Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Lefèvre d’Étaples: Ua hinaaro ia ite te taata riirii i te Parau a te Atua

Lefèvre d’Étaples: Ua hinaaro ia ite te taata riirii i te Parau a te Atua

I TE hoê Tapati poipoi i te omuaraa o te mau matahiti 1520, tei te fare pure te mau taata no Meaux, te hoê oire iti i pihai iho ia Paris. Maere roa ratou i ta ratou e faaroo nei. Te taiohia ra te mau Evanelia na roto i to ratou iho reo, te reo Farani, eiaha râ na roto i te reo Latino!

Na Jacques Lefèvre d’Étaples (reo Latino, Jacobus Faber Stapulensis), taata huri Bibilia, i rave i teie ohipa. Ua papai o ˈna i te hoê hoa rahi: “Ua ite oe, e tauturu iho â te Atua i te taata riirii e rave rahi ia taa i ta ˈna Parau.”

I tera tau, ua patoi te Ekalesia Katolika e te feia maimi i te pae faaroo ia faaohipa i te mau huriraa Bibilia na roto i te mau reo matauhia. Eaha ïa tei turai ia Lefèvre ia huri i te Bibilia na roto i te reo Farani? E ua aha o ˈna no te tauturu i te taata riirii ia taa i te Parau a te Atua?

TE IMIRAA I TE AURAA MAU O TE MAU PAPAI

Hou a riro mai ai ei taata huri Bibilia, i rave na Lefèvre i te mau maimiraa no te hiˈopoa i te tanoraa o te tahi mau buka matauhia i te pae philosophia e i te pae faaroo a pia atu ai i te faataaraa tano aˈe. Ua ite pinepine o ˈna i roto i teie mau papai tahito i te mau huriraa tano ore e te mau hape ravehia i nia e rave rahi matahiti. I muri iho, ua haamata o ˈna i te hiˈopoa maitai i te Bibilia faaohipahia e te Ekalesia Katolika, te Vulgate na roto i te reo Latino.

I muri iho i te hiˈopoa-maite-raa i te mau Papai, ua parau o ˈna e o ‘te haapiiraa noa i te parau mau no ǒ mai i te Atua te hopoi mai i te oaoa hau ê.’ Ua faaea ïa Lefèvre i te haapii i te philosophia e ua horoa i to ˈna puai atoa no te huri i te Bibilia.

I 1509, ua pia Lefèvre i te hoê buka i reira o ˈna i te faaauraa e pae huriraa reo Latino o te buka Salamo, a oia atoa ta ˈna iho faatitiaifaroraa o te Vulgate. Taa ê atu i te feia maimi i te pae faaroo, ua faaitoito o ˈna i te imi i te ravea ohie aˈe no te huri i te mau irava Bibilia. Ua ohipa teie huru raveraa ta ˈna no te huri i te mau Papai i nia i te tahi atu mau aivanaa Bibilia.—A hiˈo i te tumu parau tarenihia “ Ua pee Martin Luther i te ohipa a Lefèvre.”

Tapura o te mau tiaraa iˈoa o te Atua i roto i te buka Salamo no roto mai i te buka Quincuplex Psalterium neneihia i 1513

Fanauhia ei Katolika, ua papu ia Lefèvre e e itehia te tauiraa o te ekalesia i te taime noa e haapiihia ˈi te mau Papai i te taata atoa ma te tano. E nafea râ te taata riirii e faufaahia ˈi i te mau Papai i te hoê tau mea na roto te reo Latino te rahiraa?

HURIRAA BIBILIA NO TE TAATA ATOA

Ua haapapu te omuaraa parau o te Evanelia i to Lefèvre hinaaro ia fanaˈo te taata atoa i te Bibilia na roto i to ratou iho reo

No to ˈna hinaaro rahi i te Parau a te Atua, ua faaoti papu Lefèvre ia fanaˈo te rahiraa o te taata i te reira. I Tiunu 1523, ua pia o ˈna i te hoê huriraa o te mau Evanelia na roto i te reo Farani i roto e piti buka nainai. I te mea hoi mea mâmâ aˈe, e nehenehe te feia riirii e fanaˈo i te Bibilia. O te afaraa hoi o te tino moni titauhia no te hoo mai i te Bibilia matauhia.

Oaoa roa te taata i te reira e ua hinaaro mau te mau tane e vahine e taio i ta Iesu mau parau na roto i to ratou iho reo. I roto tau avaˈe noa, ua pau na 1 200 buka tei neneihia.

TIARAA ITOITO NO TE BIBILIA

I roto i te omuaraa parau, ua faataa Lefèvre e ua huri o ˈna i te mau Evanelia na roto i te reo Farani ia ‘papu atoa i te mau mero riirii o te ekalesia i te parau mau mai te feia o te fanaˈo ra i te reira na roto i te reo Latino.’ No te aha râ Lefèvre i hinaaro rahi ai e tauturu i te taata riirii ia ite i ta te Bibilia e haapii ra?

Ua ite maitai Lefèvre i te faahopearaa ino o te mau haapiiraa e manaˈo taata i nia i te Ekalesia Katolika. (Mareko 7:7; Kolosa 2:8) E ua papu ia ˈna e ua tae i te taime “ia faaite haere” i te Evanelia “ma te tano na te ao atoa ia ore te taata ia aratai-faahou-hia e te mau haapiiraa taata.”

Ua faaitoito atoa Lefèvre i te faataa i te mau parau tano ore a te feia tei patoi i te huriraa o te Bibilia na roto i te reo Farani. Ua faaite oia i to ratou huru haavare ma te parau: “E nafea ratou e haapii ai i te taata ia pee i ta Iesu Mesia i faaue aita anaˈe ratou e hinaaro ia ite e ia taio te feia riirii i te Evanelia o te Atua na roto i to ratou iho reo?”—Roma 10:14.

Ma te ore e maere, ua tamata te feia maimi i te pae faaroo no te Sorbonne, te haapiiraa teitei no Paris, i te haamamû ia Lefèvre. I Atete 1523, ua patoi ratou i te mau huriraa e faataaraa o te Bibilia no te mea e “faaino te reira i te Ekalesia.” Ahani aita te arii no Farani o François I i faaô ia ˈna, e haavahia ïa Lefèvre ei taata orure hau.

UA FAAOTI TE TAATA HURI I TA ˈNA OHIPA

Aita Lefèvre i hinaaro e vaiiho i te mau aimârôraa ia haafifi i ta ˈna ohipa huriraa i te Bibilia. I 1524, i muri iho i te faaotiraa i ta ˈna huriraa i te mau Papai Heleni (parau-atoa-hia te Faufaa Apî), ua pia o ˈna i te huriraa reo Farani o te buka Salamo. E nehenehe ïa te feia faaroo e pure “ma te paieti rahi aˈe e te huru aau puai aˈe.”

Oioi roa te feia maimi i te pae faaroo no te Sorbonne i te hiˈopoa maite i ta Lefèvre ohipa. E aita i maoro, ua faaue ia tutuihia ta ˈna huriraa o te mau Papai Heleni i mua i te taata. E ua faaite atoa ratou no nia i te tahi atu mau papai e “te turai ra te reira ia pee i te orureraa hau a Luther.” A parau ai ratou ia ˈna ia haere ia ratou ra e faataa i to ˈna mau manaˈo, ua “mamû” noa Lefèvre e ua horo ê i Strasbourg. I reira o ˈna i te tamauraa i te huri i te Bibilia ma te ore e faaiteite. Ua manaˈo vetahi e no to ˈna taiâ o ˈna i na reira ˈi. No ˈna râ, tera te ravea maitai aˈe no te pahono i te feia o te ore e haafaufaa ra i te mau “poe” o te parau mau Bibilia.—Mataio 7:6.

Fatata hoê matahiti i muri iho, ua faatoroa te arii François I ia Lefèvre ei orometua no ta ˈna tamaiti e maha matahiti o Charles. Ua fanaˈo ïa o ˈna i te taime rahi no te faaoti i ta ˈna huriraa Bibilia. I 1530, ua neneihia ta ˈna huriraa o te Bibilia taatoa i Anvers i Beletita ma te parau faatia a te emepera Charles V. b

TIATURIRAA RAHI

I to ˈna oraraa taatoa, ua tiaturi Lefèvre e e faarue te ekalesia i te mau peu tumu a te taata no te rave mai i te ite viivii ore o te mau Papai. Ua papu ia ˈna i te “tiaraa e te hopoia o te mau Kerisetiano atoa ia taio roa e ia haapii roa i te Bibilia.” No reira o ˈna i ohipa ˈi ma te itoito ia fanaˈo te taata atoa i te Bibilia. Noa ˈtu aita o ˈna i ite i te ekalesia ia taui, aita e nehenehe e huna i ta Lefèvre i rave. Ua tauturu o ˈna i te taata riirii ia ite i te Parau a te Atua.

a E itehia i roto i te buka Quincuplex Psalterium e pae huriraa o te buka Salamo, oia atoa te hoê tapura o te mau tiaraa iˈoa o te Atua tae noa ˈtu i na reta Hebera e maha o te iˈoa o te Atua.

b I 1535, ua pia atoa te taata huri Farani o Olivétan i ta ˈna huriraa o te Bibilia niuhia i nia i te mau reo tumu. Ua faaohipa maitai o ˈna i ta Lefèvre ohipa a huri ai i te mau Papai Heleni.