamo waco wulikasi, ka va sukilile oku feta onepa yekũi poku ungula. Vunyamo watatu lowu wepandu wesambata okuti wanyamo epanduvali, va Isareli va enda oku tepelako olohukũi la va Lewi onepa yavali yunyamo yonepa yekũi.—Esinumuĩlo 14:28, 29.

 Nye ca enda oku pita nda omunu ka feti onepa yekũi? Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ka ca tukuile ekangiso lalimue omunu a tambula nda ka ecele onepa yekũi. Oku eca onepa yekũi, ca kala ekisika liutima womunu. Va Isareli ka va endaile oku ci linga omo liusumba woku kangisiwa, pole, va enda oku ci linga omo va kũlĩhĩle okuti, oco ocina ca sunguluka va sukilile oku linga. Va Isareli va sukilile oku vanguila kovaso a Suku okuti, va ecele onepa yekũi, loku pinga oco va sumũlũisiwe. (Esinumuĩlo 26:12-15) Ku Suku, nda omunu umue ka ecele onepa yekũi, ca kala ndu okuti, wa kala oku u nyana cimue.—Malakiya 3:8, 9.

 Anga hẽ oku feta onepa yekũi ca tĩlile calua oku ci tẽlisa? Sio. Suku wa likuminyile ku va Isareli okuti, nda ovo va ecele onepa yekũi, eye wa laikele oku va sumũlũisa kuenda lacimue nda ca va kambela. (Malakiya 3:10) Handi vali, ofeka yosi nda ya kuata ovitangi nda va liwekelepo oku eca onepa yekũi, momo nda va pumba asumũlũho a Suku. Omo liaco, ovitunda la va Lewi, nda va pita otembo yalua loku talavaya oco va kuate cimue coku litekula laco kuenje nda ka va tẽlele oku kuatisa va Isareli oku fendela Suku.—Nehemiya 13:10; Malakiya 3:7.

 Onepa Yekũi—“Votestamentu Yokaliye”

 Eci Yesu a kala palo posi, oku eca onepa yekũi, handi ya kala ocihandeleko afendeli va Suku va sukilile oku tẽlisa. Pole, ocihandeleko caco, ca imũha noke liolofa via Yesu.

Koloneke via Yesu

 Votestamentu Yokaliye, Embimbiliya li lekisa okuti, va Isareli handi va enda oku eca onepa yekũi eci Yesu a kala palo posi. Yesu wa limbukilevo okuti oku eca onepa yekũi, ca kala ekisika limue. Pole eye wa pisa asongui vetavo vana va enda oku li sakalaisa loku eca onepa yekũi, pole, “ka va sumbilile ovina via velapo Viocihandeleko, ndeci esunga, ohenda kuenda ekolelo.”—Mateo 23:23.

Noke liolofa via Yesu

 Oku eca onepa yekũi, ka ca kaile vali ekisika noke liolofa via Yesu. Ocilumba colofa via Yesu, ca imũla Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, oku kongelamo ‘ocihandeleko coku kongola onepa yekũi komanu.’—Va Heveru 7:5, 18; Va Efeso 2:13-15; Va Kolosai 2:13, 14.

a Onepa yekũi, onepa yimue omunu a tepa kovina vikuavo okuti yi kuete ocimãho cimue ca sokiyiwa. . . . Olonjanja vialua, onepa yekũi ya tukuiwa Vembimbiliya, yi kuete ocimãho cetavo.”—Harper’s Bible Dictionary, (Ondisionaliu Yembimbiliya ya Harper) kemẽla 765.