Aver yem sha atineakaa

Sha Ka Nyi?

Sha Ka Nyi?

Mlumun u Bibilo i ne yô

 I ter ishember i “sha” la ken Bibilo sha igbenda itiar: (1) usha mba i nengen a ve la; (2) tar u ken jijingi; man (3) ikyav i iantom i civirigh. Ken igbenda i itiar ne cii, ka kwagh u i lu ôron van la ka a tese ér ka usha mba i nengen a ve la, shin ka ijiir i mbatyomov ve lu, shin ka iantom i civirigh i lu ôron kwagh sha mi ye. *

  1.   Usha mba i nengen a ve la. Ka a ter ishember i “usha” la yô, mba ôron kwagh u sha kwavaôndo, ape ahumbe a karen, shi inyon i purugh, shi abeen ka a kohol ve ura u nôô, shi ura u inyiar la. (Pasalmi 78:26; Anzaakaa 30:19; Yesaia 55:10; Luka 17:24) Shighe ugen yô, ka i lu iamegh, ape “iyange man uwer man asan” ve lu la.—Duteronomi 4:19; Genese 1:1.

  2.   Tar u ken jijingi. Shi ka a ter ishember i “sha” la yô, i ôron i lu kwagh u usha mba ken jijingi, shin tar u ken jijingi, ape i gbe ica i hembe usha mba se nengen a mi ne, shi mlu u her kpa a hembe u akaa a se nengen a mi la cii yô. (1 Utor 8:27; Yohane 6:38) Usha mba ken jijingi mban ka ijiir i Yehova Aôndo u a lu “jijingi” la a lu vea mbatyomov mba a gbe ve, ve kpa ve lu ujijingi la. (Yohane 4:24; Mateu 24:36) Ashighe agen yô, ishember i “usha” la ka i tile sha ityough ki mbatyomov mba jighjigh mba ve lu “mkohol u uicighanmbaiorov” la.—Pasalmi 89:5-7.

     Ka a ter ishember i “usha” la ajiir agen ken Bibilo yô, i ôron i lu kwagh u ‘ijiir i teman’ i Yehova, ape ya na a lu sha tar u ken jijingi la. (1 Utor 8:43, 49; Mbaheberu 9:24; Mpase 13:6) U tesen ikyav yô, Bibilo yange i tsengaôron ér a zenda Satan man azôv a na, ve de kera lun sha ga, inja na yô, mayange ve de kera za tilen sha ishigh ki Yehova ga. Kpa sha tar u ken jijingi yô, vea lu ker her.—Mpase 12:7-9.

  3.   Ikyav i iantom i civirigh. Ka a ter ishember i “sha” la ken Ruamabera shighe ugen yô, ka i tile sha ityough ki iantom i civirigh i i gbe i biishi a tahav mbu gomoti yô. Ian ne ia fatyô u lun sha ci u:

    •   Yehova Aôndo iyol na u a lu Tor u hemban sha la.—2 Kroniku 32:20; Luka 15:21.

    •   Tartor u Aôndo, gomoti u una va kar a tile sha ityough ki hemen u orumace la. Bibilo yila Tartor la ér “Usha mba hev.”—Yesaia 65:17; 66:22; 2 Peteru 3:13. *

    •   Mbakristu mba ve lu shin tar hegen, kpa ve lu a ishimaverenkeghen i va yemen sha la.—Mbaefese 2:6.

    •   Gomoti u uumace u a tem tor sha mbagenev la.—Yesaia 14:12-14; Daniel 4:20-22; 2 Peteru 3:7.

    •   Ujijingi mba bov mba ve lu hemen tar cii hegen ne la.—Mbaefese 6:12; 1 Yohane 5:19.

Sha ngu shami nena?

 Sha ka ijiir i ken jijingi ape i eren akaa kpishi her yô. Mbatyomov mba sha mi kuma umiliôn uderi imôngo, mba ve “eren sha imo [i Yehova]” yô.—Pasalmi 103:20, 21; Daniel 7:10.

 Bibilo kaa ér sha ka ijiir i i wanger kpishi yô. (1 Timoteu 6:15, 16) Profeti Esekiel yange ngohol mpase u sha mnenge u i tese un “iengem” i i kase ikyônough ki Yehova yô. Daniel di va nenge a “ifi u usu” ken mpase u sha mnenge. (Esekiel 1:26-28; Daniel 7:9, 10) Sha ka ijiir i i wanger wang, shi i doo ashe kpaa yô.—Pasalmi 96:6; Yesaia 63:15; Mpase 4:2, 3.

 Zom cii yô, kwagh u Bibilo i er sha kwagh u usha la ta hindi iyol tsô. (Esekiel 43:2, 3) Heela tseegh ga, orumace nana fatyô u kaven er usha a lu la jighilii ga, sha ci u ka mlu u ken jijingi u a gande mhen wase yô.

^ Ikyum. 1 Ikyav tese ér ka ishember i ken zwa Heberu i tesen ér kwagh ngu “sha azenger” la jighilii i gem ér “sha” ye. (Anzaakaa 25:3) Nenge takerada u i yer ér The New Brown, Driver, and Briggs Hebrew and English Lexicon of the Old Testament la, peeji 1029.

^ Ikyum. 7 Takerada u Cyclopedia u McClintock man Strong ve nger la kaa ér, Usha u he u i er kwagh na ken Yesaia 65:17 la ka “gomoti u he shin tartor u he.”—Tihi u sha IV, peeji 122.