Skip to content

Skip to table of contents

Tokoni ki he Faʻahinga ʻOku Uesia ʻe he Ngaohikovia ʻi he Fāmilí

Tokoni ki he Faʻahinga ʻOku Uesia ʻe he Ngaohikovia ʻi he Fāmilí

 “Ko hono fakamālohiʻi ʻo e kakai fefiné ko ha palopalema ia kuo mafolalahia ʻi māmani lahi ʻo hangē ha mahaki fakaʻauhá, pea ʻoku fiemaʻu ki ai ha ngāue fakavavevave,” ko e lau ia ʻa e Kautaha Moʻui ʻa Māmaní. ʻOku fakafuofua ʻe he kautahá ni ko e meimei pēseti ʻe 30 “ʻo e kakai fefine kotoa kuo nau mali pe faikaumeʻá kuo nau hokosia ʻa e fakamālohi fakaesino pe fakaefehokotaki fakasino” mei honau hoá. Pea ʻoku fakafuofua ʻe ha līpooti ʻe taha ʻa e UN ʻi he taʻu pē ʻe taha ki muí ni mai, ko e kakai fefine ʻe toko 137 naʻa nau mate ʻi he ʻaho taki taha takatakai ʻi he māmaní, ko e tāmateʻi ʻe honau hoá pe ko ha mēmipa kehe ʻi he fāmilí. a

 ʻE fakahaaʻi nai ʻe he ngaahi fiká ʻa e lahi ko ia ʻo e palopalema ʻo e ngaohikovia ʻi he fāmilí, ka ʻoku ʻikai lava ke nau fakamatalaʻi ʻa e mamahi fakaeongo mo fakaesino ʻoku tofanga ai ʻa e tokotaha maʻukovia taki taha.

 Ko ha taha koe ʻoku uesia ʻe he ngaohikovia ʻi he fāmilí? Pe ʻokú ke ʻiloʻi ha taha pehē? Kapau ko ia, fakakaukau ki he ngaahi poini ko eni mei he Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokoniʻi koe.

  Ko e ngaohikovia ʻi he fāmilí ʻoku ʻikai ko ha foʻui ia ʻoʻou

  ʻOku ala maʻu ʻa e tokoní

  ʻOku ʻikai te ke toko taha

  Ko e ngaohikovia ʻi he fāmilí ʻe ngata

  Founga ʻe lava ke ke tokoni ai ki ha taha ʻoku maʻukovia

 Ko e ngaohikovia ʻi he fāmilí ʻoku ʻikai ko ha foʻui ia ʻoʻou

 Lau ʻa e Tohi Tapú: “Ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu te ne fai ha tali maʻana ki he ʻOtuá.”​—Loma 14:12.

 Manatuʻi eni: Ko e tokotaha naʻá ne ngaohikovia koé te ne fai ha fakamatala ki heʻene tōʻongá.

 Kapau ʻoku tukuakiʻi koe ʻe ho hoá ki he ngaohikovia ʻokú ne fakahokó, ʻokú ne hala. Ko e ngaahi uaifí ʻoku tuha moʻoni ke ʻofaʻi kinautolu, kae ʻikai ngaohikovia.​—Kolose 3:19.

 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fai nai ʻe ha tokotaha ʻa e ngaohikoviá koeʻuhí ko ha puke fakaʻatamai, ko hono puipuituʻa fakafāmilí pe ko hono ngāuehalaʻaki ʻa e ʻolokaholó. Neongo ia, te ne fai ha tali ki he ʻOtuá fekauʻaki mo e founga naʻá ne fakafeangai ai kiate koé. Pea ko hono fatongia ia ke feinga mālohi ke liliu ʻene tōʻongá.

 ʻOku ala maʻu ʻa e tokoní

 Lau ʻa e Tohi Tapú: “ʻOku [ʻi ai ʻa e] lavameʻa . . . ʻi he tokolahi ʻa e kau faleʻí.”​—Palōveepi 15:22.

 Manatuʻi eni: Kapau ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi malu pe ʻikai ʻilo ʻa e meʻa ke faí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e niʻihi kehé.

 Ko e hā te ke fiemaʻu nai ai ʻa e tokoni ʻa e niʻihi kehé? Ko e ngaohikovia ʻi he fāmilí ko ha tuʻunga fihi ʻaupito ia. ʻI hoʻo fili ʻa e founga ke fekuki ai mo iá, te ke fāinga nai ke fua tautau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé hangē ko ení:

  •   Ko hoʻo malu fakafoʻituituí

  •   Ko e lelei hoʻo fānaú

  •   Ko ho tuʻunga fakapaʻangá

  •   Ko hoʻo ʻofa ʻi ho hoá

  •   Ko e holi ke fakahaofi homo vaá kapau ʻe liliu ʻe ho hoá ʻene tōʻongá

 Ko e anga-mahení, te ke ongoʻi mātuʻaki puputuʻu nai mo lōmekina. Ka ko hai ʻe lava ke ke hanga ki ai ki ha tokoní?

 Ko ha kaumeʻa falalaʻanga nai pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻe malava ke ne tokonaki ha poupou ʻaonga mo fakaeongo. Ko e talanoa ki ha tokotaha ʻokú ne tokanga kiate koé ʻe lava ke tokoni lahi ia.

 Ngaahi potungāue ʻe lava ke tā ki ai ʻa e faʻahinga ʻoku fakamamahiʻi ʻi ʻapí ki ha tokoni fakavavevave. Ko e faʻahinga ʻoku ngāue ʻi he ngaahi potungāue ko ení ʻe lava ke nau tokoniʻi koe ke faʻu ha palani ki ho tuʻunga malú. Kapau ʻoku ʻiloʻi ʻe ho hoá ʻene palopalemá pea loto-moʻoni ke liliu, ʻoku toe ʻi ai foki mo e potungāue ʻe lava ke ne tokoniʻi ia ke ʻilo ʻa e ʻuluaki meʻa ʻoku fiemaʻu ke ne faí.

 ʻOku toe ʻi ai mo e ngaahi tokoni fakavavevave kehe ʻe lava ke nau tokoniʻi koe kapau ʻokú ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻE kau nai heni ha kau toketā, kau neesi pe ko ha kau palōfesinale kehe kuo akoʻi.

 ʻOku ʻikai te ke toko taha

 Lau ʻa e Tohi Tapú: “ʻOku ofi ʻa Sihova b ki he loto-laveá; ʻokú ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻoku laumālie mafesí.”​—Saame 34:18.

 Manatuʻi eni: ʻOku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá te ne tokoniʻi koe.

 ʻOku tokanga loloto mai ʻa Sihova kiate koe. (1 Pita 5:7) ʻOkú ne mahinoʻi hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ongoʻi lolotó. ʻE lava ke ne fakanonga koe fakafou ʻi Heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Pea ʻokú ne fakaafeʻi koe ke ke lotu ange kiate ia. ʻI hoʻo lotú, ʻe lava ke ke kole kiate ia ke ʻoatu ʻa e poto mo e mālohi ʻokú ke fiemaʻú ke fekuki ai mo ho tuʻungá.​—ʻAisea 41:10.

 Ko e ngaohikovia ʻi he fāmilí ʻe ngata

 Lau ʻa e Tohi Tapú: “Te nau nofo taki taha ʻi hono lalo kālepi pea ʻi hono lalo fiki, pea ʻe ʻikai ha taha te ne ʻai kinautolu ke nau ilifia.”​—Maika 4:4, fakamatala ʻi lalo.

 Manatuʻi eni: ʻOku talaʻofa ʻe he Tohi Tapú ʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻi he kahaʻu ofi maí ʻe hoko ai ʻa e ʻapí ko ha feituʻu melino ki he tokotaha kotoa.

 Ko Sihova pē ko e ʻOtuá ʻokú ne maʻu ʻa e fakaleleiʻanga kakato mo tuʻuloa ki heʻetau ngaahi palopalemá kotoa. ʻOku talaʻofa ʻe he Tohi Tapú: “Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá, pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa.” (Fakahā 21:4) ʻI he taimi ko iá, naʻa mo e ngaahi manatu tamakí ʻe mole atu ia pea fetongi ʻaki ha ngaahi manatu melie. (ʻAisea 65:17) Ko e kahaʻu melino eni ʻoku tokonaki mai ʻe he Tohi Tapú maʻau.

a Ko e kupu ko ení ʻoku lave ai ki he faʻahinga ʻoku maʻukoviá ko e kakai fefine, ka ʻoku toe lava pē ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi poini lahi ʻoku fai ki ai ʻa e lāuleá ki he kakai tangatá.

b Ko Sihova ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú.