Skip to content

Skip to table of contents

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Naʻe toe ʻi ai ha meʻa naʻe kai ʻe he kau ʻIsilelí ʻi he toafá tuku kehe ʻa e maná mo e fanga kueilí?

Ko e maná ko e meʻakai tefito ia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he lolotonga ʻenau ʻi he toafá ʻi he taʻu ʻe 40. (ʻEki. 16:35) Naʻe tuʻo ua hono toe tokonaki foki ʻe Sihova ʻa e fanga kueili. (ʻEki. 16:​12, 13; Nōm. 11:31) Kae kehe, naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ha meʻakai feʻunga kehe ke nau kai.

Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe tataki ʻe Sihova ʻene kakaí ki ha “mālōlōʻanga” naʻe ʻi ai ha meʻakai mo ha vai ke nau inu. (Nōm. 10:33) Ko e taha ʻi he ngaahi feituʻu ko iá ko e feituʻu maʻuiʻui ʻo ʻĒlimí, “ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi matavai ʻe 12 mo e ʻulu paame ʻe 70”—ʻoku ʻikai ha veiveiua ko e ʻulu paame teiti. (ʻEki. 15:27) Ko e tohi Plants of the Bible ʻoku fakahaaʻi ai ko e paame teití, ʻa ia “ʻoku lahi ʻa e feituʻu ʻoku tupu aí, . . . ko e ʻuluʻakau kai tefito ia ʻo e toafá, ʻokú ne tokonaki ʻa e meʻakai, lolo mo e nofoʻanga ki he kakai ʻe laui miliona.”

Naʻe toe afe nai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he feituʻu maʻuiʻui lahi ʻo e toafá ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko Feiran, ʻa ia ko e konga ʻo e Teleʻa Feiran. a Ko e teleʻa pe ko e tokaʻanga ʻo e vaitafe ko ení, “ʻoku maile ʻe 81 [kilomita ʻe 130] hono lōloá pea ko e taha ia ʻi he ngaahi teleʻa lōloa taha, fakaʻofoʻofa taha mo ʻiloa taha ʻi Sainaí,” ko e lau ia ʻa e tohi Discovering the World of the Bible. Naʻe toe pehē ʻi he tohí kapau ʻe fononga ha taha ʻi he maile ʻe 28 mei he feituʻu ʻoku fetaulaki ai ʻa e tokaʻanga ʻo e vaitafé mo e tahí, te ne aʻu ki he Feituʻu Maʻuiʻui ʻo Feiran. ʻOku fute ʻe 2,000 nai ʻa e feituʻu maʻuiʻuí mei he fukahi tahí pea ʻoku maile ʻe 3 hono lōloá. ʻOku lahi ai ʻa e ʻulu pāmé pea fakaʻofoʻofa ʻaupito ʻo hangē ko e ngoue ʻo ʻĪtení. ʻI he laui afeʻi taʻu, kuo ʻalu ki ai ʻa e kakaí koeʻuhí ko e ʻulu paame teiti ʻe laui afe ʻoku ʻi aí.

ʻUlu paame teiti ʻi he feituʻu maʻuiʻui ʻo Feiran

ʻI he mavahe mei ʻIsipité, naʻe ʻalu ʻa e kau ʻIsilelí mo e takaonga mahoaʻa, ngaahi natuʻanga mā, pea ngalingali mo ha uite mo e lolo. Ko e moʻoni, ko e ngaahi meʻa ko ení naʻe ʻikai ke fuʻu tolonga. Naʻe toe ʻave ʻe he kakaí ʻa e “fanga sipi mo e fanga pulu, ko ha fuʻu fanga monumanu tokolahi.” (ʻEki. 12:​34-39) Kae kehe, koeʻuhí ko e ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻi he toafá, ʻoku ngalingali naʻe ʻalu pē ke tokosiʻi ʻa e fanga monumanú. Ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻe kai ʻe he kau ʻIsilelí. Ko e fanga monumanu ʻe niʻihi naʻe ʻoatu nai ko ha feilaulau, ʻo aʻu ki he ngaahi ʻotua loí. b (Ngā. 7:​39-43) Neongo ia, naʻe tauhi ʻe he kau ʻIsilelí ha fanga monumanu, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he folofola ʻa Sihova ki he kakaí ʻi he tali ki heʻenau tui vaivaí: “ʻE hoko homou ngaahi fohá ko e kau tauhi-sipi ʻi he toafá ʻi he taʻu ʻe 40.” (Nōm. 14:33) Ko ia ai, naʻe malava ʻe heʻenau tākangá ke tokonaki ʻa e huʻakau pea mo ha kakanoʻi-manu ka ko hono moʻoní naʻe ʻikai ke feʻunga ia ke ne fafanga ha kakai fakafuofua ki he toko tolu miliona ʻi he taʻu ʻe 40. c

Naʻe maʻu mei fē ʻe he fanga monumanú ʻa e meʻakai mo e vaí? d ʻI he taimi ko iá naʻe lahi ange nai ʻa e ʻuhá pea lahi ange mo e ʻuluʻakau ʻi he toafá. ʻOku pehē ʻi he Insight on the Scriptures, Voliume 1, ʻi he taʻu ʻe 3,500 kuo maliu atú, “naʻe lahi ange ʻa e maʻuʻanga vai ʻi ʻAlepea ʻi he taimi ko iá ʻi he taimí ni. Ko e ʻi ai ko ia ʻa e ngaahi teleʻa vaitafe pakukaá, ʻa ia naʻe hoko ko e ngaahi tokaʻanga vai ki muʻá, ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni ʻi ha taimi ʻi he kuohilí naʻe ʻi ai ʻa e ʻuha feʻunga ke tokonaki ha tafenga vai.” Neongo ia, ko e toafá ko ha feituʻu maomaonganoa mo fakailifia. (Teu. 8:​14-16) Ka ne taʻeʻoua ʻa e vai naʻe tokonaki fakaemana ʻe Sihová, ko e kau ʻIsilelí mo ʻenau fanga monumanú ko hono moʻoní te nau ʻauha.—ʻEki. 15:​22-25; 17:​1-6; Nōm. 20:​2, 11.

Naʻe tala ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí ko Sihova naʻá ne fafanga kinautolu ʻaki ʻa e maná “koeʻuhi ke ʻai [kinautolu] ke [nau] ʻilo ʻoku ʻikai ke moʻui ʻa e tangatá ʻi he maá pē ka ʻoku moʻui ʻa e tangatá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo Sihová.”—Teu. 8:3.

a Sio ki he ʻīsiu ʻo e Watchtower ʻo Mē 1, 1992, p. 24-25.

b ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki ha tuʻunga ʻe ua naʻe feilaulauʻi ai ʻa e fanga monumanú kia Sihova ʻi he toafá. Ko e ʻuluakí ʻi he taimi naʻe fakanofo ai ʻa e tuʻunga taulaʻeikí; ko hono uá ʻi he Pāsová. Naʻe fakahoko lōua eni ʻi he 1512 K.M., ko e taʻu hono ua ia ʻo e mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité.—Liv. 8:14–9:24; Nōm. 9:​1-5.

c ʻI he ofi ki he ngata ʻo e taʻu ʻe 40 ʻi he toafá, naʻe ʻave ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e fanga monumanu ʻe laui kilu ko e ngaahi koloa vete ʻi he taú. (Nōm. 31:​32-34) Neongo ia, naʻe hokohoko atu ʻenau kai ʻa e maná kae ʻoua kuo nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.—Sios. 5:​10-12.

d ʻOku ʻikai ha fakamoʻoni naʻe kai ʻe he fanga monumanú ʻa e maná, koeʻuhí naʻe fakafeʻunga pē ki he lahi ʻo e meʻa ʻe lava ke kai ʻe he tokotaha taki taha.—ʻEki. 16:​15, 16.