Eaha to roto?

A PEE I TO RATOU FAAROO | IOBA

“E tapea vau i to ˈu hapa ore”

“E tapea vau i to ˈu hapa ore”

 Te parahi ra te tahi taata i raro, ua î roa to ˈna tino taatoa mai to ˈna upoo e tae noa ˈtu te avae i te fêfê mauiui. Ua piˈo to ˈna upoo i raro, ua paruparu te tino, o ˈna anaˈe! Fatata, aita e puai to ˈna no te tiahi i te mau raˈo e haaati ra ia ˈna. Ua parahi oia i roto i te rehu no te faaite i to ˈna oto rahi. Ua rave mai oia i te tahi tuhaa o te hoê farii parari no te raˈuraˈu ia ˈna. E taata faaturahia teie na mua ˈˈe, aita faahou râ ta ˈna e faufaa i teie nei. Ua faarue to ˈna mau hoa, te feia tapiri e te fetii ia ˈna. Ua vahavaha te taata ia ˈna e tae noa ˈtu te tamarii. Ua manaˈo oia na to ˈna Atua ra o Iehova e tairi ra ia ˈna, ua hape roa râ o ˈna.—Ioba 2:8; 19:18, 22.

 Ua taa anei ia oe o vai teie taata? O Ioba. Teie ta te Atua i parau no ˈna: “Aita e taata mai ia ˈna i nia i te fenua.” (Ioba 1:8) E rave rahi matahiti i muri aˈe, ua faahiti â Iehova ia ˈna i rotopu i te mau taata parau-tia.—Ezekiela 14:14, 20.

 Te faaruru ra anei oe i te fifi aore ra te ati? E nehenehe te aamu o Ioba e tamahanahana mau ia oe. E tauturu atoa mai te reira ia taa maitai atu â eaha te hapa ore, te tahi hoi huru tera ta te Atua e titau i ta ˈna mau tavini atoa. Te hoê taata hapa ore, e haamori ïa o ˈna i te Atua anaˈe ma to ˈna aau atoa e e tamau o ˈna i te rave i to ˈna hinaaro noa ˈtu tei roto o ˈna i te fifi. Eaha ˈtu â ta tatou e haapii mai no nia ia Ioba?

Ta Ioba i ore i ite

 E au ra e ua papai te tavini haapao maitai ra o Mose i te aamu o Ioba tau taime i muri aˈe i te poheraa o Ioba. I raro aˈe i te aratairaa a te Atua, ua faatia o Mose i te ohipa i tupu i nia i te fenua, oia atoa râ tei tupu i te raˈi.

 I te omuaraa, te faaitehia ra e oraraa oaoa to Ioba. Mea rahi ta ˈna taoˈa e e taata matauhia e te faaturahia i Uza, te tahi fenua i te pae apatoerau i Arabia. E horoa na o ˈna na te feia veve, e e turu e e paruru atoa na o ˈna i te feia e hinaaro i te tauturu. Ahuru tamarii ta Ioba, e te mea faufaa ˈtu â, e taata teie mea piri ia Iehova. Ua tutava Ioba i te faaoaoa ia Iehova mai to ˈna mau fetii ra ia Aberahama, Isaaka, Iakoba e Iosepha. Mai teie mau upoo utuafare, ua haa Ioba ei tahuˈa no to ˈna utuafare ma te tamau i te pûpû i te tusia no ta ˈna mau tamarii.—Ioba 1:1-5; 31:16-22.

 Ua taui taue râ te faatiaraa, te faaitehia mai ra te ohipa i tupu i te raˈi, ta Ioba hoi i ore i ite. Ua putuputu te mau melahi haapao maitai i mua i te Atua e tomo mai ra Satani i rotopu ia ratou. Ua ite Iehova mea riri roa na Satani ia Ioba e taata parau-tia hoi oia. No reira te Atua i faahiti ai i te hapa ore o Ioba. Aita râ o Satani i mǎtaˈu i te pahono: “Aita anei e tumu e mǎtaˈu ai Ioba i te Atua? Aita anei oe i tuu i te hoê aua paruru ati aˈe ia ˈna e to ˈna utuafare e ta ˈna faufaa taatoa?” Mea hae roa na Satani te feia e tapea i to ratou hapa ore. E haamori hoi ratou ia Iehova anaˈe ma to ratou aau atoa e e haapapu ïa te reira, ua taiva Satani e mea ino atoa oia. Ua onoono râ Satani i te parau aita Ioba e tavini ra i te Atua ma to ˈna aau atoa. Ua parau hoi oia, ia ere Ioba i te mau mea atoa, e faaino o ˈna ia Iehova!—Ioba 1:6-11.

 Aita o Ioba i ite, e hopoia rahi râ ta Iehova i horoa ia ˈna: E haapapu mea hape te mau pariraa a Satani. Ua vaiiho Iehova ia tairi Satani i te mau faufaa atoa a Ioba, eiaha râ oia ia hauti ia Ioba. Aita o Satani i faataere, i roto noa hoê mahana, e rave rau ati ta Ioba i faaruru, te tahi i muri mai i te tahi. Ua faaitehia ia Ioba, aita faahou ta ˈna mau animara atoa, ta ˈna mau puaatoro e asini, e ta ˈna atoa mau mamoe e kamela. Hau atu â, ua pohe te mau tavini tei haapao ia ratou. No te mau mamoe e to ratou mau tiai, ua faatiahia ia Ioba na “te auahi a te Atua” i haapohe ia ratou. Peneiaˈe, ua tupu te reira a hoˈa mai ai te uira i nia ia ratou. Na mua ˈˈe Ioba a taa ˈi ua pohe ta ˈna mau tavini e ua veve roa o ˈna i teie nei, te tae mai nei te hoê poroi ino roa ˈtu â. Ua amui ta ˈna na ahuru tamarii i te fare o te matahiapo, tairi mai nei te hoê mataˈi rahi, parari ihora te fare e pohe pauroa atura ratou.—Ioba 1:12-19.

 Eita e roaa ia tatou ia feruri i te huru mau o Ioba i tera taime. Te na ôhia ra râ: “Tia aˈera Ioba, hahae ihora i to ˈna ahu, tâpû ihora i to ˈna rouru, topa ihora i raro e tipapa ihora.” Parau atura Ioba: “Na Iehova i horoa, e na Iehova i rave.” Hau atu â, ua haa Satani ia manaˈohia na te Atua i faatupu i teie mau ati. Noa ˈtu râ, aita Ioba i faaino i to ˈna Atua mai ta Satani i parau, ua na ô râ: “Ia arue-noa-hia te iˈoa o Iehova.”—Ioba 1:20-22.

Aita Ioba i ite ua faaino Satani ia ˈna i mua i te aro o te Atua

“E faaino mau â oia ia oe”

 Ua riri roa Satani, aita râ o ˈna i tuu. A putuputu ai te mau melahi, haere faahou atura Satani no te tia i mua ia Iehova. Faahiti faahou aˈera Iehova i te hapa ore o Ioba o tei mau papu noa ˈtu te mau raveraa atoa a Satani. Ua na ô atura Satani ia Iehova: “E iri, e iri ïa. E horoa te hoê taata i ta ˈna mau mea atoa no to ˈna ora. No te taui râ, a toro i to oe rima e a tairi i to ˈna ivi e to ˈna iˈo. E faaino mau â oia ia oe i mua i to oe aro.” No Satani, mai te peu e roohia o Ioba i te maˈi rahi, e faaino mau â o ˈna i te Atua. Ua papu mau râ ia Iehova e tapea Ioba i to ˈna hapa ore. Vaiiho atura oia ia Satani ia tairi ia Ioba i te maˈi, eiaha râ oia ia rave i te ora o Ioba.—Ioba 2:1-6.

 Mai tei faaitehia i te omuaraa o teie tumu parau, ua tairi mau Satani ia Ioba. Auê ta ˈna vahine i te aroha e! Aita i maoro aˈenei, ua pohe ta raua na ahuru tamarii e tei roto o ˈna i te oto rahi. E teie nei, tei mua o ˈna i ta ˈna tane o te mauiui mau ra. Aita rea ohipa ta ˈna e nehenehe e rave no te tamǎrû ia ˈna! No to ˈna oto rahi, ua tuô oia: “Te mau papu noa ra oe i to oe hapa ore? A faaino i te Atua a pohe atu ai!” E ere hoi teie te huru o te vahine ta Ioba i here! No reira Ioba i parau noa ˈi, aita o ˈna e feruri mau ra i ta ˈna i parau. Noa ˈtu râ, aita roa ˈtu Ioba i faaino i to ˈna Atua, aita roa oia i hara i to ˈna vaha.—Ioba 2:7-10.

 Ua ite anei oe aita noa o Satani i pari ia Ioba, ia tatou atoa râ. Ua na ô hoi oia: “E horoa te hoê taata i ta ˈna mau mea atoa no to ˈna ora.” Te parau ra ïa Satani, aita hoê aˈe i rotopu ia tatou o te tavini ia Iehova ma to tatou aau atoa. Te parau ra oia, aita oe e here mau ra i te Atua e e faarue oioi oe ia ˈna no te faaherehere i to oe ora. Te auraa te parau ra ïa Satani, mai ia ˈna, e haapao noa oe ia oe! E hinaaro anei oe e haapapu mea hape ta ˈna mau pariraa? Papu roa ïa! (Maseli 27:11) I teie nei, e hiˈo anaˈe eaha ˈtu â ta Ioba i faaruru.

Aita i tamahanahana ia ˈna

 E toru taata tei faarooroo i te mau ati ta Ioba i faaruru e ua tere mai ratou no te tamahanahana ia ˈna. I to ratou iteraa ia ˈna na te atea, aita ratou i taa o Ioba teie. Te ite ra hoi ratou i te hoê taata o te mauiui ra e ua ereere te iri no te tahi maˈi haapê. E ere teie te taata ta ratou i matau na! Teie na taata e toru, o Eliphaza ïa, Biladada e Zophara. E oto iti rahi ta ratou i faaite, ua auê e ua taora atoa i te repo i nia i to ratou upoo. I muri iho, parahi atura ratou i raro i pihai iho ia Ioba, e aita ratou i faahiti i te hoê noa ˈˈe parau. E hitu mahana, ua parahi ratou i reira i te po e te ao ma te ore e paraparau ia ˈna. Aita ratou i tamata i te tamahanahana ia Ioba, aita hoi ratou i aniani ia ˈna no nia i te ohipa i tupu. Ta ratou noa i tapea mai, te mea ïa ta to ratou mata e ite ra, te mauiui rahi o Ioba.—Ioba 2:11-13; 30:30.

 I te hopearaa, na Ioba i haamata i te aparauraa. Na roto i te mau parau ta ˈna i faahiti, ua taahia to ˈna mauiui rahi. Ua faaino o ˈna i te mahana i fanauhia ˈi oia e ua faaite o ˈna te tahi tumu rahi e peapea rahi ai o ˈna: No Ioba, o te Atua te tumu o to ˈna mau ati! (Ioba 3:1, 2, 23) Noa ˈtu e faaroo puai to Ioba, ua hinaaro mau oia i te tamahanahanaraa. I te haamataraa râ teie mau taata i te paraparau, ua taa oioi ia Ioba mea maitai aˈe ia mamû noa ratou.—Ioba 13:5.

 O Eliphaza te mea paari roa ˈˈe i roto ia ratou. Mea paari atu â o ˈna ia Ioba, o ˈna tei haamata na mua i te paraparau. A paraparau ai Biladada e Zophara i muri mai, e au ra e ua faahiti noa raua i te mau manaˈo hoê â e to Eliphaza. Mea teimaha mau te tahi mau parau ta ratou i faahiti, ua faahiti noa hoi ratou i te mau parau ta te taata e manaˈo ra, oia hoi e Atua teitei o Iehova o te faautua i te feia ino e o te haamaitai i te feia maitai. Aita râ ratou i aroha mau ia Ioba. Ua parau hoi o Eliphaza, mai te peu e Atua maitai Iehova o te faautua i te feia ino, te auraa ïa e ohipa ino ta Ioba i rave i faautuahia ˈi oia mai teie.—Ioba 4:1, 7, 8; 5:3-6.

 E ere i te mea maere aita Ioba i farii i ta ratou mau parau, ua patoi oia i ta ratou mau faahaparaa. (Ioba 6:25) I tera taime, rahi roa ˈtu â ratou i te manaˈo ua rave omoˈe o Ioba i te hara. E no ratou, mea tano roa ïa ia tairihia Ioba i teie mau ati ino mau. Ua parau Eliphaza e taata teoteo Ioba e te ino e te faatura ore i te Atua. (Ioba 15:4, 7-9, 20-24; 22:6-11) Ua parau Zophara ia Ioba ia haapae i te mea ino, e no te hoê taime poto te oaoa o ta ˈna hara. (Ioba 11:2, 3, 14; 20:5, 12, 13) Area o Biladada, ua faahiti ïa i te hoê parau mauiui mau e te ino. Ua parau oia, eita e ore ua hara te mau tamaiti a Ioba e ua tano ratou i te poheraa!—Ioba 8:4, 13.

Aita teie na taata e toru i tamahanahana ia Ioba, ua haamauiui roa ˈtu râ ia ˈna

Ua haafaufaa ore ratou i te hapa ore

 Mea ino roa ˈtu â ta teie mau taata feruri ore i rave i muri mai. Aita noa ratou i faahapa ia Ioba, ua parau atoa râ mea faufaa ore ia tapea i te hapa ore. I te haamataraa o Eliphaza i te paraparau, ua faahiti oia i te mau parau huru ê no ǒ mai i te hoê varua. I te hopearaa, ua parau Eliphaza i teie manaˈo no ǒ mai i te demoni: “Eita te Atua e tiaturi i ta ˈna mau tavini e e faahapa oia i ta ˈna mau melahi.” Te parau ra ïa Eliphaza, eita te Atua e mauruuru i te tahi noa ˈˈe o ta ˈna mau tavini, e taata anei aore ra e melahi. I muri mai, ua parau Biladada, aita te Atua e tâuˈa ra i te hapa ore o Ioba. Ia au i ta ratou parauraa, aita te Atua e tâuˈa ra i te taata tei au hoi i te toˈe ra te huru!—Ioba 4:12-18; 15:15; 22:2, 3; 25:4-6.

 Ua tamata aˈenei oe i te tamahanahana i te hoê taata tei roto i te mauiui rahi? E ere i te mea ohie. E nehenehe râ tatou e huti mai i te haapiiraa i te hiˈoraa o teie na taata e toru, i nia iho â râ i te mau parau eiaha tatou ia faahiti. Mea rahi te mau parau ta ratou i faahiti e e nehenehe e manaˈohia mea tano. Aita râ ratou i aroha noa ˈˈe ia Ioba e aita ratou i faahiti noa ˈˈe i to ˈna iˈoa. Aita ratou i tâuˈa i te mauiui rahi e vai ra i roto i te aau o Ioba. Aita roa ratou i taa ua hinaaro mau Ioba i te tamahanahanaraa a! No reira, mai te peu te mauiui ra te tahi taata ta oe e here ra, a faaite noa i te mǎrû, a tâuˈa mau ia ˈna e a hamani maitai atu. A imi i te ravea no te haapuai i to ˈna faaroo e no te faaitoito ia ˈna. A tauturu ia ˈna ia tiaturi i te Atua, ia tiaturi i to ˈna hamani maitai rahi, to ˈna aroha hamani maitai e to ˈna parau-tia. Ahiri o teie na taata e toru to roto i te ati, tera ta Ioba e rave no ratou! (Ioba 16:4, 5) Eaha râ te huru o Ioba i mua i ta ratou mau faahaparaa e pariraa?

Ua mau papu Ioba

 Tei roto aˈena Ioba i te hepohepo a haamata ˈi teie mau taata i te faahapa ia ˈna. I te omuaraa iho â, ua parau o Ioba ua faahiti o ˈna i te tahi mau “parau feruri-ore-hia” mai “ta te hoê taata hepohepo mau parau.” (Ioba 6:3, 26) Ua taa râ ia tatou ua paraparau Ioba mai tera no te peapea rahi e vai ra i roto i to ˈna aau. Hau atu â, aita o Ioba i taa mau i te ohipa i tupu. Ua tupu taue noa mai hoi teie mau ati i nia ia ˈna e to ˈna utuafare, e tena ma te maere mau! Ua manaˈo roa Ioba o Iehova to muri mai. Mea rahi râ te mau mea ta Ioba i ore i ite, te tumu ïa i manaˈo ai oia mai tera.

 E faaroo puai mau râ to Ioba! E itehia te reira na roto i te mau parau ta ˈna i faahiti. Mea papu ta ˈna mau parau, mea nehenehe e mea faaitoito mau no tatou i teie mahana. I to ˈna faahitiraa i te mau mea faahiahia i poietehia, ua faahanahana o ˈna i te Atua e ua faataa oia i te tahi mau mea o te Atua anaˈe te nehenehe e faaite. Ei hiˈoraa, ua parau oia te faatautau ra Iehova i “te fenua i roto i te aore.” I muri roa mai ïa to te mau aivanaa iteraa i te reira! b (Ioba 26:7) Ua faaite atoa Ioba i to ˈna tiaturiraa papu no a muri aˈe. Hoê â tiaturiraa e to te tahi atu mau tavini haapao maitai a te Atua, oia hoi ia pohe noa ˈtu oia, e haamanaˈo, e tiai ru e e faahoˈi mai te Atua ia ˈna i te ora.—Ioba 14:13-15; Hebera 11:17-19, 35.

 Ua onoono Eliphaza e to ˈna nau hoa i te parau, mea faufaa ore te hapa ore o te hoê taata i mua i te aro o te Atua. Ua vare anei Ioba i tera haapiiraa hape? Aita roa ˈtu! Ua parau o ˈna ma te papu: “E ite ïa oia [oia hoi, Iehova] i to ˈu hapa ore.” (Ioba 31:6) Ua taa ia Ioba e manaˈo taata noa teie ia taiva hoi oia i te Atua. Ua turai te reira ia Ioba ia paraparau maoro e te hopearaa, ua haamamû mau te reira ia ratou.

 Ua ite Ioba e faaite o ˈna i to ˈna hapa ore na roto i te mau mea atoa ta ˈna e rave i te mau mahana atoa. No reira o ˈna i faataa ˈi i to ˈna haerea e te mau ohipa ta ˈna i rave. Ei hiˈoraa, aita o ˈna i haamori i te idolo, ua hamani maitai e ua faatura oia ia vetahi ê. Ua haapao maite o ˈna i to te Atua manaˈo no nia i te mea maitai e te mea ino. Ua poihere o ˈna i to ˈna faaipoiporaa, e hau roa ˈtu â, ua haamori o ˈna i te Atua mau anaˈe ra o Iehova ma te taiva ore. No reira i tia ˈi ia Ioba ia parau ma to ˈna aau atoa: “E tapea vau i to ˈu hapa ore e pohe noa ˈtu vau!”—Ioba 27:5, nota; 31:1, 2, 9-11, 16-18, 26-28.

Aita Ioba i tuu, ua tapea noa oia i to ˈna hapa ore

A pee i te faaroo o Ioba

 Mai ia Ioba, mea faufaa atoa anei te hapa ore no oe? Ua taa ia Ioba eita e navai noa ia parau e tapea tatou i te hapa ore. Mea titauhia ia faaite i te reira na roto i te mau ohipa ta tatou e rave. E nafea oe ia pee i te faaroo o Ioba? Ma te faaroo ïa i te Atua e ma te rave i te mea maitai i to ˈna aro i te mau mahana atoa noa ˈtu tei roto oe i te fifi. Mai i roto i te tupuraa o Ioba, e oaoa roa o Iehova, area to ˈna enemi ra o Satani, e riri roa ïa!

 Aita â te aamu o Ioba i hope atu ra, ua faatupu hoi oia i te manaˈo tano ore i muri mai. Ua rahi aˈe to ˈna hinaaro e haapapu e taata parau-tia o ˈna moˈe-roa-hia ˈtura ia ˈna ia faahanahana i te Atua. Ua hinaaro o ˈna i te tauturu no te faatitiaifaro i to ˈna manaˈo. Hau atu â, te vai noa ra te oto e te mauiui rahi i roto ia ˈna, ua hinaaro mau ïa oia i te tamahanahanaraa. Eaha ta Iehova e rave no teie taata hapa ore e te faaroo puai? Na te tahi atu tumu parau e pahono mai i teie mau uiraa.

a Ma te hape, ua manaˈo Eliphaza ua paraparau ratou ma te mǎrû ia Ioba, peneiaˈe no te mea aita ratou i faateitei i to ratou reo. (Ioba 15:11) Noa ˈtu râ e toparaa reo mǎrû to tatou, e nehenehe te mau parau ta tatou e faahiti e haamauiui e e haapepe ia vetahi ê.

b Tau 3 000 matahiti tei mairi na mua ˈˈe te mau aivanaa e haamata ˈi i te farii i te manaˈo, aita e titauhia te tahi mea no te amo i te fenua. A haere ai te taata i nia te avaˈe, ua patahia te hohoˈa o te fenua. I tera noa taime te taata i te iteraa mea papu iho â ta Ioba mau parau.