Skip to content

Ko ha Tokotaha Moʻoni ʻa e Tēvoló?

Ko ha Tokotaha Moʻoni ʻa e Tēvoló?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻIo, ko e Tēvoló ko ha tokotaha moʻoni. Ko ia ʻa e “pule ʻo e māmaní,” ko ha meʻamoʻui laumālie ʻa ia naʻe hoko ʻo fulikivanu pea angatuʻu ki he ʻOtuá. (Sione 14:30; ʻEfesō 6:11, 12) ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e ʻulungaanga ʻo e Tēvoló ʻi he ngaahi hingoa ko ení mo hono ʻuhingá:

  •   Sētane, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Tokotaha Fakafepaki.”​—Siope 1:6.

  •   Tēvolo, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Tokotaha Laukovi Loi.”​—Fakahā 12:9.

  •   Ngata, ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú ʻo ʻuhingá ko e “Tokotaha Fakatauele.”​—2 Kolinitō 11:3.

  •   Tokotaha-ʻAhiʻahi.​—Mātiu 4:3.

  •   Tokotaha Loi.​—Sione 8:44.

ʻOku ʻikai ko ha tuʻunga pe ʻulungaanga pē ia ʻo e koví

 ʻOku vakai ʻa e niʻihi kia Sētane ko ha tuʻunga pe ʻulungaanga kovi pē ia ʻoku ʻi loto ʻiate kitautolu. Kae kehe, ʻoku ʻi he Tohi Tapú ha fetalanoaʻaki ʻa e ʻOtuá mo Sētane. Ko e ʻOtuá ʻoku haohaoa, ko ia heʻikai malava ke ne talanoa ki ha tuʻunga pē ʻo ha kovi ʻi loto ʻiate ia tonu. (Teutalōnome 32:4; Siope 2:1-6) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū, ʻa ia naʻe ʻikai haʻane angahala. (Mātiu 4:8-10; 1 Sione 3:5) Ko ia, ʻoku fakahaaʻi he Tohi Tapú ko e Tēvoló ko ha tokotaha moʻoni ka ʻoku ʻikai ko ha tuʻunga fakaefakatātā pē ia ʻo e koví.

 ʻOku totonu ke tau ʻohovale ʻi he tokolahi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau tui ko ha tokotaha moʻoni ʻa e Tēvoló? ʻIkai ʻaupito, he ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi kākā ke fakahokoʻaki ʻene ngaahi taumuʻá. (2 Tesalonaika 2:9, 10) Ko e taha ʻo ʻene ngaahi tauhele ola lelei tahá ko hono fakakuihi ʻa e kakaí ke ʻoua te nau ʻiloʻi ko ha tokotaha moʻoni ia.​—2 Kolinitō 4:4.

Ngaahi maʻuhala lahi fekauʻaki mo e Tēvoló

 Talatupuʻa: Ko Lusefā ko e hingoa ia ʻe taha ʻo e Tēvoló.

 Moʻoni: Ko e foʻi lea faka-Hepelū ʻoku liliu ʻi he ngaahi liliu Tohi Tapu ʻe niʻihi ko e “Lusefā” ʻoku ʻuhingá ko e “fetuʻu ʻoku uló.” (ʻAisea 14:12) ʻOku fakahaaʻi ʻi he potutohi ko ení ʻoku ʻuhinga ʻa e fakamatalá ki he haʻa tuʻi pe laine ʻo e haʻa tuʻi ʻo Pāpiloné, ʻa ia ʻe fakamaaʻi ʻe he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻene pōlepolé. (ʻAisea 14:4, 13-20) Ko e “fetuʻu ʻoku uló” naʻe ngāueʻaki ia ko ha luma ki he haʻa tuʻi Pāpiloné ʻi he hili hono ikunaʻi kinautolú.

 Talatupuʻa: ʻOku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa Sētane ko ha “tokotaha talatalaaki.”

 Moʻoni: Ko e Tēvoló ko e fili ia ʻo e ʻOtuá, ʻikai ko haʻane sevāniti. Ko Sētane ko e Tēvoló ʻokú ne fakatangaʻi mo tukuakiʻi loi ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi ki he ʻOtuá.​—1 Pita 5:8; Fakahā 12:10.