Skip to content

Skip to table of contents

KĪ KI HE FIEFIA ʻA E FĀMILÍ

ʻI he Taimi ʻOku Faingataʻaʻia Fakaesino ai Hoʻo Tamá

ʻI he Taimi ʻOku Faingataʻaʻia Fakaesino ai Hoʻo Tamá

KALA: * “Ko homa fohá ʻa ʻAnitelū ʻokú ne maʻu ʻa e mahaki ʻoku ui ko e Mongokōlia. Ko ʻene puké naʻá ne holoki fakasino, fakaʻatamai mo fakaeongo kimaua. Fakakaukauloto atu ki he ivi ʻokú ke fakamoleki ʻi hono tauhi ha kiʻi pēpē moʻui lelei pea liunga teau ia. Ko e taimi ʻe niʻihi ko ʻema nofo malí ʻoku uesia.”

ʻAMELIA: “ʻOku fiemaʻu ʻa e kīvoi mo ha fuʻu kātaki lahi ke akoʻi ʻa ʻAnitelū naʻa mo e fanga kiʻi meʻa īkí. ʻI he taimi ʻoku ou fuʻu helaʻia aí ʻoku ou hehema ke ʻita vave ki hoku husepānití ʻa Kala. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú ma taʻefelotoi ʻi ha ngaahi meʻa pea hoko ai ʻo ma kē.”

ʻOkú ke manatuʻi ʻa e ʻaho naʻe fāʻeleʻi ai hoʻo tamá? ʻOku ʻikai ha veiveiua hoʻo holi ke fua ʻa e pēpeé. Neongo ia, ko e ngaahi mātuʻa hangē ko Kala mo ʻAmeliá, ʻoku kamata ke fio ʻa e fiefiá mo e hohaʻá ʻi he taimi naʻe tala mai ai ko ʻena kiʻi tamá ʻoku puke pe faingataʻaʻiá.

ʻOku ʻi ai haʻo kiʻi tama ʻoku faingataʻaʻia fakaesino? Te ke fifili nai pe te ke lavameʻa. Kapau ko ia ʻoua ʻe siva ʻa e ʻamanakí. Ko e ngaahi mātuʻa hangē ko koé kuo nau fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi palopalema tatau. Fakakaukau angé ki he pole anga-maheni ʻe tolu te ke fehangahangai nai mo ia mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he poto ʻi he Tohi Tapú.

POLE 1: ʻOKU FAINGATAʻA KE KE TALI ʻOKU FAINGATAʻAʻIA FAKAESINO HOʻO TAMÁ.

Ko e ngaahi mātuʻa lahi ʻoku nau ongoʻi mafasia ʻi heʻenau ʻilo ʻoku puke ʻenau kiʻi tamá. “ʻI he taimi naʻe tala mai ai ʻe he kau toketaá ko homa foha ko Samí ʻoku mahaki ʻutó, naʻe ʻikai ke u tui ki ai,” ko e lau ia ʻa Suliana ko ha faʻē mei Mekisikou. “Naʻá ku ongoʻi kuo hili ʻa e foʻi māmaní ʻiate aú.” Ko e niʻihi te nau ongoʻi nai hangē ko e faʻē ʻĪtali ko eni ko Viniana. “Naʻá ku fili ke maʻu ha pēpē neongo ʻoku ʻi ai ʻa e fakatuʻutāmaki ki he kakai fefine hoku taʻú,” ko ʻene leá ia. “ʻI he taimí ni, ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai hoku fohá mo e ngaahi palopalema felāveʻi mo e mahaki ʻutó, ʻoku ou ongoʻi halaia.”

Kapau ʻokú ke fāinga mo ha ngaahi ongoʻi siva ʻo e ʻamanakí pe halaia, manatuʻi ko hoʻo ongoʻí ʻoku anga-maheni pē. Ko e puké naʻe ʻikai ko ha konga ia ʻo e ʻuluaki taumuʻa ʻa e ʻOtuá. (Sēnesi 1:27, 28) Naʻe ʻikai ke ne fakatupu ʻa e ongo mātuʻá mo ha malava ke tali lelei ʻa e ngaahi meʻa taʻefakanatulá. ʻI ha tuʻunga, ʻe fiemaʻu nai ke ke “mamahi” ʻi ha meʻa naʻe mole—ʻa e moʻui lelei hoʻo kiʻi tamá. ʻE fiemaʻu ha taimi ke fakaleleiʻi ai hoʻo ngaahi ongoʻí pea tali ho tuʻunga foʻoú.

Fēfē kapau ʻokú ke tukuakiʻi koe ki he faingataʻaʻia fakaesino hoʻo kiʻi tamá? Manatuʻi ʻoku ʻikai ha taha te ne mahinoʻi kakato ʻa e founga tukufakaholó, puipuituʻá mo e ngaahi meʻa kehe ʻokú ne uesia ʻa e moʻui lelei ha kiʻi tama. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, te ke hehema nai ke tukuakiʻi ho hoá. Talitekeʻi ʻa e ongoʻi ko iá. ʻE lelei ange kapau te ke fāitaha mo ho hoá pea tokangataha ki he tokangaʻi hoʻomo kiʻi tamá.—Koheleti 4:9, 10.

FOKOTUʻU: Ako fekauʻaki mo e tuʻunga hoʻo kiʻi tamá. “Ko e poto pe ʻoku langa ai ha fale, pe fāmili,” ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú, “Pea ko e fai fakapotopoto ʻa ia ʻoku tuʻumaʻu ai.”—Palōveepi 24:3.

ʻOku lava ke ke ako ʻa e meʻa lahi mei he kau mataotao fakafaitoʻó mo e ngaahi tohi alafalalaʻangá. ʻE lava ke ke fakatatau ʻa e founga hoʻo ako ki he tuʻunga hoʻo kiʻi tamá ki haʻo ako ha lea foʻou. ʻUluakí, ʻe pau ke faingataʻa, ka te ke lava ia.

Ko Kala mo ʻAmelia naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻangá, naʻá na kumi ha fakamatala mei heʻena toketaá pea mo ha kautaha ʻoku nau maʻu ʻa e ʻilo makehe ki he tuʻunga hona fohá. “Naʻe tokoni eni kiate kimaua ke mahinoʻi ʻo ʻikai ko e ngaahi palopalema pē ke ma ʻamanekiná ka ko e toe meʻa ʻe lava ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mongokōliá ke faí,” ko ʻena leá ia. “ʻOkú ma sio ʻe lava ʻe homa fohá ʻo ʻai ʻi ha ngaahi tafaʻaki ʻene moʻuí ke fai ʻa e ngaahi meʻa anga-maheni. Naʻá ma maʻu heni ʻa e fiemālie lahi.”

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Tokangataha ki he meʻa ʻe lava ʻe hoʻo kiʻi tamá ke faí. Palani ke kau ʻi he ngaahi ngāue fakafāmilí. ʻI he taimi ʻoku lavaʻi ai ʻe hoʻo tamá ha kiʻi “meʻa,” fakavave leva ke ʻoatu ha fakaongoongolelei pea fiefia fakataha mo ia.

POLE 2: ʻOKÚ KE ONGOʻI ONGOSIA MO TUĒNOA FAKAEONGO.

Te ke ongoʻi nai ko e tokangaʻi hoʻo kiʻi tama puké te ne toʻo kotoa ho iví. ʻOku pehē ʻe Sēini ko ha faʻē ʻi Nuʻu Sila, “ʻI ha ngaahi taʻu siʻi hili hono maʻu ʻe hoku fohá ʻa e spina bifida, naʻá ku faʻa ongosia mo tangi kapau te u feinga ke fai ha ngāue lahi ange ʻi ʻapi.”

Ko ha pole ʻe taha mahalo ʻokú ke ongoʻi tuēnoa. Ko Peni ʻoku ʻi ai hono foha ʻoku maʻu ʻe he ngāvaivai ʻo e uouá mo e Asperger’s syndrome. ʻOku pehē ʻe Peni, “Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻe ʻikai ʻaupito ke nau mahinoʻi lelei ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻemau moʻuí.” Te ke loto nai ke talanoa mo ha taha. Kae kehe, ko e tokolahi taha ho ngaahi kaumeʻá ʻoku moʻui lelei pē ʻenau fānaú. Ko ia te ke ongoʻi loto-moʻua ke fakahāhā hoʻo ongoʻí kia kinautolu.

FOKOTUʻU: Kole ha tokoni. Pea tali ia ʻo ka ʻoatu. Naʻe pehē ʻe Suliana naʻe lave ki ai ki muʻá, “Ko e taimi ʻe niʻihi ko au mo hoku husepānití naʻá ma mā ke kole ha tokoni.” Neongo ia ʻokú ne tānaki mai, “Kuó ma hoko ʻo ʻilo naʻá ma fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻoku tokoni mai ai ʻa e niʻihi kehé kia kimauá, ʻoku ʻikai ke ma ongoʻi fuʻu tuēnoa.” Kapau ʻoku kole atu ha kaumeʻa ofi pe fāmili ke tangutu fakataha mo hoʻo tamá ʻi ha feohi fakasōsiale pe ʻi he fakataha faka-Kalisitiané, tali loto-lelei ia. “Ko e kaumeʻa ʻoku ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pe,” ko e lau ia ha palōveepi ʻi he Tohi Tapú, “Pea ko hoto moʻoni naʻe fanauʻi maʻa ha faingataʻa.”—Palōveepi 17:17.

Tokangaʻi ho tuʻunga moʻui leleí. Hangē pē ko e pau ki he meʻalele uta-mahakí ke ʻutu maʻu peé kapau ʻe hokohoko atu ʻene fetuku ʻa e kau mahakí ki he falemahakí, kuo pau ke ke fafangaʻi koe ʻaki ʻa e meʻakai totonu, fakamālohisino pea mālōlō koeʻuhi kae lava ke ke hokohoko atu hono ʻoange ki hoʻo tamá ʻa e tokanga ʻokú ne fiemaʻú. ʻOku fakamatalaʻi peheni ia ʻe Havili ʻa ia ko hono fohá ʻoku mamatea: “ʻOku ʻikai lava hoku fohá ʻo ʻalu, ko ia ʻoku ou ongoʻi ʻoku totonu ke u feinga ke tokangaʻi ʻeku kaí. Ko hono moʻoní, ko au ʻoku ou hiki holo iá. Ko hono vaʻé hoku vaʻé!”

ʻE anga-fēfē haʻo maʻu ha taimi ke tokangaʻi ai hoʻo moʻui leleí? Ko e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻoku nau fetongitongi ʻi hono tokangaʻi e kiʻi tamá. Kae malava ʻa e mātuʻa ʻe tahá ke mālōlō pe tokanga ki he ngaahi meʻa fakafoʻituitui kehé. ʻE fiemaʻu ke ke fakatau mai ha taimi mei he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻingá pea ʻe lava ke hoko ko ha pole ʻa e tauhi ʻo e mafamafatataú. Ka ʻoku pehē ʻe Maulini ko ha faʻē ʻi ʻInitia, “ʻE faai atu pē peá ke maʻu ha founga tuʻumaʻu.”

Talanoa ki ha kaumeʻa falalaʻanga. Naʻa mo e ngaahi kaumeʻa ʻoku ʻikai haʻanau fānau ʻoku puké ʻoku lava ke nau ʻoatu ha fakafiemālie. ʻOku toe lava ke ke lotu ki he ʻOtua ko Sihová. ʻE tokoni moʻoni ʻa e lotú? Ko e ongo tamaiki ʻa Sesimaní ʻokú na maʻu ʻa e mahaki ko e cystic fibrosis ʻokú ne pehē, “Kuo ʻi ai ʻa e ngaahi mōmeniti ʻo e tenge lahi ʻaupito ʻou ongoʻi hangē te u maté.” Kae kehe ʻokú ne tānaki mai: “ʻOku ou lotu kia Sihova ki ha nonga mo ha mālohi. ʻOku ou ongoʻi ʻe lava ke u hoko atu.”—Saame 145:18.

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Tokangaʻi hoʻo kaí, taimi fakamālohisinó mo e lahi ʻo e mohe ʻokú ke maʻú. ʻIloʻi ʻa e tafaʻaki ke fakatau mei ai ʻa e taimi mei he ngaahi meʻa ʻikai fuʻu mahuʻingá koeʻuhi ke lava ʻo tokangaʻi hoʻo moʻui leleí. Fakatonutonu maʻu pē hoʻo taimi tēpilé ki he fiemaʻú.

POLE 3: ʻOANGE KI HOʻO TAMA PUKÉ HA TOKANGA LAHI ANGE ʻI HE TOENGA HO FĀMILÍ.

Ko e puke ʻo e kiʻi tamá ʻe lava ke ne uesia nai ʻa e meʻa ʻoku kai ʻe he fāmilí, feituʻu ʻoku nau ō ki aí mo e lahi ʻo e taimi ʻoku fakamoleki ʻe he mātuʻá mo e kiʻi tama taki taha. Ko hono ikuʻangá, ʻe ongoʻi nai ʻe he fānau kehé ʻoku liʻekina kinautolu. ʻIkai ko ia pē, ʻe lava ke hoko ʻa e ongo mātuʻá ʻo fuʻu femoʻuekina ʻi he tokanga ki he kiʻi tama puké ʻo uesia ai ʻena nofo malí. “Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku pehē ʻe hoku uaifí ko e lahi taha ʻo e ngāué ʻokú ne fai pea ʻoku ʻikai ke u fuʻu tokanga ange au ki homa fohá,” ko e lau ia ʻa Lēmeki ko ha tamai mei Laipīlia. “ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne fakaʻapaʻapaʻi au pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai lelei ʻeku talí.”

FOKOTUʻU: Ke fakapapauʻi ki he kotoa hoʻo fānaú ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻia kinautolu, fokotuʻutuʻu ha ngaahi meʻa te nau fiefia ai. “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻokú ma fai ha meʻa makehe maʻa homa foha lahí,” ko e lau ia ʻa Sēini naʻe lave ki ai ki muʻá, “neongo kapau ko ʻemau kai hoʻatā pē ʻi he falekai ʻoku saiʻia taha aí.”

Fakahaaʻi ʻa e mahuʻingaʻia ki he kotoa hoʻo fānaú

Ke maluʻi hoʻomo nofo malí, fetalanoaʻaki mo lotu mo ho hoá. ʻOku pehē ʻe ʻĀtama ko ha tamai mei ʻInitia ʻa ia ko hono fohá ʻoku puke he mahaki moá: “Neongo ko e taimi ʻe niʻihi ko au mo hoku uaifí ʻokú ma ongoʻi fuʻu helaʻia mo feifeitamaki, ʻokú ma fokotuʻu ha taimi ke tangutu hifo, talanoa mo lotu fakataha. Ko e pongipongi taki taha, ki muʻa ke ʻā ʻema fānaú, ʻokú ma fakamoleki ha taimi ke lāulea ai ki ha veesi mei he Tohi Tapú.” Ko e ngaahi hoa ʻe niʻihi ʻoku nau fetalanoaʻaki ki muʻa ke mohé. Ko hoʻomo fetalanoaʻaki fekoekoeʻi mo lotu loto-moʻoní te ne fakaivimālohiʻi hoʻomo nofo malí lolotonga ʻa e taimi fakamafasia lahí. (Palōveepi 15:22) ʻOku pehē ʻe ha ongo meʻa ʻe taha, “ko e ngaahi mōmeniti fakangalongataʻa taha ʻi he nofo malí ko e lolotonga ʻo e taimi faingataʻa tahá.”

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Fakaongoongoleleiʻi hoʻo fānau kehé ki ha faʻahinga tokoni pē ʻoku nau ʻoatu ki he kiʻi tama puké. Toutou fakahaaʻi hoʻo ʻofá mo hoʻo houngaʻiá kia kinautolu mo ho hoá.

HANGANAKI FAKATUʻAMELIE

ʻOku talaʻofa mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku vavé ni ke toʻo atu ʻe he ʻOtuá ʻa e mahamahaki kotoa mo e faingataʻaʻia ʻokú ne uesia fakatouʻosi ʻa e iiki mo e lalahi. (Fakahā 21:3, 4) ʻI he ʻaho ko iá, “ʻoku ʻikai ha nofo ai te ne pehe, ʻOku ou mahaki.” *ʻAisea 33:24.

ʻI he lolotonga iá, ʻe lava ke ke lavameʻa ko ha mātuʻa ʻa ha kiʻi tama faingataʻaʻia fakaesino. “ʻOua ʻe loto-siʻi ʻi he taimi ʻoku hā ngali hala ai ʻa e meʻa kotoá,” ko e lau ia ʻa Kala mo ʻAmelia naʻe lave ki ai ki muʻá. “Tokangataha ki he ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo hoʻomo kiʻi tamá, koeʻuhi he ʻoku lahi ʻa e meʻa leleí.”

^ pal. 3 Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻi he kupú ni.

^ pal. 29 ʻOku lava ke ke lau lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ki he moʻui lelei haohaoá ʻi he vahe 3 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻEKE HIFO KIATE KOE . . .

  • Ko e hā te u faí ke tauhi hoku tuʻunga moʻui lelei fakasinó, fakaeongo mo fakalaumālié ki he mālohi taha ʻe ala lavá?

  • Ko fē taimi fakamuimui naʻá ku fakaongoongoleleiʻi ai ʻeku fānau kehé ki he tokoni ʻoku nau faí?