Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te mau maitai ia horoa noa

Te mau maitai ia horoa noa

Tei roto Alexandra i te tahi pereoo mataeinaa o tei tapeahia i te otia fenua e faataa ê ra i te Marite apatoerau e apatoa. Faaroo ihora o ˈna i te tahi ia parau: “Nehenehe te pereoo mataeinaa e tere, tera râ taata Tinito, e faaea mai ïa!” Pou aˈera Alexandra no te ite eaha te tupu ra. Te tamata ra te tahi taata Tinito i te faataa i te mutoi otia fenua i te fifi ta ˈna i farerei. Aita râ oia i ite maitai i te paraparau na roto i te reo Paniora. I te mea tei roto Alexandra i te tahi amuiraa reo Tinito a te mau Ite no Iehova, ua tia ˈtu oia no te tauturu i tera taata.

Ua parau tera taata Tinito aita o ˈna i ofati i te ture, tera râ ua eiâhia ta ˈna parau mana e ta ˈna moni. I te haamataraa, aita te mutoi i tiaturi. Ua manaˈo roa atoa tei roto Alexandra i te tahi ohipa o te imi i te moni i nia i te tua o te feia no te tahi atu mau nunaa. I muri aˈe râ, ua mǎrû mai oia e ua farii i te faataaraa a te taata Tinito. Ua faautuahia râ oia ia aufau i te tahi tino moni no te mea aita ta ˈna parau mana i nia ia ˈna. I te mea aita atoa ta ˈna e moni, ua horoa Alexandra 20 tara Marite (2 000 tiahapa F CFP). No to ˈna mauruuru rahi, ua parau oia ia Alexandra e faahoˈi atu o ˈna hau atu i ta ˈna i horoa. Ua faataa te vahine aita oia e titau ra i te moni hau, ua oaoa oia i te tauturu ia ˈna no te mea no ˈna, mea tia ia na reira. Ua horoa Alexandra i te tahi mau papai na tera taata e ua faaitoito ia ˈna ia haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova.

E ere anei i te mea putapû mau ia hamani maitai i te taata noa ˈtu aita tatou i matau ia ratou? E ere te mau Ite no Iehova anaˈe te na reira. E hamani maitai atoa hoi vetahi e haapaoraa ta ratou aore ra aita. Ua tauturu aˈena anei oe i te taata ma te aau tae? Mea faufaa ia feruri i tera uiraa, ua parau hoi Iesu: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.” (Ohipa 20:35) Na roto i te tahi mau maimiraa, ua itehia atoa i te mau aivanaa e ea maitai to te taata horoa noa. E hiˈopoa anaˈe eaha te tumu.

“TE TAATA HOROA NOA”

Ua haapapuhia, e oaoa te taata ia horoa noa. Ua papai te aposetolo Paulo, “o te taata horoa noa hoi ta te Atua e hinaaro.” Te manaˈo ra oia i te mau Kerisetiano o tei horoa noa i te mau ô no te tauturu i tei roto i te ati. (Korinetia 2, 8:4; 9:7) Ua hinaaro anei Paulo e parau, na te oaoa i turai ia ratou ia horoa? Aita, ua oaoa râ teie mau Kerisetiano no te mea ua horoa ratou.

Ia au atoa i te tahi hiˈopoaraa, ia horoa te taata “e faaara te reira i te mau tuhaa o te roro o te faatupu i te oaoa, te huru maitai i nia i te taata e te tiaturi. No reira [te taata] e maitai ai i muri aˈe.” Ua faaite te tahi atu hiˈopoaraa, “mea oaoa aˈe te taata o tei horoa i te moni ia vetahi ê ia haamâuˈa oia i te reira no ˈna iho.”

‘Eita ta ˈu e nehenehe e horoa no to ˈu tupuraa.’ Ua feruri ê na anei oe mai tera? Mea hape tera manaˈo, e nehenehe hoi tatou paatoa e riro ei “taata horoa noa” a oaoa ˈtu ai. Noa ˈtu e tino moni haihai, o te aau tae te mea faufaa, na te reira i turai ia horoa. Ua hapono te tahi Ite no Iehova i te hoê ô i te feia pia o teie vea e teie poroi: “I matau na vau i te horoa i te ô i te Piha a te Basileia noa ˈtu e tino moni haihai. Mea rahi aˈe râ ta Iehova i horoa mai i ta ˈu i tuu atu. . . . Mauruuru i te vaiihoraa mai ia ˈu ia horoa i ta ˈu ô, oaoa roa to ˈu aau.”

E ere te moni anaˈe ta tatou e nehenehe e horoa, te vai ra te tahi atu mau ravea.

E MAITAIHIA TO OE EA IA HOROA NOA

Ma te horoa noa, o oe e o vetahi ê atoa te oaoa

Te na ô ra te Bibilia: “O tei hamani maitai i to ˈna varua [aore ra tino], e taata hamani maitai ïa; o tei rave ino ra i to ˈna iho tino ua hamani ino oia.” (Maseli 11:17) Mea horoa noa te feia maitatai, ua ineine hoi i te horoa i to ratou taime, puai, here e te vai ra ˈtu â. E rave rau maitai ta ratou e fanaˈo ia faaite i te aau horoa noa mai tera. Te tahi hiˈoraa, e haamaitai te reira i to ratou ea.

Ua ravehia te tahi maimiraa i rotopu i te feia o te horoa noa ia ratou no te tauturu ia vetahi ê. Ua itehia mea varavara aˈe ratou i te maˈihia, i te mauiui i nia i te tino e te hepohepo. E ea maitai aˈe to ratou. E haamaitai atoa te hoê aau horoa noa i te ea o te feia e maˈi tamau to ratou. Mai te maˈi o te haafifi i te mau uaua uira e te mootuaio, oia atoa tei maˈihia no te tirotiro o te haaparuparu i te ravea parururaa o te tino o te taata. Ua ite-atoa-hia e iti mai te hepohepo o tei riro na ei feia inu ava na mua ˈˈe ia hamani maitai ratou i te taata. E tauturu te reira ia ratou ia ore ia topa faahou i roto i te peu inu ava.

No te aha mai tera ˈi? Te manaˈohia ra “e iti mai te mau manaˈo iino ia aroha tatou i te taata, ia horoa i te rima tauturu e ia hamani maitai.” Ma te horoa noa, e iti atoa mai te ahoaho e e mǎrû mai te neˈiraa toto. No te feia ua pohe te hoa faaipoipo, eita ratou e vai noa i roto i te hepohepo ia tauturu ratou ia vetahi ê.

Mea papu ïa teie parau, e maitaihia oe ia horoa noa.

IA HOROA OE, E NA REIRA ATOA VETAHI Ê

Teie ta Iesu i faaitoito i ta ˈna mau pǐpǐ: “E horoa, e e noaa hoi ta outou; e î te faito, e neneihia, e ueuehia, e manii noa ˈtu, na te taata e ninii i roto i to outou ahu. O taua faito hoi ta outou e faito ra, o te faito-faahou-hia mai ïa ta outou.” (Luka 6:38) Ia horoa oe, e mauruuru vetahi ê e e turai te reira ia ratou ia na reira atoa. E hinaaro atoa ratou ia ohipa e oe e e faahoa ˈtu.

Ma te horoa noa, e hinaaro vetahi ê ia ohipa e oe e e faahoa ˈtu

Ua hiˈopoa te mau aivanaa i te huru o te taata e ua tapao ratou “ia tamau te tahi i te hamani maitai, e turai te reira i te tahi atu ia na reira atoa. Ma te taio noa i te aamu o te faaite ra i tei ravehia ma te hamani maitai, e hinaaro vetahi ê e horoa noa.” Ia au i te tahi atu maimiraa, “i nia i te Internet, e nehenehe hoê e turai ahuru tiahapa aore ra hanere atu ia na reira atoa noa ˈtu aita o ˈna i matau aore ra i farerei aˈenei i tera mau taata.” Te auraa, e nehenehe hoê ohipa ta te taata horoa noa i rave e haaputapû e rave rahi taata. Eita anei oe e hinaaro e ora i te vahi e na reira te tahi e te tahi? Oia ïa, e maitai rahi hoi te itehia ia tamau e rave rahi i te horoa noa.

A hiˈo na i tei tupu i Floride i Marite. Ua hopoi te tahi pǔpǔ Ite no Iehova i te rima tauturu i muri aˈe i te tahi mataˈi rorofai. A tiai ai ia horoahia ˈtu te mau tauihaa e tia ia tataî, ua tapao ratou ua ino roa te aua o te tahi taata tapiri e ua parau atu e tataî ratou i te reira. Tau taime i muri aˈe, ua hapono te taata i tauturuhia i te tahi rata i te pu rahi a te mau Ite no Iehova. Ua papai oia: “Auê au i te mauruuru. No ˈu, o tera mau taata te feia maitai roa ˈˈe ta ˈu i farerei aˈenei.” No to ˈna mauruuru, ua hapono oia i te tahi ô horoa noa ia faaohipahia te reira no te ohipa ta ˈna e pii, te ohipa faahiahia mau a te mau Ite no Iehova.

A PEE I TE HIˈORAA MAITAI ROA ˈˈE

E ohipa faahiahia ta te mau aivanaa i ite atoa. Ua parauhia i roto i ta ratou hiˈopoaraa, “e au ua hamanihia te taata e te hinaaro e tauturu ia vetahi ê. E haa hoi te tamarii no te tauturu ia vetahi ê hou o ˈna a haapiihia ˈi ia paraparau.” Eaha te tumu? Te horoa ra te Bibilia i te pahonoraa, ua hamanihia te taata e te mau huru maitatai o te Atua.—Genese 1:27.

E Atua horoa noa o Iehova. Na ˈna i horoa mai i te ora e te mau mea atoa o te faaoaoa ra ia tatou. (Ohipa 14:17; 17:26-28) E ere râ tera anaˈe to ˈna huru maitatai. E nehenehe oe e ite atu â no nia i to tatou Metua i te raˈi e ta ˈna mau opuaraa î i te here ma te haapii i te Bibilia. Te faaite atoa ra ta ˈna Parau eaha ta te Atua i rave ia oaoa tatou e a muri noa ˈtu. a (Ioane 1, 4:9, 10) O te Atua ra o Iehova te tumu o te mau ô horoa noa e ua hamanihia oe ia au i to ˈna huru. Ia pee oe i to ˈna hiˈoraa ma te horoa noa, e ere ïa i te mea maere ia oaoa e ia fanaˈo oe i ta ˈna farii maitai.—Hebera 13:16.

Te haamanaˈo ra oe ia Alexandra tei faahitihia i te omuaraa? Ua parau te tahi i roto i te pereoo mataeinaa eita ta Alexandra moni e faahoˈihia. Ua niuniu râ te taata ta ˈna i tauturu i to ˈna mau hoa o te faaea ra i te tahi oire e na reira ˈtu ratou i te tere e ua faahoˈihia tera moni. Hau atu â, mai ta Alexandra i faaitoito atu, ua haamata oia i te haapii i te Bibilia. E toru avaˈe i muri aˈe, ua oaoa roa oia i te farerei i tera taata i te tahi rururaa a te mau Ite no Iehova na roto i te reo Tinito i Peru. No te faaite i to ˈna mauruuru, ua titau manihini oia ia Alexandra e tei haere na muri ia ˈna i te rururaa ia tamaa i roto i ta ˈna fare tamaaraa.

E oaoa te noaa mai ia horoa e ia tauturu tatou ia vetahi ê. Hau roa ˈtu â ua tauturu anaˈe tatou i te taata ia haapii atu â no nia i te Tumu o te mau ô maitatai atoa, te Atua ra o Iehova! (Iakobo 1:17) Te ite ra anei oe i te mau maitai ia horoa noa?

a No te ite atu â, a hiˈo i te buka Eaha ta te Bibilia e haapii mau ra? piahia e te mau Ite no Iehova. Te vai atoa ra i nia www.pr418.com/ty. A pata i nia PIAHIA > BUKA E BUKA RAIRAI.