Skip to content

LILIU ‘E HE TOHI TAPÚ ‘A E MO‘UÍ

Na‘e ‘Ikai Ke U ‘Alu ki ha Feitu‘u ‘o Ta‘eto‘o ‘Eku Me‘afaná

Na‘e ‘Ikai Ke U ‘Alu ki ha Feitu‘u ‘o Ta‘eto‘o ‘Eku Me‘afaná
  • TA‘U FĀ‘ELE‘I: 1958

  • FONUA TUPU‘ANGA: ‘ĪTALI

  • HISITŌLIA: MĒMIPA ‘O HA KAU KENGI ANGA-FAKAMĀLOHI

KO HOKU KUOHILÍ:

Na‘e fanau‘i au pea ‘ohake ‘i he ngaahi kolo ‘uta ‘o Lomá, ‘i ha feitu‘u na‘e nofo ai ‘a e kakai masivá. Ko e mo‘uí na‘e faingata‘a. Na‘e ‘ikai ‘aupito ke u ‘ilo‘i ‘eku fa‘ē mo‘oní, pea na‘e ‘ikai ke u ma‘u ha vaha‘angatae lelei mo ‘eku tamaí. Na‘á ku ako ki he founga ke mo‘ui ai ‘i ha ‘ātakai faingata‘a ‘i he‘eku tupu haké.

‘I he‘eku ta‘u hongofulú pē, na‘e ‘osi kamata ia ke u kaiha‘a. Pea ‘i he‘eku ta‘u 12, na‘á ku hola mei ‘api ko e fuofua taimí ia. ‘I he taimi lahi, na‘e pau ke ha‘u ‘eku tamaí ki he ‘api polisí ‘o ‘ave au ki ‘api. Na‘á ku fakafekiki ma‘u pē mo e kakaí​—na‘á ku anga-fakamālohi pea ‘ita ‘i he me‘a kotoa pē. ‘I he taimi na‘á ku ta‘u 14 aí, na‘á ku mavahe ‘osi mei ‘api. Na‘e kamata leva ke u ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú pea nofo ‘i he ve‘ehalá. Koe‘uhi na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha feitu‘u ke u mohe ai, na‘á ku fa‘a fahi ha me‘alele pea mohe ‘i loto ‘o a‘u ki he pongipongi ‘e tahá. Pea te u toki fakasio leva ha paipa vai ke u tafitafi ai.

Na‘á ku hoko ‘o pāte‘i ‘i he kaiha‘á​—mei he lele kató ki he kaiha‘a ‘i he ngaahi ‘apaatimení mo e ngaahi ‘api masani ‘o e kau koloa‘iá ‘i he po‘ulí. Na‘e kamata ke kovi hoku ongoongó pea taimi si‘i pē mei ai na‘e fakaafe‘i au ke u kau ki ha kau kengi ‘iloa, ‘o u ma‘u ai ‘a e “faingamālie” ke kamata kaiha‘a ‘i he ngaahi pangikeé. Koe‘uhi ko ‘eku anga-fakamamahí, na‘e vave ai ‘eku hoko ko ha mēmipa na‘e faka‘apa‘apa‘i ‘e he kau kengí. Na‘e ‘ikai ke u ‘alu ki ha feitu‘u ‘o ta‘eto‘o ‘eku me‘afaná; ko hono mo‘oní, na‘á ku mohe pē mo ia ‘i he‘eku lalo piló. Na‘e hoko ‘a e fakamālohí, faito‘o kona tapú, kaiha‘á, leakoví, mo e fehokotaki fakasino ta‘etāú ko ‘eku founga mo‘uí. Na‘e fa‘a kumi ma‘u pē au ‘e he kau polisí. Na‘e tu‘o lahi hono puke au ‘o fakahuú, pea na‘á ku fa‘a nofo pilīsone ‘i ha ngaahi ta‘u lahi.

FOUNGA HONO LILIU ‘E HE TOHI TAPÚ ‘A ‘EKU MO‘UÍ:

‘I ha taimi ‘e taha ‘i hono tuku ange au mei pilīsoné, na‘á ku fakakaukau ke u ‘alu ‘o ‘a‘ahi ki he tehina ‘o ‘eku fa‘eé. Na‘e ‘ikai ke u ‘ilo‘i kuó ne hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová fakataha mo ‘eku ongo kāsini ‘e ua. Na‘a nau fakaafe‘i au ke ma‘u ha fakataha ‘o e Kau Fakamo‘oní. Pea koe‘uhi ko ‘eku fie‘iló, na‘á ku fakakaukau ai ke u ‘alu mo kinautolu. ‘I he‘emau a‘u atu ki he Fale Fakataha‘angá, na‘á ku fili ke tangutu pē ‘i he ve‘e matapaá koe‘uhi ke u siofi ‘a e fa‘ahinga ‘oku ha‘u mo ‘alú. Pea ko hono mo‘oní, na‘e ‘iate au foki mo ‘eku me‘afaná.

Na‘e liliu ‘e he fakataha ko iá ‘eku mo‘uí. Ko u manatu‘i na‘á ku fakakaukau ‘oku pau pē ko u ‘i ha palanite kehe. Ko e kakai ‘i aí na‘a nau fakafe‘iloaki loto-māfana mai pea malimali anga-fakakaume‘a mai kiate au. ‘Oku ou kei manatu‘i lelei pē ‘a e fakafōtunga anga-lelei mo faitotonu mai ‘a e Kau Fakamo‘oní. Na‘e kehe ‘aupito eni ia mei he fo‘i māmani na‘á ku ‘i aí!

Na‘e kamata ke u ako ‘a e Tohi Tapú mo e Kau Fakamo‘oní. Ko e lahi ange ‘eku akó, ko e mā‘ala‘ala ange ia ‘a e fiema‘u ke u liliu faka‘aufuli ‘eku founga mo‘uí. Na‘á ku ‘ai mo‘oni ki hoku lotó ‘a e ngaahi lea na‘e hiki ‘i he Palōveepi 13:20: “Ko e tokotaha ‘oku ‘a‘eva mo e potó ‘e hoko ai ‘o poto, ka ko e tokotaha ‘okú ne feohi mo e valé ‘e hoko ai ‘a e kovi kiate ia.” Na‘á ku ‘ilo‘i na‘e fiema‘u ke u fakamavahe‘i au mei he kau kengí. Na‘e ‘ikai ke faingofua hono fai iá, ka ‘i he tokoni ‘a Sihová, na‘á ku lavame‘a.

Ko e fuofua taimi eni ‘i he‘eku mo‘uí ke u kamata mapule‘i ai ‘eku ngaahi tō‘ongá

Na‘á ku toe fai foki mo ha ngaahi liliu kehe. ‘I he feinga lahi, na‘á ku ta‘ofi ai ‘eku ifi sikaletí mo hono ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú. Na‘á ku kosi hoku ‘ulu loloá, to‘o atu mo hoku ngaahi haú, pea ta‘ofi mo hono ngāue‘aki ‘a e leakoví. Ko e fuofua taimi eni ‘i he‘eku mo‘uí ke u kamata mapule‘i ai ‘eku ngaahi tō‘ongá.

Na‘e ‘ikai ‘aupito ke u fa‘a sai‘ia ‘i he lautohí mo e akó, ko ia ko ha pole mo‘oni ia ke u tokangataha ki he‘eku ako Tohi Tapú. Kae kehe, ‘i he‘eku fai ‘a e feingá, na‘e faai atu pē ‘o u hoko ‘o ‘ofa kia Sihova, pea kamata ke liliu ha me‘a ‘iate au​—na‘e kamata ke fakahoha‘asi au ‘e hoku konisēnisí. Na‘á ku fa‘a ma‘u ‘a e ngaahi fakakaukau ‘ikai lelei fekau‘aki mo au tonu, ‘a ia ko ‘eku veiveiua pe ‘e lava ke fakamolemole‘i au ‘e Sihova ki he ngaahi kovi kotoa na‘á ku faí. ‘I he ngaahi mōmeniti ko iá na‘á ku ma‘u ‘a e fakafiemālie lahi ‘aupito ‘i hono lau fekau‘aki mo hono fakamolemole‘i ‘e Sihova ‘a Tu‘i Tēvita hili ‘ene fakahoko ha ngaahi angahala mamafa.​—2 Sāmiuela 11:​1–12:​13.

Ko ha toe pole ‘e taha ko hono vahevahe atu ‘eku tuí ki he ni‘ihi kehé ‘i he ngāue fakafaifekau fale ki he falé. (Mātiu 28:19, 20) Ne u manavahē na‘a faifai angé peá u fetaulaki mo ha taha na‘á ku fakamamahi‘i pe fai ki ai ha kovi ‘i he kuohilí! Ka ‘i he faai atu pē ‘a e taimí na‘e malava ke u iku‘i ‘eku manavaheé. Na‘e kamata ke u ma‘u ‘a e fiemālie mo‘oni ‘i hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke ako fekau‘aki mo ‘etau Tamai fakahēvani fakaofó, ‘a ia ‘oku lahi fau ‘ene fakamolemolé.

FOUNGA ‘O ‘EKU MA‘U ‘AONGÁ:

Ko e ako fekau‘aki mo Sihová na‘á ne fakahaofi ‘eku mo‘uí! Ko e tokolahi taha ‘o ‘eku ngaahi kaume‘a ki mu‘á kuo nau ‘osi mate pe ‘oku nau ‘i pilīsone, ka ‘oku ou ma‘u ‘e au ha mo‘ui fiemālie mo‘oni pea mo ha kaha‘u ke fakatu‘otu‘a atu ki ai. Kuó u ako ke anga-fakatōkilalo mo talangofua pea ke mapule‘i ‘eku ‘ita tōlilí. Ko e olá, ‘oku ou ma‘u ai ha ngaahi vaha‘angatae lelei ange mo e kakai takatakai ‘iate aú. ‘Oku ou nofo mali fiefia mo hoku uaifi faka‘ofo‘ofa ko Carmen. Pea ‘okú ma fiefia lahi ‘i he ngāue fakataha ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ako fekau‘aki mo e Tohi Tapú.

‘Io, pea ‘i he taimi ní ‘oku ou fai ‘a e ngāue faitotonu​—ko e taimi ‘e ni‘ihi ‘i he pangikeé, ka ‘i he ‘ikai kaiha‘a aí, ‘oku ou fakama‘a ia!