Skip to content

Skip to table of contents

“Tatala” ‘o ha Takainga Tohi Motu‘a

“Tatala” ‘o ha Takainga Tohi Motu‘a

Ko e kongokonga ‘o e Ein Gedi na‘e velá na‘e ‘ikai lava ‘o lau talu hono ma‘u ‘i he 1970. Na‘e fakahaa‘i ‘i he sikeni 3-D ko e takainga tohi ko ení ‘oku ‘i ai ha konga ‘o e Livitikó, kau ai ‘a e huafa fakafo‘ituitui ‘o e ‘Otuá

‘I HE 1970, na‘e ma‘u ‘e he kau keli fakatotoló ha takainga tohi na‘e vela ‘i Ein Gedi, ‘Isileli, ofi ki he matāfanga fakahihifo ‘o e Tahi Maté. Na‘a nau ma‘u ‘a e takainga tohí ‘i hano keli ha sinakoke, ‘a ia na‘e vela ‘i he taimi na‘e faka‘auha ai ‘a e koló, ngalingali ‘i he senituli hono ono T.S. Ko e tu‘unga ‘o e takainga tohí na‘e ‘ikai lava ke lau; na‘e a‘u ‘o ‘ikai lava ke tatala ‘o ta‘emaumau‘i. Kae kehe, mālō ki he sikeni 3-D, na‘e lava ke “tatala” ‘a e takainga tohí. Pea ‘i he tokoni ha polokalama faka‘ilekitulōnika fo‘ou, na‘e lava ai ke lau.

Ko e hā na‘e hā ‘i he sikení? Ko e takainga tohí ko ha fakamatala Fakatohitapu. Ko e me‘a na‘e toe aí ko e ni‘ihi ‘o e ngaahi veesi ‘i he kamata‘anga ‘o e tohi Livitikó. Na‘e kau ‘i he ngaahi veesi ko ení ‘a e huafa fakafo‘ituitui ‘o e ‘Otuá ‘i he lea faka-Hepeluú, ‘o ngāue‘aki ‘a e Tetakalamatoní. ‘Oku hā ngali na‘e faka‘aho hono ma‘u iá ki he vaha‘a ‘o e 50 T.S mo e 400 T.S., ‘o ‘ai ai ia ko e takainga tohi Tohi Tapu Faka-Hepelū motu‘a taha ia kuo ‘ilo talu mei he tatau tohinima Kumilaní. Na‘e tohi ‘e Gil Zohar ‘i he The Jerusalem Post ‘o pehē ‘i he ki mu‘a ke ma‘u ‘a e takainga tohi Ein Gedi, na‘e ‘i ai ‘a e fo‘i vaha‘a taimi ko e ta‘u ‘e 1,000 mei he tatau tohinima Tohi Tapu motu‘a tahá ‘a ia ko e Takainga Tohi Tahi Maté (mei he 100 K.M. nai) pea mo e tatau tohinima motu‘a taha hoko haké, ‘a ia, ko e Aleppo Codex (mei he 930 T.S.). Fakatatau ki he kau mataotaó, ko hono tatala ko eni ‘o e takainga tohí ‘oku fakahaa‘i ai ko e fakamatala Faka-Masoleti ‘o e Tolá “kuo fakatolonga faitotonu mai ‘i he ta‘u ‘e laui afe, pea ko hono kau hiki-tataú kuo ‘ikai ke nau fai ha fehālaaki ‘i hono hiki iá ke liliu ai ‘a e fakamatalá.”