Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E ‵FULI NE TE TUSI TAPU A OLAGA O TINO

Ne Ofo Masei Au i te Manino ‵Lei mo te ‵Tonu o Tali Mai i te Tusi Tapu

Ne Ofo Masei Au i te Manino ‵Lei mo te ‵Tonu o Tali Mai i te Tusi Tapu
  • TAUSAGA NE FANAU I EI: 1948

  • TENA FENUA: HUNGARY

  • TENA TALA FAKASOLOPITO: NE MANAKO MALOSI KI TALI KI TOE FESILI TĀUA I TE OLAGA

TOKU OLAGA MUA:

Au ne fanau i Székesfehérvár, i Hungary, se fa‵kai telā ne lauiloa tena tala fakasolopito i se 1,000 tupu tausaga ko ‵teka. Se mea fakafanoanoa, me ne seki mafai eiloa o puli i a au a fakamaseiga kolā ne iku mai i te taua i te lua a te lalolagi.

I taku folikiga ne tausi eiloa au ne oku tupuna. Ne masaua ‵ki ne au lāua—maise eiloa toku tupuna fafine ko Elisabeth. Ne fakamalosi aka ne ia toku fakatuanaki ki te Atua. I te taimi ko tolu ei oku tausaga, ne fai faeloa ne māua fakatasi i afiafi katoa a te ‵talo o te Aliki. Ne fai eiloa penā ke oko ki te taimi ko 20 tupu ei oku tausaga telā ko maina ‵lei foki ei au i te uiga o te ‵talo tenā.

Ne tausi eiloa au ne oku tupuna i taku folikiga ona ko oku matua ne ga‵lue i te ao mo te po mo te fakamoemoega ke ‵teu a sene e lava mo ‵togi se fale ‵lei. I te lua o Aso Ono i te masina, ne ‵kau fakatasi faeloa te motou kāiga o ‵kai fakatasi. Ne tāua ‵ki ki au a taimi ne ‵kau fakatasi sāle ei matou.

I te 1958, ne taunu ei a fakamoemoega a oku matua; ke ‵togi se fale ke ‵nofo i ei matou tokotolu. Nei la, ko ‵nofo fakatasi au mo oku matua—ne fia‵fia ‵ki eiloa au! Kae i te ono masina mai tua ifo i ei, ne galo fakapoi atu ei te fiafia tenā. Ne mate toku tamana i te masaki ko te kenisa.

Ne fanoanoa ‵ki au. Ne masaua i a au taku ‵talo ne fai: “Te Atua, au e fakamolemole atu ki a koe ke fakasao aka toku tamana. E manako malosi au ki tou tagata. Kaia ne seki tali mai ei koe ki aku ‵talo?” Ne fia iloa malosi ne au me tefea te koga e nofo i ei toku tamana. Ne mafaufau sāle au: ‘E mata, e nofo atu nei a ia i te lagi? Io me ko galo atu eiloa a ia ki te se-gata-mai?’ Ne masalosalo sāle au i nisi tama‵liki kolā koi ‵nofo fakatasi eiloa mo olotou tamana.

I se fia tausaga, ne fanatu sāle eiloa au i aso katoa ki te tanuga. Ne totuli sāle atu au i mua o te tanuga o toku tamana kae ‵talo atu: “Te Atua, fakamolemole e fia iloa ne au me tefea nei toku tamana.” Ne ‵talo atu foki au ke maina au me se a te uiga o te olaga.

I te taimi ko 13 ei oku tausaga, ne fakaiku aka ne au ke tauloto ki te ‵gana Siamani. Au ne mafaufau me i te ukega o tusi lauiloa Siamani kāti e mafai o maua ne au a tali ki aku fesili. I te 1967, ne kamata au o tauloto i te fa‵kai o Jena, kae fakaoti atu ki te koga i te feitu saegala o Siamani. Ne fiafia malosi au o faitau ki tusi a tino ‵poto o Siamani, maise eiloa ki tusi e uiga ki te mafuaga o tino. E tiga eiloa ne maua ne au a manatu ‵gali i ei kae e seai loa se tusi ne fakamalie aka ei toku manakoga. Ne tumau eiloa au i te ‵talo atu ko te mea ke maua ne tali.

TE AUALA NE ‵FULI EI TOKU OLAGA NE TE TUSI TAPU:

I te 1970, ne toe foki atu au ki Hungary, telā ne fetaui ei au mo te tino telā ka avaga au ki ei, ko Rose. I te taimi tenā, ne pule atu se malo Kominisi ki Hungary. Mai tua malie fua o te ma fakaipoipoga, ne ‵tele atu māua mo Rose ki Austria. A te ma fakamoemoega ke olo atu o ‵nofo i Sydney, i Ausetalia, i te koga telā e nofo i ei toku fakatamana.

E seki leva kae ne maua a taku galuega i Austria. I se aso e tasi, ne fai mai soku taugasoa i te galuega me e mafai o maua ne au a tali ki aku fesili mai i te Tusi Tapu. Ne tuku mai ne ia ki a au ne tusi e lua kolā e maua i ei a fakamatalaga mai i te Tusi Tapu. Ne faitau fakavave ne au a tusi konā mo te loto finafinau. Mai konā, ne tusi atu ei au ki Molimau a Ieova, me i a latou a tusi konā, kae fakamolemole atu mo ne tusi e tai uke atu.

I te katoaga o te tausaga o te ma fakaipoipoga, ne āsi mai se Molimau talavou Austria. Ne tuku mai ne ia ki a au a te tusi ne manako au ki ei kae ofo mai foki ne ia se akoga faka-te-Tusi Tapu telā ne talia ne au. Ona ko toku manako malosi o tauloto, ne fai fakalua te ma akoga i te vaiaso—te akoga e tasi e nofo ki se fa itula te leva!

Ne ofo masei au i akoakoga mai i te Tusi Tapu kolā ne akoako mai ne Molimau ki a au. Ne seki talitonu au i te taimi ne fakaasi mai ne latou te igoa o te Atua, ko Ieova, i taku Tusi Tapu i te ‵gana Hungary. I te 27 tausaga ne kau sāle au ki lotu, ne seki lagona aka eiloa ne au te igoa o te Atua. Ne ofo masei au i te manino ‵lei mo te ‵tonu o tali mai i te Tusi Tapu ki aku fesili. E pelā mo te tino ka mate e seai eiloa sena mea e iloa, e pelā eiloa me e ‵nau ‵ki tena moe. (Failauga 9:5, 10; Ioane 11:11-15) Ne tauloto foki au ki te folafolaga a te Tusi Tapu e uiga ki se lalolagi fou telā “ka se toe ai se mate.” (Fakaasiga 21:3, 4) E fakamoemoe eiloa au ke toe fetaui māua mo toku tamana i te lalolagi fou, telā “ka toe‵tu mai a tino” ki ei.—Galuega 24:15.

Ne fiafia foki a Rose o kau mai ki taku akoga faka-te-Tusi Tapu. Ne gasolo vave atu ki mua a te ma akoga, telā e lua fua a masina kae oti te motou tusi! Ne ‵kau faeloa māua ki fakatasiga kolā ne fai i te Fale Tapuaki. * Ne otia malosi ma loto i te a‵lofa, fakatau fesoasoani mo te ‵kau fakatasi i Molimau a Ieova.—Ioane 13:34, 35.

I te 1976, ne maua te taliaga ke olo atu ki Ausetalia. Ne maua fakavave ne māua a Molimau a Ieova i konā. Ne fai ne Molimau i konā ke fia‵fia māua e pelā eiloa me koi ‵nofo atu māua i te ma fenua tonu, ona ko te ‵gali o olotou faifaiga. I te 1978, ne fai ei māua mo fai ne Molimau a Ieova.

TE AUALA NE MAUA EI NE AU A MEA AOGA:

Tela la, ko maua eiloa nei ne au a tali ki fesili kolā ne mafaufau ‵mafa sāle au ki ei i te fia o tausaga. Mai te fakapilipili atu ki a Ieova te Atua, ko maua nei ne au te ‵toe Tamana ‵lei eiloa. (Iakopo 4:8) Kae ko toku fakamoemoega ke fetaui mo toku tamana tonu i te lalolagi fou, e tāua ‵ki eiloa ki a au.Ioane 5:28, 29.

I te 1989, ne fakaiku aka ne māua mo Rose ke toe ‵foki atu ki Hungary ko te mea ke talai atu ki ma taugasoa mo kāiga e penā foki mo tino kolā ne fetaui matou. Ko maua eiloa ne māua te tauliaga ke akoako atu te Tusi Tapu ki te fia selau o tino. Ko silia atu mo te 70 o tino ko oti ne ‵kau mai ki a māua i te taviniga ki a Ieova, e aofia i ei toku matua pele.

Ne ‵talo au mō se 17 tausaga ke maua ne tali ki aku fesili. Ne toe ‵seke atu foki a tausaga e 39, kae koi tumau eiloa toku ‵talo atu—kae fatoa mafai nei o fai atu au, “Fakafetai toku Tamana pele faka-te-lagi mo te talimaiga o aku ‵talo kolā ne fai i te taimi koi foliki ei au.”

[Fakamatalaga mai lalo]

^ pala. 18 Kingdom Hall.