Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

A Nineva se fa‵kai e ‵fonu i fale mo ma fakamanatu ‵gali

E Iloa ne Koe?

E Iloa ne Koe?

Ne a mea ne ‵tupu ki Nineva mai tua o aso o Iona?

I TE fitu senitenali T.L.M., ne fai a Asulia mo fai te ‵toe emupaea lasi eiloa i te lalolagi kātoa, “kamata mai Kupelu i te feitu ki togala ke oko ki Iran i te feitu ki saegala, kae i se taimi e tasi, ne aofia foki i ei a Aikupito,” ko pati i The British Museum Blog. A tena laumua, ko Nineva ko te ‵toe fakai lasi i te lalolagi. E maua i ei a ma fakamanatu mo fatoaga ‵gali, palesi mo fale tusi ‵lasi. E fakaasi mai i tusitusiga i ‵pui i Nineva mua, me i te Tupu ko Ashurbanipal, ne taku ne ia a ia eiloa ki te “tupu o te lalolagi,” e pelā eiloa mo nisi tupu o Asulia. I te taimi tenā, ne foliga mai me e se mafai eiloa o fakatakavale a Asulia mo Nineva.

A te Malo Pule o Asulia ko te ‵toe emupaea lasi i te lalolagi i te taimi tenā

Kae i te taimi eiloa ko tūgamalie a Asulia, ne ‵valo mai a te pelofeta a Ieova ko Sefanaia: “Ka . . . fakamasei a Asulia [ne Ieova], kae ka ofa ne ia a Nineva, ke malō pakupaku e pelā me se toafa.” E se gata i ei, ne ‵valo mai foki a te pelofeta ko Nauma: “‵Fao a siliva, ‵fao a aulo! . . . Ko seai ne tino i te fakai, ko maofa kae masei valevale! . . . A tino katoa e lavea ne latou koe ka ‵tele kea‵tea mai i a koe kae fai aka, ‘A Nineva ko oti ne ofa ki lalo!’” (Sefa. 2:13; Nau. 2:9, 10; 3:7) I te lagonaga ne latou a valoaga konā, kāti ne mafau‵fau ifo a tino: ‘E mata, e mafai eiloa o tupu te mea tenā? E mata, e mafai eiloa o fakatakavale a Asulia, te fa‵kai malosi?’ Kāti ne faigata ke tali‵tonu ki ei.

Ne fai a Nineva mo fai se koga lavaki!

Kae e ui i ei, ne fakatakavale eiloa! I te fakaotiga o te fitu senitenali T.L.M., ne fakatakavale a Asulia ne te kau Papelonia mo te kau Metai. Fakamuli loa, ne seki toe fia ‵nofo a tino i Nineva kae ne puli galogalo atu eiloa i a latou! “I te vaitaimi o te pouliga,” ko pati i se tusi mai i The Metropolitan Museum of Art i Niu Ioki, “me ne seki toe fia ‵nofo a tino i ei kae ne galo lēmū atu, kae ne mafai fua o iloa atu a Nineva ona ko te Tusi Tapu.” E ‵tusa mo pati i te Biblical Archaeology Society Online Archive, i te kamataga o te 1800 tupu, “e seai se tino ne iloa ne ia a te laumua takutakua tenā o Asulia.” Kae i te 1845, ne kamata o toe suke aka ne te tino sukesuke ki mea mua ko Austen Henry Layard a te koga ne tu i ei a Nineva. Ne fakamaoni mai ne mea ne maua i konā a te takutakua o Nineva i aso mua.

A te fakataunuga tonu o valoaga e uiga ki Nineva e fakamalosi aka ei te ‵tou loto tali‵tonu me i valoaga i te Tusi Tapu e uiga ki te fakaseaiga o malo fakapolitiki i aso nei ka fakataunu foki eiloa.—Tani. 2:44; Faka. 19:15, 19-21.