Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ne Iloa ne Koe?

Ne Iloa ne Koe?

Ne fakamaoni aka pefea i puliki mo te auala ne faite i ei a puliki kolā ne maua atu i fakamaseiga o Papelonia mua, me i te Tusi Tapu se tusi tonu eiloa?

NE MAUA ne tino sukesuke ki mea mua i Papelonia a te fia miliona o puliki kolā ne tao kae ne fakaaoga mo faite te fakai. E ‵tusa mo pati a Robert Koldewey, se tagata sukesuke ki mea mua, me i puliki penā ne faite i ogaumu kolā e ‵tu “mai tua o te fakai, i se koga e gali te kele i ei kae uke foki . . . a fafie i ei.”

Ne fakamaoni aka ne tino sukesuke ki mea mua me ne fakaaoga foki ne ofisa o Papelonia a ogaumu ke fai i ei a mea ma‵sei. Ne fai mai a Paul-Alain Beaulieu, se polofesa i tala mua o Asulia i te University of Toronto, penei: “E fakaasi mai i tusitusiga Papelonia e uke . . . a te fakatonuga ke ‵sunu ki te afi so se tino telā e ‵teke ki te tupu kae sē fakaasi atu te āva ki mea tapu.” Tenei te fuaiupu ne maua i tusitusiga mai i aso o te tupu ko Nepukanesa: “Fakaseai atu latou, ‵sunu atu latou, tao atu latou, . . . i te ogaumu a te kuuka . . . ke fanaka malielie te lotou ausaga, tamate atu latou mai te ‵pei atu ki te afi ‵ka ulaula.”

E fakamasaua mai ne te mea tenei ki tino fai‵tau ki te Tusi Tapu a mea ne ‵tupu i te Tanielu mataupu e 3. E ‵tusa mo te tala tenā, ne fakatu ne te tupu ko Nepukanesa se tupua aulo lasi ‵ki i te laukele laugatasi o Tula—mai tua o te fakai o Papelonia. I te taimi ne ita fitifiti a tamataene Epelu e tokotolu ko Satalaka, Mesako, mo Apeteniko ma ifo ki te tupua, ne kaitaua malosi a Nepukanesa, kae fakatonu atu ke faka‵vela te ogaumu “fakafitu taimi i lō te ‵vela masani,” kae ke ‵pei atu a tāgata e tokotolu konā “ki loto i te ogaumu ‵ka ulaula.” Ne faka‵sao latou ne se agelu malosi mai te mate.—Tani. 3:1-6, 19-28.

© The Trustees of the British Museum. Licensed under CC BY-NC-SA 4.0. Source

Se puliki ne tao mo te igoa o Nepukanesa e tusi i luga i ei

Ne fakamaoni mai i puliki o Papelonia a te ‵tonu o te Tusi Tapu. Ne maua atu i luga i ei a tusitusiga e uke kolā e tavae i ei te tupu. E tasi te tusitusiga e fai penei: “Nepukanesa, te tupu o Papelonia . . . Te palesi, te koga e nofo i ei a te Tupu Tafasili i te Maluga . . . Ke pule eiloa ki te se-gata-mai a tino kolā e ‵tupu mai i a au.” E tai ‵pau eiloa a pati konei mo te fakamatalaga ne fakamau i te Tanielu 4:30, telā ne faipati fakamatamata mai i ei a Nepukanesa penei: “E a, e se ko Papelonia te Sili tenei, telā ne faite ne au mō te fale o te tupu e auala i toku malosi mo toku mafi kae mō te vikiga o toku tulaga ‵malu?”