Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Tala Tonu

Ne Tuku Mai ne Ieova a Mea e Uke Atu i lō Mea e ‵Tau o Maua ne Au

Ne Tuku Mai ne Ieova a Mea e Uke Atu i lō Mea e ‵Tau o Maua ne Au

Ko 17 fua oku tausaga kae ne manavase kae manako malosi au ki mea kolā e fakamoe‵moe sāle ki ei a talavou. E fiafia malosi au ke ‵kau fakatasi mo taugasoa, koukou i te tai, mo te futipolo. Kae ne ‵fuli malosi eiloa toku olaga i se fakaafiafi e tasi. Ne aofia au i se fakalavelave fakamataku i te pasikaiti, telā ne ‵mate ei toku foitino mai i toku ua ki lalo. Kāti ko 30 tausaga ko ‵teka, kae ko leva eiloa nei ne seki toe mafai ne au o gasuesue.

Ne tupu aka au i te fa‵kai o Alicante, i te tafatai o te feitu ki saegala o Sepania. Ne seki fai eiloa toku kāiga e pelā mo kāiga masani, telā ne fakamāumāu ne au a taimi e uke, e pelā me se talavou i auala. E tu pili ki toku fale, se koga e pono i ei a lapa. I konā ne taugasoa ei au mo José María, se tino galue tokotasi i ei. Ko ia loa ko alofa kae saga mai faeloa ki a au i se auala telā ne seki maua aka eiloa ne au mai i toku kāiga. I taimi faiga‵ta, ne fai eiloa a ia e pelā me se taina tonu ki a au—se taugasoa tonu, faitalia me e 20 tausaga tena matua atu ki a au.

Ne kamata o sukesuke a José María mo Molimau a Ieova ki te Tusi Tapu. Ne lavea ne au a te lasi o tena fiafia ki te Tusi Tapu, kae ne masani o fakaasi mai ne ia ki a au a muna‵tonu i te Tusi Tapu. Ne fakalogologo au ki tou tagata mo te āva, kae ne seki fia saga malosi atu ki ana pati. Ne fakalavelave toku loto e pelā me se talavou i nisi mea. Kae ne ‵fuli eiloa te tulaga tenā.

SE FAKALAVELAVE TELĀ NE ‵FULI EI TOKU OLAGA

E se fia faipati malosi au ki te fakalavelave ne tupu i te auala. Kae e fia fai atu fua ne au me ne valea kae seki ‵nofo ‵toka au. I te aso fua e tasi, ne ‵fuli katoatoa ei toku olaga. Mai i se talavou malosi ‵ki, ne ‵mate toku foitino kae nofo atu i se potu i te fa‵kaimasaki. Kae ne faigata ‵ki eiloa a te taumafai ke talia toku tulaga tenei. Ne fesili ifo faeloa au, ‘E mata, e isi se pogai tāua e ola ei au?’

Ne vau a José María o āsi mai ki a au, kae ne fakatoka fakavave ne ia a Molimau a Ieova mai i se fakapotopotoga pili ke āsi mai ki a au i te fa‵kaimasaki. Ne otia eiloa toku loto i asiga konā. I te taimi eiloa ne tiakina ne au a te potu mō tino ma‵saki malosi, ne kamata ei o sukesuke au ki te Tusi Tapu. Ne iloa aka ei ne au a te munatonu e uiga ki te pogai e logo‵mae kae ‵mate ei a tino mo te pogai ne talia ne te Atua a mea ma‵sei ke ‵tupu. Ne iloa foki ne au a folafolaga a te Atua mō aso mai mua, ki te taimi ka ‵fonu ei te lalolagi kātoa i tino ‵lei katoatoa kae ka se toe ai se tino e fai mai “i a ia e masaki.” (Isaia 33:24) Ne ‵tala mai i ei mō te taimi muamua eiloa i toku olaga, se fakamoemoega gali.

I te taimi ne tiaki ei ne au te fa‵kaimasaki, ne gasolo fakavave au ki mua i taku sukesukega ki te Tusi Tapu. Mai te fakaaogaga o se nofoga fakatekateka fakapito, ne kau atu foki au ki nisi fakatasiga a Molimau a Ieova mo te lotou galuega talai. I a Novema 5, i te 1988, i te taimi ko 20 ei oku tausaga, ne papatiso ei au i se tāpu koukou fakapito. Ne tuku mai ne Ieova te Atua se kilokiloga fou kātoa ki te olaga. Kae ne a aku mea e mafai o fai ke fakaasi atu toku loto fakafetai?

NE TUMAU I TE TAVINIGA FAITALIA TOKU SĒ KATOATOA

Ne fakaiku aka eiloa ne au ke mo a ma talia ne au toku tulaga ke taofi aka ei au mai te faiga o mea katoa e mafai ne au o fai i te taviniga a Ieova. Ne manako au ke gasolo atu ki mua. (1 Timoteo 4:15) Muamua la, ne seki faigofie te mea tenā, me ne ‵teke mai toku kāiga ki taku lotu fou. Kae ne isi ne oku taugasoa tali‵tonu, kolā ne fai mo fai oku taina mo tuagane i te feitu faka-te-agaga. Ne fesoasoani mai latou ke kau atu au ki fakatasiga katoa mo te galuega talai.

I te ‵tekaatuga o taimi, kae ne kamata o lavea ‵lei atu me ko manakogina ke tausi mai ki a au i taimi katoa i se auala fakapito. Mai tua o se taimi leva o salasalaga, ne maua fakamuli ei ne au se koga telā e fetaui ‵lei mō tino sē katoatoa i te fa‵kai o Valencia, 100 maila (160 km) te ‵mao i te feitu ki matū o Alicante. Ne fai eiloa te koga tenei mo fai toku fale nofo tumau.

E tiga eiloa ne seki mafai o gasuesue malosi, ne fakaiku aka ne au ke tumau eiloa toku talai atu ki nisi tino

E tiga eiloa ne seki mafai o gasuesue malosi, ne fakaiku aka ne au ke tumau eiloa i te tavini atu ki a Ieova. Mai te fakaaogaga o tupe ne maua ne au kolā ne fakatoka mō tino sē katoatoa, ne ‵togi ei ne au se komupiuta kae fakatu i tafa o toku moega. Ne ‵togi foki ne au se selefoni. I taeao katoa, e fakaola faeloa ne se tino galue taku komupiuta, penā foki loa mo taku selefoni. Ke fakaaoga te komupiuta, e fakaaoga ne au se joystick telā e fakagasuesue ne au ki toku kauvae. E maua eiloa ne au se tamā lakau fakapito telā e taofi ne au i toku gutu. E fesoasoani mai a te tamā lakau tenei ke taipa ne au a mataimanu i te komupiuta mo napa i taku selefoni.

E tokotoko ne au ki se lakau a napa i te selefoni

Ne fesoasoani mai pefea ki a au a te poto fou tenei? Muamua, ko mafai ne au o fano ki te fakatuatusi tonu ko te jw.org mo te FATATUSI I TE ITANETI o te Faleleoleo Maluga. Ko oko eiloa i te fakaofoofogia o mea faigaluega konei ki a au! E masani o fakaaoga ne au a itula e uke i aso takitasi ke onoono kae sukesuke ‵loto ki tusi faka-te-Tusi Tapu ko te mea ke mafai o tumau toku tauloto e uiga ki te Atua mo ana uiga ‵gali. Kae i so se taimi e se sologa ei au i te nofo tokotasi io me e tai loto vāivāi, e isi faeloa se mea i te fakatuatusi tonu telā e fakamalosi aka ei au.

E fai ne taku komupiuta ke mafai ne au o fakalogologo kae aofia foki i fakatasiga a te fakapotopotoga. E mafai ne au o fai aku tali, fai a ‵talo, fai a lāuga, kae faitau foki te Faleleoleo Maluga māfai e ‵tofi aka au ke faitau. E tiga eiloa e se mafai ne au o kau atu ki fakatasiga katoa, kae maua eiloa ne au te lagonaga me e fai au mo fai se vaega o te fakapotopotoga.

Ne mafai eiloa ne au o kau katoatoa atu ki te galuega talai ona ko te telefoni mo te komupiuta. E tonu, e se mafai ne au o fanatu mai fale ki fale e pelā mo te tokoukega o Molimau a Ieova. Kae e seki faka‵tuka mai ki a au a te mea tenā. Mai te fakaaogaga o mea faigaluega konei, ne mafai ei ne au o talai atu ki nisi tino. A te ‵tonuga loa, ne fiafia malosi au ki aku sau‵talaga i te telefoni mo tino, telā ne fakamolemole mai a toeaina i te fakapotopotoga ke tausi ne au te faiga o te galuega talai e auala i telefoni. Ne fesoasoani malosi eiloa a fakatokaga konei ki tino o te fakapotopotoga kolā ko se mafai o oloolo sāle kae ‵tau eiloa o ‵nofo i olotou fale.

E fai ne au se akoga faka-te-Tusi Tapu

Kae e se fakavae fua toku olaga ki poto ‵fou i mea tau fesokotakiga. I aso takitasi, e āsi mai oku taugasoa pele ki a au. E aumai ne latou olotou kāiga mo taugasoa kolā e fia‵fia ki te Tusi Tapu. E masani o fai mai latou ke fai ne au te takitakiga i te faiga o sau‵talaga mo latou. I nisi taimi, e āsi mai a kāiga kae ‵kami mai ke kau atu ki olotou tapuakiga a kāiga i te afiafi. E fiafia malosi eiloa au māfai e saga‵saga a tama‵liki fo‵liki i tafa o toku moega kae fai mai te pogai e a‵lofa ei latou ki a Ieova.

E ‵kau fakatasi mo taugasoa i te tapuakiga a kāiga i afiafi

E loto fakafetai au i te tokouke o tino e āsi mai. E masani eiloa o ‵fonu toku potu i taugasoa kolā e ‵mai o āsi mai ki a au mai i koga ‵pili mo koga ‵mao. E mafai o fakaataata ne koe, me ne ōfo malosi a tino ga‵lue i te koga e nofo au i ei i te alofa atafai tenei. I aso katoa, e fakafetai au ki a Ieova me ne talia ne ia ke fai au mo fai se vaega o se kautaina gali.

KAUSAKI ATU

I so se taimi e fakatalofa mai se tino kae fesili mai me e a au, e fai atu fua au penei, “Tenei eiloa koi kausaki atu!” E tonu, e iloa ne au me e se ko au fua tokotasi e logo‵mae. Faitalia me ne a ‵tou fakanofonofoga io me ko tulaga faiga‵ta, e aofia a Kelisiano katoa i se taua—“te taua ‵lei o te fakatuanaki.” (1 Timoteo 6:12) Se a te mea ne fesoasoani mai ke tumau au i te kausaki atu mō te fia o tausaga? E ‵talo atu au i aso takitasi kae fakafetai ki a Ieova mō te tukumaiga o se olaga aoga ki a au. Kae e taumafai au ke tumau i te fakalavelave i te tavini atu ki te Atua, mai te tumau i te saga tonu atu ki te fakamoemoega i aso mai mua.

José María

E masani o mafaufau au ki te lalolagi fou mo te taimi ka mafai ei o tele kae toe evaeva au ki luga. I nisi taimi, e fai fa‵kata māua mo toku taugasoa ko José María—telā e pokotia foki i te polio—e uiga ki te fakatau ‵tele tasi atu i te fakatau‵telega loa. “Ko oi ka sili?” e fesili atu au ki a ia. “E se tāua me ko oi e sili,” ko tena tali. “A te mea tāua ko te oko atu ki te Palataiso, ko te mea ke ‵tele atu i te fakatau‵telega.”

E sē se mea faigofie ke talia ne au toku tulaga sē katoatoa. E iloa ne au me e pelā me se talavou, ne fai ne au se mea valea, kae ne fakafaigata ‵ki ei toku olaga. Kae ko oko eiloa i toku fiafia me ne seki tiakina au ne Ieova. Ko oti eiloa ne tuku mai ne ia a mea e uke ‵ki—se kāiga faka-te-agaga lasi, te manakoga ke tumau i te ola, te fiafia o fesoasoani atu ki nisi tino, mo se fakamoemoega gali mō aso mai mua. Kafai e fakatoetoe aka ne au oku lagonaga ki se fuaiupu e tasi, kāti e mafai o fai atu au me ne tuku mai ne Ieova a mea e uke atu i lō mea e ‵tau o maua ne au.