Skip to content

FAKAMATALAʻI ʻO E NGAAHI KONGA TOHI TAPÚ

Nōmipa 6:24-26​—“Ke Fakamonuia Koe e Jihova, o Tauhi Koe”

Nōmipa 6:24-26​—“Ke Fakamonuia Koe e Jihova, o Tauhi Koe”

 “ʻOfa ke tāpuakiʻi koe ʻe Sihova mo maluʻi koe. ʻOfa ke ʻai ʻe Sihova ke ulo mai ʻa hono fofongá kiate koe, pea ʻofa ke ne hōifua mai kiate koe. ʻOfa ke hiki hake ʻe Sihova ʻa hono fofongá kiate koe pea ʻoatu kiate koe ʻa e melinó.”​—Nōmipa 6:24-26, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

 “Ke fakamonuia koe e Jihova, o tauhi koe: ke tuku e Jihova ke ulo hono fofoga kiate koe, o ne aloofa kiate koe: ke hiki hake e Jihova a hono fofoga kiate koe, o tuku ae fiemalie kiate koe.”​—Nōmipa 6:24-26, Paaki Motuʻa.

ʻUhinga ʻo e Nōmipa 6:24-26

 Ko e ngaahi lea ko ení ʻoku ʻiloa ia ko e tāpuaki fakataulaʻeiki pe tāpuaki faka-ʻĒlone, ʻoku uiʻaki ia ʻa e hingoa ʻo e fuofua taulaʻeiki lahi ʻo ʻIsilelí ʻa ʻĒlone. (ʻEkisoto 28:1) Ko e ʻOtuá ʻa e Matavai ʻo e tāpuaki ko ení. (Nōmipa 6:22, 23) Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Mōsese ʻo pehē: “Tala kia ʻĒlone mo hono ngaahi fohá, ‘Ko e founga eni ʻoku totonu ke mou tāpuakiʻi ai ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí,’” pea hoko atu leva ki heʻene lea ʻi he Nōmipa 6:24-26. Naʻe talangofua ʻa e kau taulaʻeiki faitōnunga ko ení ki he fekau mei he ʻOtuá. Naʻa nau toe fakalāngilangiʻi foki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻa Sihova. a ʻI he veesi 27 ʻoku tau lau ai: “Pea kuo pau ke nau [kau taulaʻeikí] ʻai hoku huafá ki he kakai ʻo ʻIsilelí, ke u tāpuakiʻi ai kinautolu.”

 “ʻOfa ke tāpuakiʻi koe ʻe Sihova mo maluʻi koe.” ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau lotú ʻaki hono maluʻi, tataki pea ʻai kinautolu ke nau lavameʻa. (Palōveepi 10:22) ʻI he Nōmipa 6:24-26, ko e foʻi lea “koe” ʻi heʻene hā ʻi he ngaahi vēsí ni ʻoku ʻi he tuʻunga singulali. ʻE lava ke fakahaaʻi heni ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he loto ʻa e ʻOtuá ke ne tāpuakiʻi ʻa e puleʻangá fakalūkufua kae pehē foki ki he faʻahinga tāutaha ʻo e kau ʻIsilelí.

 “ʻOfa ke ʻai ʻe Sihova ke ulo mai ʻa hono fofongá kiate koe, pea ʻofa ke ne hōifua mai kiate koe.” ʻI he kole ki he ʻOtuá ke “ulo mai ʻa hono fofongá” ki ha tokotaha naʻe ʻuhinga iá ko e kole ki he ʻOtuá ke ne fakahaaʻi mai ʻene hōifuá ki he tokotaha ko iá. b ʻE lava pē ke toe liliu ia ʻo pehē: “ʻOfa ke fiefia mai ʻa Sihova kiate koe.” (Nōmipa 6:25, New International Reader’s Version) ʻOku fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻene hōifuá ki heʻene kakaí ʻaki ʻene anga-ʻofa, kaungāongoʻi mo e faimeesi.​—ʻAisea 30:18.

 “ʻOfa ke hiki hake ʻe Sihova c ʻa hono fofongá kiate koe pea ʻoatu kiate koe ʻa e melinó.” ʻOku hiki hake ʻe Sihova hono fofongá ki heʻene kau lotú ʻaki ia ʻene tokangaʻi anga-ʻofa kinautolu pea ʻoange ʻa e melino. Fakatatau ki ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, “ko e foʻi lea faka-Hepelū ki he melinó (sālome) ʻoku ʻikai ʻuhinga iá heʻikai ke tau hao mei he palopalemá ka ʻoku ʻuhinga iá ki he ongoʻi lelei mo kakato ʻi he tuʻunga fakaesino mo fakalaumālie.”

 Ke maʻu ʻaonga ʻa e kau ʻIsilelí mei he tāpuaki ko eni ʻoku hā ʻi he vēsí, naʻe fiemaʻu ke nau talangofua kia Sihova. (Livitiko 26:3-6, 9) ʻI heʻenau fai pehē, naʻe tāpuakiʻi leva kinautolu. Naʻe fakatātāʻi lelei eni ʻi he taimi naʻe pule ai ʻa e niʻihi ʻo honau ngaahi tuʻi ʻo hangē ko Solomone mo Hesekaia.​—1 Tuʻi 4:20, 25; 2 Kalonikali 31:9, 10.

 ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ki he kau Kalisitiané ke nau ako maʻuloto ʻa e tāpuaki ní, ka ʻe lava ke nau fakahaaʻi ʻa e ongoʻi meimei tatau ʻi he taimi ʻoku nau lotu ai fekauʻaki mo e niʻihi kehé pe ʻi hono fakalototoʻaʻi ha kaungā-Kalisitiane. (1 Tesalonaika 5:11, 25) ʻOku ʻikai ke liliu ʻa Sihova. ʻOkú ne loto maʻu pē ke tāpuakiʻi pea maluʻi ʻene kau lotu faitōnungá. Ko e kau Kalisitiane moʻoní leva ʻe lava ke nau maʻu ʻa e melino ʻi hono ʻiloʻi ko e fofonga ʻo Sihová ʻokú ne ulo mai kiate kinautolu.

Puipuituʻa ʻo Nōmipa 6:24-26

 Ko e ʻuluaki vahe ʻe hongofulu ʻo e tohi Nōmipá ʻoku hiki ai ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí lolotonga ʻenau ʻapitanga ofi ki he Moʻunga Sainaí, ʻi heʻenau fononga ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Lolotonga ʻenau ʻapitanga ai ʻo feʻunga nai mo e taʻu ʻe taha, naʻe fokotuʻutuʻu maau ʻe Sihova ʻa e kakaí ki ha puleʻanga pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi lao ʻa ia naʻe faʻu ʻaki ʻa e fuakava Laó.

 Naʻe toe tala ange ʻe Sihova kia Mōsese ʻa e founga ʻoku totonu ke tāpuakiʻi ai ʻe ʻĒlone mo hono ngaahi fohá​—ʻa ia naʻe fili ko e kau taulaʻeikí​—ʻa e kau ʻIsilelí. (Nōmipa 6:22, 23) ʻI he hili iá, naʻe ngāueʻaki ʻe ʻĒlone mo hono ngaahi fohá ʻa e ngaahi lea ʻi he Nōmipa 6:24-26 ke tāpuakiʻi ʻaki ʻa e puleʻangá. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe anga-maheni ki ha taulaʻeiki ke ne leaʻaki ʻa e tāpuakí ʻi he fakaʻosinga ʻo e ngaahi feilaulau fakaʻaho ʻi he temipalé.

 Sio ʻi he vitiō nounou ko ení ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Nōmipá.

a Ko e Sihová ko e liliu faka-Tonga anga-maheni ia ʻo e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá ʻi he lea faka-Hepeluú. Ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he ngaahi liliu Tohi Tapu lahi ʻa e hingoa fakalakanga ʻEikí kae ʻikai ko e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, sio ki he kupu “Ko Hai ʻa Sihova?

b ʻI hono kehé, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku fufū ʻe Sihova hono fofongá mei he kau ʻIsilelí ʻi he taimi ʻoku taʻefakahōifua ai ʻenau ngaahi ngāué.​—ʻAisea 59:2; Maika 3:4.

c Fakatatau ki he NIV Study Bible, ko hono toutou leaʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi vēsí ni “ke fakamamafaʻi ʻa e kupuʻi lea ʻi he [veesi 27].” Kae kehe, ʻoku taukaveʻi ʻe he niʻihi ko e ʻasi tuʻo tolu ko ia ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi veesi ko iá ʻoku poupouʻi ʻe ia ʻa e tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá. Ka ʻoku ʻikai ko e tuʻungá eni. Ko ha tokotaha fakamatala Tohi Tapu ʻokú ne tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, ʻokú ne pehē ko e ngāueʻaki tuʻo tolu ʻa e huafa faka-ʻOtuá “naʻe ʻikai ʻaupito ke ne ʻoatu ha fakakaukau pehē ki he kau taulaʻeikí pe ki he kakaí. Kiate kinautolu ko hono ngāueʻaki tuʻo tolu ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻokú ne ʻai ʻa e tāpuakí ke toe lelei mo kakato ange.” (The Pulpit Commentary, Voliume 2, peesi 52) Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he kupu “Ko e ʻOtuá ko ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua?