Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Obwegese Rundi Sente Nyingi Nibisobora Kukukonyera Kuba n’Obwomeezi Oburungi?

Obwegese Rundi Sente Nyingi Nibisobora Kukukonyera Kuba n’Obwomeezi Oburungi?

Abantu baingi batekereza ngu kusoma muno rundi kuba na sente nyingi kiretera omuntu kuba n’obusumi obw’omumaiso oburungi. Baikiriza ngu kutunga obwegese obwa haiguru nikisobora kukonyera omuntu kuba omukozi murungi, kurolerra kurungi ab’omu ka ye, n’okuba omwikazi ow’obujunanizibwa. Ekindi, batekereza ngu nibasobora kutunga omulimo ogwa sente nyingi kandi ngu eki nikiija kubaleetera okusemererwa.

BAINGI EKIBACWAMU KUKORA

Wetegereze omusaija arukwetwa Zhang Chen kuruga China ekiyagambire. Akagamba ati: “Ninkigumya ngu kakuba ngenda ha yunivasite nkatunga diguri, nikisobora kunkonyera kutunga omulimo ogurukusasura sente nyingi kandi ninduga omu bunaku. Eki nikisobora kunkonyera kutunga okusemererwa n’okumarwa hati, n’omu kasumi ak’omumaiso.”

Habw’okugonza kutunga obwomeezi oburungi omu kasumi ak’omumaiso, baingi bagenda ha yunivasite ezirukumanywa, rundi omu mahanga agandi kusoma. Kinu nikyo baingi bakaba nibakora kuhikya oburwaire bwa Korona obubwacwekereho, ekyaletiire baingi kugumirwa kugenda omu mahanga agandi. Omu 2012, ripooti eyakozerwe ekitongole kya Economic Co-operation and Development, ekagamba ngu: “Ebicweka 52 ha buli kikumi, eby’abaana abarukusomera omu mahanga ag’aheeru nibaruga omu Asia.”

Abazaire abamu bakora n’amaani nukwo basobole kutwara abaana baabo omu yunivasite ez’omu mahanga agandi. Qixiang, kuruga Taiwan, n’agamba ati: “Bazaire bange baali bataine sente nyingi, baitu itwena abaana bbana bakatusindika kusomera omu Amerika.” Kusisanaho n’abandi baingi, abazaire be bakesanga omu mabanja maingi kusobora kutunga sente ez’okusasura.

KIKI EKIRUGIREMU?

Baingi abasomere muno tibatungire ebibaali nibanihira

Obwegese nibusobora kukonyera omuntu omu miringo etali emu n’emu, baitu obwire oburukukira obwingi, abeegi tibatunga ebirungi ebibaikaire nibanihira. Ekyokurorraho, hanyuma y’okumara emyaka nyingi nibakora n’amaani kandi nibeyohoza sente nyingi kusasura ebisale by’isomero, baingi tibatunga omulimo ogubarukugonza. Ripooti eyakozerwe Rachel Mui omu rupapura rw’amakuru orwa Singapore orurukumanywa nka Business Times ekagamba eti: “Omuhendo gw’abantu abarukumara kusoma ha yunivasite bakaburwa emirimo nigweyongera.” Jianjie, kuruga Taiwan kandi ow’asomere muno n’agamba ati: “Baingi tibasobora kutunga omulimo ogubaasomeriire.”

Abo abatunga omulimo ogubaasomeriire obwire oburukukira obwingi nabo ebintu tibibagendera nk’oku bakaba nibanihira. Niran kuruga Thailand obuyamazire emisomo ye omu yunivasite eya Bungereeza, akatunga omulimo oguyasomeriire. N’agamba ati: “Nk’oku nkaba ninihira, diguri yange ekankonyera kutunga omulimo ogurukunsasura sente nyingi. Baitu kyanyetaagisaga kukora muno kumara esaaha nyingi kusobora kutunga sente zinu. Akasumi kakahika, ekitongole ekinakorraga kyabinga abakozi bakyo abarukukira obwingi, otwaliremu nanyowe. Nkakyetegereza ngu kuba n’omulimo tikirukumanyisa ngu obwomeezi nibwija kuba kurungi omu kasumi ak’omumaiso.”

Naabo abaine sente nyingi rundi abarukuzooka nk’abaine obwomeezi oburungi, batunga ebizibu omu maka, barwara, kandi baikara beralikiriire. Katsutoshi, kuruga Japan, n’agamba ati: “Nkaba ndi muguuda muno, baitu nkaba ntaine okusemererwa habwokuba abantu bangirraga ihali, kandi nibantwaza kubi.” Omukazi arukwetwa Lam, kuruga Vietnam, n’agamba ati: “Ndora abantu baingi nibalengaho kutunga sente nyingi nibatekereza ngu nikiija kubakonyera kwikara baine obulinzi n’okusemererwa. Baitu obwire oburukukira obwingi beyongera kweralikirra, barwara, bajwaha muno kandi benuuba.

Nka Franklin, abantu abaingi bakirozere ngu haroho ebintu ebikuru kukira obwegese obwa haiguru hamu n’obuguuda. Omu kiikaro ky’okuserra itungo, abamu balengaho kuba bantu barungi nibatekereza ngu eki nikiija kubakonyera kuba n’obwomeezi oburungi omu kasumi ak’omumaiso. Baitu mali kinu kirabakonyera kuba n’obusumi bw’omumaiso oburungi? Ekicweka ekirukuhonderaho nikiija kugarukamu ekikaguzo kinu.