Skip to content

Anga hẽ Akristão va Sukila Oku Lava Esambata?

Anga hẽ Akristão va Sukila Oku Lava Esambata?

Etambululo Liembimbiliya

 Akristão ka va kisikiwa oku lava esambata. Ovo va sukila oku kuama “ocihandeleko ca Kristu,” okuti ka mua kongelele ocikundi coku lava esambata. (Va Galatia 6:2; Va Kolosai 2:16, 17) Momo lie tu ci popela? Tete tu konomuisa ndomo ocituwa coku lava Esambata ca fetika.

Nye ci lomboloka Esambata?

 Ondaka “esambata” ya tunda ko Heveru, ondaka yaco yi lomboloka “oku puyuka; oku ca.” Olondaka viatete vi sangiwa Vembimbiliya viatiamẽla kondaka eyi, vi tiamisiwila kocikundi epata lia va Isareli lia tambula kosimbu. (Etundilo 16:23) Ocihandeleko cakuãla ci popia hati: “Ivaluka eteke liesambata oku li kolisa. Oloneke epandu o talavaya oku linga upange wove wosi, puãi eteke liepanduvali olio esambata lia Yehova Suku yove. Veteke liaco ku ka lingemo upange.” (Etundilo 20:8-10) Kotembo ya va Isareli Esambata lia enda oku fetika koku iñila kuekumbi Votãlo kuenda lia enda oku sulila koku iñila kuekumbi keteke Liesambata. Vokuenda kuotembo yaco ovo ka va ponduile oku linga ungende, oku mĩha ociyokola, oku tiaña olohũi ale oku ambata ovilemo. (Etundilo 16:29; 35:3; Atendelo 15:32-36; Yeremiya 17:21) Omunu wosi o sinĩla ocihandeleko Cesambata, wa enda oku yambuiwa loku fa.—Etundilo 31:15.

 Vokalendariu ka va Yudea, mua kala oloneke vikuavo okuti via enda oku tukuiwa okuti asambata. Toke muẽle unyamo wepanduvali kuenda unyamo wa 50 wa enda oku tukuiwa okuti anyamo asambata. Vanyamo aco Esambata omanu ka ca tavele okuti va talavaya vovapia oco va lime kuenda va Isareli ka va kisikiwile oku feta olofuka.—Ovisila 16:29-31; 23:6, 7, 32; 25:4, 11-14; Esinumuĩlo 15:1-3.

Ocilumba ca Yesu ca imula ocihandeleko Cesamba

Momo lie ocihandeleko coku lava Esambata ka ci tiamisiwila Kakristão?

 Ocihandeleko coku lava Esambata ca enda oku kisikiwa lika komanu vana va kala vemehi Liovihandeleko viosi Mose a ecele kokuavo. (Esinumuĩlo 5:2, 3; Esekiele 20:10-12) Suku lalimue eteke a lavokaile okuti omanu vakuavo va lava Esambata. Ocili okuti toke muẽle va Yudea va “kutuluiwa Kovihandeleko” via Mose, oku kongelamo Ovihandeleko Ekũi omo liocisembi ca Yesu Kristu. (Va Roma 7:6, 7; 10:4; Va Galatia 3:24, 25; Va Efeso 2:15) Koloneke vilo Akristão ka va kuãi Ocihandeleko ca Mose pole va kuãi ocihandeleko ca velapo okuti, ocihandeleko coku li sola.—Va Roma 13:9, 10; Va Heveru 8:13.

Ovohembi atiamẽla Kesambata

 Uhembi: Suku wa tumbika Esambata eci a puyuka keteke liepanduvali.

 Ocili: Embimbiliya li popia hati: “Suku yu wa sumũluisa eteke liepanduvali hã ha li kolisa; momo eteke liaco olio a puyuka kupange waye wosi a linga woku sovola.” (Efetikilo 2:3) Ocinimbu eci ci lombolola lika eci Suku a linga keteke liepanduvali poku lulika, pole, ka mu sangiwa ocihandeleko lacimue catiamẽla komanu. Omo liaco, osimbu handi Mose ka lulikiwile, Embimbiliya ka li tukula omunu laumue okuti wa lava esambata.

 Uhembi: Va Isareli osimbu handi ka va tambuile Ocihandeleko ca Mose va enda ale oku lava Esambata.

 Ocili: Mose wa sapuila va Isareli hati: “Eci tua kala ko Horeve [ocitumãlo ocipepi Lomunda Sinai,] Yehova Suku yetu wa lisila letu ocisila.” Vocisila caco mua kongelele ocihandeleko Cesambata. (Esinumuĩlo 5:2, 12) Embimbiliya li lekisa okuti Esambata lia kala ocina cimue cokaliye ku va Isareli. Nda okuti va Isareli va kuatele ale ocituwa coku lava ocihandeleko Cesambata osimbu va kala Kegito, momo lie Suku a va sapuilila okuti oku lava Esambata ci va kuatisa oku ivaluka eyovo liavo Kegito? (Esinumuĩlo 5:15) Momo lie ovo va lunguiwila okuti ka citava oku nõla omana keteke liepanduvali? (Etundilo 16:25-30) Handi vali nda okuti va Isareli va enda ale oku lava Esambata osimbu ka kua kalele ocihandeleko ca Mose, momo lie omanu ka va kũlĩhĩle eci va sukila oku linga lomunu watete wa lueya ocihandeleko?—Atendelo 15:32-36.

 Uhembi: Esambata handi li kisikiwa momo ocisila cimue ka ci pongoloka.

 Ocili: Ambimbiliya amue, a lombolola okuti oku lava Esambata ‘ocisila cimue ka ci pui.’ (Etundilo 31:16) Pole kelimi lio Heveru ondaka ya pongoluiwa okuti “ka ci pui,” yi lombolokavo cimue ci “kala toke otembo ka ya kũlĩhĩwile kovaso yoloneke,” okuti ka yi lomboloka lika otembo ka yi pui. Embimbiliya li tukula ondaka yaco poku yi tiamisila kupange wutunda ko Isareli kuenje tunde eci Suku a imula upange waco pa pita ale 2.000 kanyamo.—Etundilo 40:15; Va Heveru 7:11, 12.

 Uhembi: Akristão va sukila oku lava Esambata momo Yesu wa lavavo Esambata.

 Ocili: Yesu wa lava Esambata momo wa kala u Yudea, omo liaco, wa kisikiwile oku lava Ocihandeleko ca Mose tunde vutila. (Va Galatia 4:4) Noke yolofa via Yesu ocisila Cocihandeleko, oku kongelamo oku lava Esambata ca imuha.—Va Kolosai 2:13, 14.

 Uhembi: Upostolo Paulu wa enda oku lava Esambata ndaño okuti wa kala Ukristão.

 Ocili: Paulu wa kuatele ocituwa coku enda kosunangonga keteke Liesambata, pole, ka ci lingaile oco a likongele la va Yudea koku lava eteke liaco. (Ovilinga 13:14; 17:1-3; 18:4) Kotembo yaco, omanu vana veyaile kosunangonga oku kunda va enda oku lalekiwa oku linga ohundo yimue komanu. Omo liaco, Paulu wa kuama epuluvi liaco oco a vangule eci catiamẽla kolondaka viwa viusoma komanu va liongoluila kosunangonga oku fendela Suku. (Ovilinga 13:15, 32) Paulu wa kunda “oloneke viosi” ka ci lingile lika keteke Liesambata.—Ovilinga 17:17.

 Uhembi: Akristão va sukila oku lava o Calumingu.

 Ocili: Vembimbiliya ka muli onumbi yimue yi lekisa okuti Akristão va sukila lika oku lava o Calumingu oco va puyuke kuenda oku fendela Suku. Akristão vatete kosimbu, va tendele o Calumingu ndeteke liatete kosemana kuenda lia kala eteke lioku linga upange ndeci ateke akuavo. O Enciclopédia Barsa, ya lombolola okuti, “oku puyuka veteke lia Calumingu kua fetikila oku upisa kocita cakuãla.” O Enciclopédia Delta Larousse yi lekisa okuti “kotembo eci Constantino [usongui umue wa va roma] wa vokiya ovopange amue loku tumbika ocihandeleko coku puyuka vo Calumingu.” a

 Ange hẽ Vembimbiliya mu sangiwa ocisonehua cimue ci lekisa okuti o Calumingu eteke limue li likasi? Embimbiliya li popia okuti, Upostolo Paulu wa liongolola oco va lie kumosi la vamanji “keteke liatete liosemana.” Eci ca sunguluka momo Paulu wa laikele oku linga ungende keteke liakuamamo. (Ovilinga 20:7) Embimbiliya li popiavo okuti akongelo amue a sukilile oku soleka ovilumba vioku kuatisa olosuke “keteke liatete liosemana”. Pole eci ca kala lika ocisimĩlo coku kuatisa omunu lomunu oku talavaya ciwa lolombongo viaye. Kuenda vana va eca olombanjaile viaco ka va sukilile oku vi ambata kocitumãlo cefendelo, pole va enda oku vi seleka kolonjo viavo muẽle.—1 Va Korindo 16:1, 2.

 Uhembi: Ka ca sungulukile oku nõla eteke limue vosemana lioku puyuka kuenda oku fendela Suku.

 Ocili: Embimbiliya li ecelela Ukristão oku nõla.—Va Roma 14:5.

a Tanga o Enciclopédia Brasileira Mérito, Volume 7, página 292.