Skip to content

Skip to table of contents

Kī ki he Fiefia ʻa e Fāmilí

Fakahūhū ʻa e Tuʻunga Fakaeʻulungaangá ki Hoʻo Fānaú

Fakahūhū ʻa e Tuʻunga Fakaeʻulungaangá ki Hoʻo Fānaú

Loita, * ko ha faʻē ʻi Mekisikou, ʻokú ne pehē: “ʻOku tufaki ʻa e konitomú ʻi he ʻapiakó, ko ia ʻoku fakakaukau ai ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ʻoku sai pē ʻa e fehokotaki fakasinó—kehe pē ʻoku ‘malu’ ʻa e fehokotaki fakasinó.”

Nopukō, ko ha faʻē ʻi Siapani, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku ʻeke ange ki hoku fohá pe ko e hā te ne fai mo hono kaumeʻá ʻi heʻena toko uá. Ko ʻene talí eni, ‘ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi.’”

ʻI HE taimi naʻe kei tōtuʻu ai ho fohá pe ʻofefiné, naʻá ke ʻai ke malu ho ʻapí? Mahalo pē naʻá ke ʻufiʻufi ʻa e ngaahi poini ʻuhilá, fūfuuʻi ʻa e ngaahi meʻa māsilá, pea ʻaaʻi ʻa e sitepú—ko e fai kotoa ʻi he feinga ke tauhi ke malu hoʻo kiʻi tamá.

Kapau pē ā naʻe faingofua pehē ʻa hono tauhi ke malu ʻa hoʻo taʻu hongofulu tupú! ʻOkú ke maʻu eni he taimí ni ʻa e hohaʻa lahi ange, hangē ko ení: ‘ʻOku sio ʻa hoku fohá ʻi he ʻata fakalieliá?’ ‘ʻOku ‘feʻaveʻaki pōpoaki fehokotaki fakasino’ ʻa hoku ʻofefiné—ʻo ʻave hano ngaahi tā fakalielia fakafou he telefoni toʻotoʻó?’ Pea ko e fehuʻi ʻoku fai e tailiili ʻi hono ʻeké, ‘ʻOku fai ʻe heʻeku taʻu hongofulu tupú ʻa e fehokotaki fakasinó?’

Ko e Fakakaukau Hala Fekauʻaki mo Hono Puleʻí

ʻOku feinga ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ke tauhi maʻu hono tokangaʻi houa ʻe 24 ʻa ʻenau kau taʻu hongofulu tupú ʻaki e nofo ofi holo ʻia kinautolu pea siofi ʻenau laka kotoa pē. Ki mui ai, ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi ko e founga tokangaʻi peheé ʻoku ʻai pē ai ʻenau taʻu hongofulu tupú ke ne fufū ha meʻa. ʻOku hoko ai ʻa honau fohá pe ʻofefiné ʻo pōtoʻi ʻi hono fufū ʻa e ʻulungaanga tofu pē naʻe feinga ʻa e ongo mātuʻá ke taʻofí.

ʻOku hā mahino, ko e puleʻí ʻoku ʻikai ko e talí ia. Ko e ʻOtua ko Sihová tonu ʻoku ʻikai te ne ngāueʻaki ʻa e founga ko iá ke maʻu ai talangofua mei heʻene ngaahi meʻa fakatupú, pea ʻoku ʻikai totonu ke ke pehē mātuʻa. (Teutalonome 30:19) Ko ia ʻe lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo kau taʻu hongofulu tupú ke nau fai ha fili fakaeʻulungaanga fakapotopoto?—Palovepi 27:11.

Ko ha founga tefito ko hono fai hokohoko ha fetalanoaʻaki mo hoʻo fānaú pea ke kamata ʻi heʻenau kei siʻí. * (Palovepi 22:6) Pea ʻi he taimi ʻoku nau aʻu ai ki he taimi talavoú, hokohoko atu ʻa e talanoá. ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻá, ʻoku totonu ke ke hoko ko e matavai tefito ia ʻo e fakamatala alafalalaʻanga ki hoʻo taʻu hongofulu tupú. “ʻOku fakakaukau ʻa e kakai tokolahi ʻe sai ange ke mau talanoa ki homau ngaahi kaumeʻá fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó,” ko e lau ia ʻa ʻAlisia, ko ha taʻahine mei Pilitānia, “ka ʻoku ʻikai ke moʻoni ia. ʻOku mau houngaʻia ʻi he fakamatala ko ení ʻi he taimi ʻoku haʻu ai mei heʻemau ongo mātuʻá. ʻOku mau falala ki he meʻa te na leaʻakí.”

Fiemaʻu ʻo e Tuʻunga Fakaeʻulungaanga Lelei

ʻI heʻenau tupu haké, ʻoku fiemaʻu ʻe he fānaú ke nau ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa pē fekauʻaki mo e moʻuí. ʻOku toe totonu foki ke “ako honau ngaahi ongoʻanga ke sivi ʻa e lelei mo e kovi.” (Hepelu 5:14) ʻI hono fakanounoú, ʻoku nau fiemaʻu ʻa e tuʻunga fakaeʻulungaanga—ko ha lao fakaeʻulungaanga kuo faʻuʻaki ʻa e ngaahi tui mālohi fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó—fakataha mo e ʻulungaanga ʻoku muimui ki he ngaahi tui ko iá. ʻE lava fēfē ke ke fakahūhū ʻa e tuʻunga fakaeʻulungaanga leleí ki hoʻo taʻu hongofulu tupú?

Kamataʻaki hoʻo fakakaukau ki ho tuʻunga fakaeʻulungaangá tonu. Ko e fakatātaá, ʻokú ke tui mālohi nai ko e feʻauakí—ʻa e fehokotaki fakasino ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga taʻemalí—ʻoku hala. (1 Tesalonaika 4:3) Ngalingali ʻoku ʻiloʻi ʻe hoʻo fānaú ʻa ho tuʻungá ʻi he meʻa ko iá; ʻoku aʻu nai ʻo nau malava ke lave ki ha ngaahi kupu ʻi he Tohi Tapú ʻoku poupou ki hoʻo tuí. ʻI hono fakafehuʻí, te nau ʻosi tali nai ʻo pehē ʻoku hala ʻa e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí.

Ka ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange. Ko e tohi Sex Smart ʻoku pehē ai ko e toʻutupu ʻe niʻihi te nau pehē nai ʻoku nau loto-tatau mo e tui ʻa ʻenau ongo mātuʻá fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó. ʻOku fakahaaʻi ʻi he tohí: “ʻOku nau ongoʻi fuʻu veiveiua ke fai haʻanau fakakaukau pē ʻanautolu. ʻI heʻenau tō ki ha tuʻunga taʻeʻamanekina pea fehangahangai leva mo ha tuʻunga faingataʻa fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻoku talí pe ʻikai talí, ʻoku nau hoko ai ʻo puputuʻu pea ʻi he tuʻunga faingataʻaʻia moʻoni.” Ko e ʻuhinga tofu pē ia ʻoku fiemaʻu pau ai ʻa e tuʻunga fakaeʻulungaangá. ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo taʻu hongofulu tupú ke ne maʻu iá?

ʻAi ke mahino ho tuʻunga fakaeʻulungaangá.

ʻOkú ke tui ko e fehokotaki fakasinó ʻoku totonu ke tuku pē ia ki he nofo malí? Tala mahino mo toutou fai leva ki hoʻo taʻu hongofulu tupú. Fakatatau ki he tohi Beyond the Big Talk, ʻoku fakahaaʻi ai ʻi he fakatotoló “ko e ngaahi ʻapi ko ia kuo ʻoange ai ʻe he ongo mātuʻá ki heʻena fānau taʻu hongofulu tupú ʻa e ngaahi pōpoaki mahino ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai te na leleiʻia ʻi he fehokotaki fakasino ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ʻoku ngalingali ange ʻe tuai ʻenau hoko ʻo kau ki he fehokotaki fakasinó.”

Ko e moʻoni, hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ko hono fakahaaʻi pē ho tuʻunga fakaeʻulungaangá ʻoku ʻikai fakapapauʻi ai ʻe fili ho fohá pe ʻofefiné ke moʻui ʻo fakatatau ki ai. Kae kehe, ko e tuʻunga fakaeʻulungaanga fakafāmili mālohí ʻe ʻomai ai ha makatuʻunga ʻa ia ʻe langa hake ai ʻe he fānaú hanau tuʻunga fakaeʻulungaangá tonu. Pea kuo ʻilo ʻi he ngaahi fakatotoló ʻoku faifai pē ʻo ngāueʻaki ʻe he toʻutupu tokolahi ʻa e tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa ʻenau ongo mātuʻá neongo kapau ʻoku hā ngali ʻikai ke ngāueʻaki ia lolotonga ʻa e taʻu hongofulu tupu ʻa e fānaú.

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Ngāueʻaki ha meʻa naʻe hoko ʻi he ongoongó ke kamataʻi ha fetalanoaʻaki pea fakahaaʻi ai ʻa ho tuʻunga fakaeʻulungaangá. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku līpooti ha faihia fakafehokotaki fakasino, te ke pehē nai: “ʻOku ou fakalilifuʻia ʻi he founga ʻo e feinga ʻa e kau tangata ʻe niʻihi ke ngāueʻaki ʻa e kakai fefiné. ʻOkú ke pehē naʻa nau maʻu mei fē ʻa e ngaahi fakakaukau ko iá?”

Akoʻi ʻa e moʻoni kakato fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó.

ʻOku fiemaʻu ʻa e ngaahi fakatokanga. (1 Kolinito 6:18; Semisi 1:14, 15) Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi tefito ʻe he Tohi Tapú ko e fehokotaki fakasinó ko ha meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko ha tauhele ʻa Sētane. (Palovepi 5:18, 19; Hiva o e Hiva 1:2) Ko e talanoa ki hoʻo kau taʻu hongofulu tupú fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmakí te nau maʻu nai ai ha fakakaukau mioʻi taʻefakatohitapu fekauʻaki mo e tuʻunga-leá. “Ko ʻeku ongo mātuʻá ʻokú na fai ʻa e fakamamafa lahi fekauʻaki mo e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó,” ko e lau ia ʻa ha finemui ʻi Falanisē ko Kōlina, “pea naʻe ʻomai ʻe he meʻa ko iá kiate au ha fakakaukau ʻikai lelei ki he ngaahi vā fakafehokotaki fakasinó.”

Fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe hoʻo fānaú ʻa e moʻoni kakato fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó. “Ko e meʻa kuó u feinga maʻu pē ke ʻai ke mahinoʻi ʻe heʻeku kau taʻu hongofulu tupú,” ko e lau ia ʻa ha faʻē ʻi Mekisikou ko Nātiā, “ko e fehokotaki fakasinó ʻoku fakafiefia mo fakanatula pea ko e ʻOtua ko Sihová naʻá ne ʻoange ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau fiefia ai. Ka ʻoku ʻi ai ʻa hono tuʻunga totonu ʻi he nofo malí. ʻE lava ke ne ʻomai kia kitautolu ʻa e fiefia pe ko e mamahi, ʻo fakatuʻunga pē ʻi he founga ʻo ʻetau ngāueʻaki iá.”

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Ko e taimi hoko mai te ke talanoa ai ki hoʻo taʻu hongofulu tupú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó, fakaʻosi ʻa e talanoá ʻi ha tuʻunga lelei. ʻOua ʻe ilifia ke fakahaaʻi ko e fehokotaki fakasinó ko ha meʻaʻofa fisifisimuʻa ia mei he ʻOtuá ʻa ia ʻe lava ke ne fiefia ai ʻi he kahaʻú ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha mali. Fakahaaʻi ange ʻa e tuipau ʻe lava ke pipiki ʻa hoʻo taʻu hongofulu tupú ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá kae ʻoua ke toki aʻu ki he taimi ko iá.

Tokoniʻi hoʻo taʻu hongofulu tupú ke ne fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi nunuʻá.

Ke fai ha ngaahi fili lelei ʻi ha tafaʻaki pē ʻo e moʻuí, ʻoku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he kau taʻu hongofulu tupú ʻa e founga ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi fili ke faí pea fakafuofua leva ʻa e ngaahi tuʻunga ʻaonga mo ʻikai ʻaonga ʻo e fili taki taha. ʻOua ʻe fakakaukau ʻoku feʻunga ʻa ʻenau ʻiloʻi pē ʻa e meʻa ʻoku tonú mo halá. “ʻI he fakakaukauloto ki he ngaahi fehālaaki ʻi heʻeku kei finemuí,” ko e lau ia ʻa ha fefine Kalisitiane ʻi ʻAositelēlia ko ʻEma, “ʻoku lava ke u pehē ko hono ʻiloʻi pē ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻokú ke loto-tatau mo ia. Ko hono mahinoʻi ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e ngaahi tuʻunga ko iá—mo e ngaahi nunuʻa ʻo hono maumauʻi iá—ʻoku mātuʻaki mahuʻinga.”

ʻOku lava ke tokoni ʻa e Tohi Tapú, he ko e lahi ʻo ʻene ngaahi fekaú ʻoku ʻai ke mālohi ia ʻe he ngaahi kupuʻi lea ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e faihalá. Ko e fakatātaá, ʻoku ekinaki ʻi he Palovepi 5:8, 9 ki he kau talavoú ke nau fakaʻehiʻehi mei he feʻauakí “naʻa ʻiloange te ke tuku ke mole ho tangata ki ha niʻihi kehe.” Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ongo veesi ko iá, ko e faʻahinga ʻoku nau kau ki he fehokotaki fakasino ki muʻa ke malí ʻoku nau feilaulauʻi ai ha tuʻunga ʻo ʻenau tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungaangá, anga-tonú, mo e tokaʻi-kitá. Pea ʻoku ʻai ai kinautolu ke siʻi mamaʻo ai ʻenau fakaʻofoʻofá ki ha hoa pē ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko iá. Ko e fakakaukauloto ki he ngaahi fakatuʻutāmaki fakaesino, fakaeongo, mo fakalaumālie ʻo hono tukunoaʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne ʻai ke mālohi ʻa e fakapapau ʻa hoʻo taʻu hongofulu tupú ke moʻui ʻo fakatatau ki aí. *

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakatātā ke tokoniʻi hoʻo taʻu hongofulu tupú ke sio ki he fakapotopoto ʻo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, te ke pehē nai: “Ko ha kiʻi afi ʻi ha kemi ʻoku lelei; ko ha afi ʻi ha vaotā ʻoku kovi. Ko e hā e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ongo afi ko iá, pea ʻoku anga-fēfē kaunga ʻa hoʻo talí ki he ngaahi fakangatangata kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó?” Ngāueʻaki ʻa e fakamatala ʻi he Palovepi 5:3-14 ke tokoniʻi ai hoʻo taʻu hongofulu tupú ke ne mahinoʻi ʻa e ngaahi nunuʻa fakatupu maumau ʻo e feʻauakí.

Ko Takaó, ko ha taʻu 18 ia ʻi Siapani, ʻokú ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku totonu ke u fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ka ʻoku ʻi ai ʻa e fāinga hokohoko ko eni mo e ngaahi holi ʻo e kakanó.” Ko e toʻutupu ʻoku nau ongoʻi pehení ʻe lava ke fakafiemālieʻi kinautolu ʻe he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku ʻikai ko kinautolu pē. Naʻa mo e ʻapositolo ko Paulá—ko ha Kalisitiane mālohi—naʻá ne fakahaaʻi: ‘Lolotonga ʻoku te tokanga kita ke te fai leleí, ta ʻoku tolotui mai kia kita ʻa e fai koví.’—Loma 7:21.

ʻE lelei ke ʻiloʻi ʻe he kau taʻu hongofulu tupú ko ha fāinga pehē ʻoku ʻikai maʻu pē ke kovi. ʻE lava ke ueʻi ai kinautolu ke nau fakakaukauloto ki he faʻahinga tokotaha tofu pē ʻoku nau loto ke hoko ki aí. ʻE lava ke tokoniʻi ai kinautolu ke nau fakakaukau fakamātoato ki he fehuʻi, ‘ʻOku ou loto ke puleʻi ʻa ʻeku moʻuí pea hoko ʻo ʻiloa ko ha tokotaha ʻoku ʻi ai hono tuʻunga fakaeʻulungaanga mo anga-tonu, pe ʻoku ou loto ke ʻiloa ko ha tokotaha faʻifaʻitaki ki he niʻihi kehé—ko ha tokotaha ʻoku vaivai ʻo tō ʻi heʻene ngaahi holí?’ Ko hono maʻu ʻa e tuʻunga fakaeʻulungaanga leleí ʻe tokoniʻi ai hoʻo taʻu hongofulu tupú ke ne tali fakapotopoto ʻa e fehuʻi ko iá.

^ pal. 3 Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupú ni.

^ pal. 10 Ki ha ngaahi fokotuʻu ki he founga ke kamata ai ha fetalanoaʻaki mo hoʻo fānaú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó mo e founga ke vahevahe ʻa e fakamatala feʻungamālie mo e taʻumotuʻá, sio ki he Taua Leʻo ʻo Sanuali-Māʻasi 2010, peesi 16-18.

^ pal. 22 Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he kupu “ʻEke ʻe he Toʻutupú . . . ʻE Fakaleleiʻi ʻe he Fehokotaki Fakasinó ʻa Homa Vaá?” ʻi he ʻīsiu ʻo e ʻĀ Hake! ʻo Siulai 2010 ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻEKE HIFO KIATE KOE . . .

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻoku ou maʻu ko ʻeku taʻu hongofulu tupú ʻoku ʻi ai hono tuʻunga fakaeʻulungaanga mālohi?

  • ʻI he talanoa ki heʻeku taʻu hongofulu tupú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó, ʻoku ou fakahaaʻi ia ko ha meʻaʻofa tefito ia ʻa e ʻOtuá pe ko ha tauhele ʻa Sētane?