Skip to content

Ko e Paʻangá ʻa e Aka ʻo e Kovi Kotoa Pē?

Ko e Paʻangá ʻa e Aka ʻo e Kovi Kotoa Pē?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻIkai. ʻOku ʻikai ke pehē ʻi he Tohi Tapú ko e paʻangá ʻa e koví, pe fakaʻilongaʻi ʻa e paʻangá ko e tupuʻanga ia ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku koví. Ko e kupuʻi lea anga-maheni ko e “paʻangá ko ha aka ia ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku koví” ʻoku pehē ʻe he niʻihi ko e meʻa ia ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ka ʻoku ʻikai. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ia “ko e ʻofa ki he paʻanga ko e aka ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi kovi kotoa pe.”​—1 Tīmote 6:10, Paaki Foʻou.

 Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e paʻangá?

 ʻOku fakamoʻoniʻi mai ʻi he Tohi Tapú ko e paʻangá, ʻi hono ngāueʻaki fakapotopotó ʻoku ʻaonga ia, naʻa mo ʻene hoko “ko ha maluʻanga.” (Tangata Malanga 7:12) Tānaki atu ki ai, ʻoku fakaongoongoleleiʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai ha foaki nima-homo ki he niʻihi kehé.​—Palōveepi 11:25.

 ʻI he taimi tatau, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú ke ʻoua ʻe ʻai ʻa e paʻangá ko e meʻa muʻomuʻa ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku pehē: “Tuku ke hoko hoʻomou founga moʻuí ʻo ʻataʻatā mei he ʻofa ki he paʻangá, lolotonga ia hoʻomou fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻú.” (Hepelū 13:5) Ko e lēsoní, ke tau ako ke ngāue fakapotopotoʻaki ʻa e paʻangá kae ʻikai ko ʻetau taumuʻá ke tuli ki ha moʻui tuʻumālie. Kae kehe, ʻoku totonu ko ʻetau taumuʻá ke fiemālie pē ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú, hangē ko e meʻakai, vala, mo e nofoʻanga.​—1 Tīmote 6:8.

 Ko e hā ʻoku fakatokanga mai ai ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ʻofa ki he paʻangá?

 Ko e kakai mānumanú ʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (ʻEfesō 5:5) Ko e ʻuhinga ʻe taha, ko e mānumanú ko ha founga ia ʻo e tauhi ʻaitolí, pe lotu loí. (Kolose 3:5) Ko e toe ʻuhinga ʻe taha, ʻi heʻenau feinga ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku nau holi ki aí, ko e kau mānumanú ʻoku ʻikai ke nau faʻa muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoní. Ko e faʻahinga ʻoku “fakavave ke koloaʻiá heʻikai te ne kei tonuhia ai pē,” ko e lau ia ʻa e Palōveepi 28:20. ʻE lava nai ke fakataueleʻi kinautolu ke fakahoko ha hia, hangē ko e fakamanamanaʻi fakapulipuli, kaihaʻa fakamālohi, kākā, puke fakamālohi, pe fakapō.

 Neongo ʻoku ʻikai ke tau fakahoko ha ngaahi hia pehē, ko e ʻofa ki he paʻangá ʻoku kei fakatuʻutāmaki pē ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e “faʻahinga ko ia ʻoku nau fakapapauʻi ke nau koloaʻiá ʻoku nau tō ki he fakatauele mo ha tauhele pea mo e ngaahi holi fakasesele.”​—1 Tīmote 6:9.

 ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he faleʻi ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e paʻangá?

 Kapau ʻe ʻikai ke tau fakangaloku ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāngá mo fakalaumālié koeʻuhi ko e paʻangá, te tau maʻu ai ʻa e tokaʻi-kita fakataha mo e hōifua mo e poupou ʻa e ʻOtuá. Ki he faʻahinga ʻoku nau feinga moʻoni ke fakahōifuaʻi iá, ʻoku talaʻofa ʻe he ʻOtuá: “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.” (Hepelū 13:5, 6) ʻOkú ne toe fakapapauʻi mai kiate kitautolu ko e “tangata anga-tonú te ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi.”​—Palōveepi 28:20.