Skip to content

Skip to table of contents

Ko e anga ʻetau ongoʻí ko ha tataki alafalalaʻanga maʻu pē ia?

Tonú mo e Halá: Meʻa ʻOkú Ne Tataki ʻa e Tokolahi

Tonú mo e Halá: Meʻa ʻOkú Ne Tataki ʻa e Tokolahi

ʻOku meimei ko e tokotaha kotoa ʻoku nau loto-tatau ko e ngaahi tōʻonga ʻe niʻihi ʻoku hā mahino pē ʻene tonú pe hala. Ko e fakatātaá, ko e tāmaté, tohotohó mo hono ngaohikoviʻi fakaefehokotaki fakasino ʻo e fānaú ʻoku fakahalaiaʻi lahi, pea ko e taʻefilifilimānakó, anga-leleí mo e kaungāongoʻí ʻoku fakahīkihikiʻi lahi. Ka ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e moʻuí—naʻa mo e ngaahi tuʻunga fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó, faitotonú, pe tauhi fānaú—ʻoku tui ʻa e kakai tokolahi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fili ia ʻoku tonu pe hala. ʻOku nau fakakaukau ʻoku ala tali ha faʻahinga fili pē. ʻOku faʻa fai ʻe he kakaí ʻenau ngaahi fili fekauʻaki mo ha meʻa ʻo makatuʻunga ʻi he anga ʻenau ongoʻí mo e anga ʻo e ongoʻi ki ai ʻa e faʻahinga takatakai ʻiate kinautolú. ʻOku falalaʻanga maʻu pē ʻa e founga ko iá?

ANGA ʻETAU ONGOʻÍ

ʻOku faʻa tataki kitautolu ʻe he anga ʻetau ongoʻí, pe ko e ongoʻi ʻi loto ʻiate kitautolu ki he tonú mo e halá, ʻa ia ʻoku anga-maheni hono ui ko e konisēnisí. (Loma 2:​14, 15) Naʻa mo e kei siʻi ʻa e fānaú, ʻoku lava ke nau ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻi he ʻulungaanga ʻoku totonú mo taʻetotonú pea naʻa mo ʻenau ongoʻi halaia. ʻI he faai atu ʻa e taimí, ko hotau konisēnisí ʻoku fakafuo ia ʻaki ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku tau ako mei hotau fāmilí, toʻumeʻá, kau faiakó, koló, lotú mo e anga-fakafonuá. ʻI heʻetau fai ʻa e ngaahi filí, ʻoku tala mai ʻe hotau konisēnisí pe ʻoku fehoanaki ʻetau filí mo e ngaahi moʻoniʻi meʻa kuo tau akó pe ʻikai.

Ko ʻetau ongoʻi ki he tonú mo e halá ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke fakahāhā ʻa e kaungāongoʻi, houngaʻia, taʻefilifilimānako mo e manavaʻofa ki he niʻihi kehé. ʻE lava foki ke ne taʻotaʻofi kitautolu mei hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke ne fakalotomamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí pe te ne ʻai ke tau ongoʻi fakamāʻia, fakaʻiseʻisa mo halaia.

Ko e anga ʻetau ongoʻí ko ha tataki alafalalaʻanga maʻu pē ia? ʻI he kei talavou ʻa Garrick, naʻá ne tuli ki ha moʻui, ʻa ia naʻá ne pehē, “ʻE lava ke u fai ha meʻa pē ʻoku ou loto ki ai.” Kae kehe, naʻá ne ʻiloʻi ko hono fai ʻa e meʻa naʻá ne ongoʻi ʻoku tonú naʻe ʻikai ke iku lelei ia. Naʻe aʻu ʻo ne tali ha founga moʻui ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ki mui ai ko ha “hala fakapoʻulituʻu ʻo e ʻulungaanga taʻetāú, ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, konaá, pea fonu ʻi he fakamālohí.”

ANGA ʻO E ONGOʻI ʻA E KAKAI KEHÉ

Tānaki atu ki heʻetau ngaahi ongoʻí tonu, ʻoku faʻa tataki kitautolu ʻe he founga ʻe vakai mai ai ʻa e niʻihi kehé ki heʻetau ngaahi filí. ʻOku tokoni ia ke tau maʻu ʻaonga mei heʻenau taukeí mo e potó. ʻOku fakaʻapaʻapaʻi kitautolu ʻe hotau fāmilí, kaungāmeʻá mo e koló ʻi heʻetau fai ʻa e meʻa ʻoku nau fakakaukau ʻoku tonú.

Ko e anga ʻo e ongoʻi ʻa e kakai kehé ko ha tataki alafalalaʻanga maʻu pē ia? ʻI he kei finemui ʻa Priscila, naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe manakoa ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi toʻumeʻá, ʻo kau loto-lelei ʻi he fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí. Neongo ia, naʻá ne ʻiloʻi ko hono fai ʻa e meʻa ʻoku vakai ki ai ʻa e niʻihi kehé ʻoku tonú naʻe ʻikai ke ne fiefia ange ai. Naʻá ne pehē: “Ko hono fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kakai kehé naʻe ʻikai ke ne ʻai au ke u ongoʻi lelei. Naʻe iku atu ia ke u fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakavalevale mo fakatuʻutāmaki.”

ʻOKU ʻI AI HA FOUNGA ʻOKU LELEI ANGE?

ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ki he tonú pe ki he halá, ko ʻetau ngaahi ongoʻí mo e ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku ʻi ai hono ngafa mahuʻinga. Ka ko e tataki ko iá ʻiate ia pē ʻoku ʻikai ke iku maʻu pē ia ki ha ola lelei. ʻE lava ke tau toe faingataʻaʻia pē ʻi heʻetau sio nounoú, ʻo ʻikai malava ke tau sio ki he maumau ʻe fakatupunga nai ʻe heʻetau ngaahi filí kiate kitautolu pe ki he niʻihi kehé. (Palōveepi 14:12) Pea ʻoku ʻikai ha fakapapauʻiʻanga ia ko e ngaahi tuʻunga ʻoku tau fokotuʻú pe ko e ngaahi tuʻunga ʻa e faʻahinga takatakai ʻiate kitautolú ʻoku lelei moʻoni kiate kitautolu pea ʻe ʻikai fiemaʻu ke liliu. He ko ē, ko e ʻulungaanga naʻe vakai ki ai ʻoku halá kuo talilahia ia he taimí ni, lolotonga ia ko e tōʻonga naʻe fakakaukau ki ai ki muʻa ʻoku ala talí kuo vakai ki ai he taimí ni ʻoku taʻetotonu.

Ko e muimui ʻi he kakai kehé ko ha ʻalunga alafalalaʻanga maʻu pē ia?

ʻOku ʻi ai ha tataki lelei ange ki hono fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá? ʻOku ʻi ai ha tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻe lava ke tau muimui ki ai ʻi he ʻahó ni ʻa ia heʻikai ke tau loto-mamahi ai ʻi he ʻosi atu ha ngaahi taʻu mei heni?

ʻOku tau fakamālō ʻoku ʻi ai ha matavai ʻo e tataki fakaeʻulungaanga tuʻumaʻu mo alafalalaʻanga ʻoku tokoni ki he tokotaha kotoa ʻi he feituʻu kotoa. Ko e kupu hono hokó ʻe lāulea ai ki he feituʻu te tau maʻu ai ʻa e tataki alafalalaʻanga taha ke fakapapauʻiʻaki ʻa e tonú mo e halá.