Skip to content

Skip to table of contents

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

ʻOku anga-fēfē hono poupouʻi ʻe he piliki pea mo e founga ngaohi piliki ʻa ia naʻe ʻiloʻi ʻi he fokotuʻunga maumau ʻo Pāpilone ʻo e kuonga muʻá, ʻa e lēkooti ʻi he Tohi Tapú?

KUO maʻu ʻe he kau keli fakatotoló ʻi Pāpilone ʻo e kuonga muʻá ʻa e piliki lahi ʻosi taʻo ʻa ia naʻe ngāueʻaki ki he langa ʻo e koló. Fakatatau ki he tokotaha keli fakatotolo ko Robert Koldewey, ko e piliki ko iá naʻe ngaohi ʻi he ngaahi fōnise naʻe tuʻu “ʻi tuʻa ʻi he koló, ʻa ia naʻe lelei ai ʻa e ʻumeá pea ko e fefié . . . naʻe lahi ai.”

ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi lēkooti ʻo e kuonga muʻá ko e kau ʻōfisa Pāpiloné naʻa nau toe ngāueʻaki ʻenau ngaahi fōnisé ki ha taumuʻa fulikivanu ange. Ko Paul-Alain Beaulieu, ko ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Toronto, ʻokú ne pehē: “Ko e ngaahi maʻuʻanga fakamatala Pāpilone ʻe niʻihi . . . ʻoku fakamatalaʻi ai hono tutu ʻa e faʻahinga taautaha ʻi ha fekau mei he tuʻí koeʻuhi ko e hia ʻo e angatuʻu mo e taʻefakaʻapaʻapa ki he meʻa toputapú.” Ko ha fakamatala mei he ʻaho ʻo Tuʻi Nepukanesá ʻoku hā ai ʻa e ngaahi sētesi ko ení: “Fakaʻauha kinautolu, tutu kinautolu, tunu kinautolu, . . . ki he ʻōvaní . . . ʻai ke nau kohutuʻu, fakaʻauha kinautolu ʻaki ʻa e afi ulo kakahá.”

ʻOku fakamanatu heni ki he kau lau Tohi Tapú ʻa e meʻa naʻe hiki ʻi he Taniela vahe 3. Fakatatau ki he lēkooti fakahisitōlia ko iá, naʻe langa ʻe Tuʻi Nepukanesa ha fuʻu ʻīmisi lahi ʻo ngaohiʻaki ʻa e koula mei he tokalelei ʻo Tulá​—ʻi he tuʻa kolo ʻo Pāpiloné. ʻI he taimi naʻe fakafisi ai ʻa e kau talavou Hepelū ʻe toko tolu ko Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikoó ke punou ki he ʻīmisí, naʻe ʻita lahi ʻa Nepukanesa, ʻo ne fekauʻi ke tafu ha fōnise “ke vela ange ʻo liunga fitu ʻi he tuʻunga anga-mahení,” pea “lī kinautolu ki he loto fōnise afi vela kakahá.” Ko ha ʻāngelo mālohi naʻá ne fakahaofi ʻa e kau talavou ʻe toko tolú mei he maté.​—Tan. 3:1-6, 19-28.

© The Trustees of the British Museum. Licensed under CC BY-NC-SA 4.0. Source

Ko ha piliki naʻe taʻo ʻoku tohi tongi ai ʻa e hingoa ʻo Nepukanesá

Ko e piliki naʻe maʻu ʻi Pāpiloné ʻokú ne toe poupouʻi mo e lēkooti ʻa e Tohi Tapú. Ko e lahi ʻo e ngaahi pilikí naʻe tohi tongi ai ʻa e lea fakahīkihiki ki he tuʻí. Ko e tohi tongi ʻe taha ʻoku pehē ai: “Nepukanesa, Tuʻi ʻo Pāpiloné . . . Ko e palasí, ko e ʻafioʻanga hoku Lāngilangí naʻá ku langa . . . ʻOfa ke pule ai ʻa hoku hakó ʻo taʻengata.” Ko e tohi tongi ko ení ʻoku meimei tatau mo e fakamatala ʻoku lēkooti ʻi he Taniela 4:30, ʻa ia naʻe pōlepole ai ʻa Nepukanesa: “ʻIkai ko Pāpilone ko e Lahi eni ʻa ia kuó u langa ko e nofoʻanga fakatuʻí ʻaki ʻa hoku mālohí mo e iví pea ke u lāngilangiʻia lahi ai?”