Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

ESULA LOITOMONET KAAREI

Aijar Koipone Loisialamikinit Edeke

Aijar Koipone Loisialamikinit Edeke
  • Epone ani ipedoria ijo araun epapero loka Edeke?

  • Epone ani kitiroritor ijo abuonokin nabu Satan kijaikinet?

  • Ani iponesio lumam isialamikinitos Yawe?

  • Epone ani ipedoria ijo isialamikin Edeke?

1, 2. Ani bo itunga luabu Yawe kosesen kwape ikepapero obe.

ETUNGANAN loepone ani ipedori ijo aseun araun opapero kon? Eebo, ikotokin ijo epaperone kede itunganan yeni emori kede ijo aomisiokon, eipudikon, ka iboro luimina ijo. Ido idicakinos ijo kede itunganan yen ejaatar ka iponesio luajokak, kwapenat amunonut ka aitim.

2 Kotoma apak natubor, aseunun Edeke icetunga araun ikepapero lueminanara kangesi. Kwape awanyunet, anyarit Yawe Aburam opaperoke. (Isaia 41:8; Yakob 2:23) Abu Edeke konyarite Daudi kwape “etuŋanan loitalakarit ekatau” naarai arai ngesi etunganan loabu Yawe komina. (Aswamisio 13:22) Ido aseseni Yawe enabi Daniel kwape ‘loemina ngesi noi.’​—Daniel 9:23.

3. Kanukinyo eseuna Yawe icetunga araun ikepapero?

3 Kanukinyo asesena Yawe Aburam, Daudi, ka Daniel kwape ipaperoke? Abu ngesi kolimok Aburaam ebe: “Naarai irima ekaporoto.” (Ageun 22:18) Aso, ikunyakini Yawe nejaas ngul luiswamaete kaiyapara nuelimokini ngesi kesi. Abu ngesi kolimok Isiraelin ebe: “Kiiranarete ekaporoto, eoŋ da araun Edekekus, yes da iraunos ikatuŋa.” (Yeremia 7:23) Arai irima ijo Yawe, ipedori ijo da araun epaperoke!

ITIGOGONGI YAWE IKEPAPERO

4, 5. Epone ani itoduna Yawe akegogong kanuka iketunga?

4 Komoom ajokis naejai kanu araut epapero loka Edeke. Ebala Ebaibuli ebe emoot Yawe apak na “aitodikin akegogoŋ kanuka ŋul luetenito itauonokec kakonyeneke.” (2 Aisiitonokin 16:9) Epone ani itoduna Yawe akegogong kanukon? Epone ediope ngesi loejai toma Isabulin 32:8, luesiomasi ebe: “Ketuutonori jo, kesisianakini da korot loiloseneno, kekwenyari jo kakakoŋu.”

5 Erai teni na alimunete naitodunit ebe kipodokinit oni Yawe! Einakini ngesi ijo aingarenikinio naipuda ijo ido ebuni ngesi aingarakin ijo aibwaikin ngun toma aswam. Ekoto Edeke aingarakin ijo aipikor acodununeta ka aitemesio. (Isabulin 55:22) Aso, arai ijaanak ijo Yawe kede etau kere, ipedori ijo amunokin kwape ayoon isabulin loabala ebe: “Etiliŋenenei EJAKAIT tiritir. Naarai ejai ŋesi akanika nakoteten, mam eriaŋiriaŋenena.” (Isabulin 16:8; 63:8) Eebo, epedori Yawe aingarakin ijo aijar koipone lo isialamikinit ngesi. Konye, kwape ijenia ijo, ejai loasurup loka Edeke loekoto aisimik ijo aswam nu.

EPEGET LOKA SATAN

6. Anyoin epeget loka Satan loikamunit itunga?

6 Itetemit esula lo 11 koitabo kalo epone loetepegia Satan Ekejodijodon epugae loka Edeke. Abu Satan kobala ebe erai Edeke engalan ido ebe abu kodiak kanu mam acamakin Adam ka Keba aseun kanukec nuejokak ka nueroko. Akaulo na adiakarat Adam ka Keba, ido neageuna itunga aipur ka kwap, abu Satan kijaik aibuonokin toma alosikinet kec naka aijanakin Edeke. Ebala Satan ebe: ‘Mam itunga ijanakinete Edeke naarai eminasi ngesi. Koinak eong apak, ido apedori eong aibelokin idiotunganan kere kanejai ijo.’ Akiro nuekamunitos etunganan loanyaritai Yob itodunitos ebe araasi nu akiro nuabala Satan. Ingai bo Yob, ido epone ani ajaar ngesi toma opeget loka Satan?

7, 8. (a) Inyo abu koinak Yob erai etunganan loitegelikina kapaarasiake? (b) Epone ani abu Satan kijainkina abuonokin toma alosikinet naejanakina Yob Edeke?

7 Karai Yob etunganan loajai toma akwap ikar 3,600 luatuboros. Kerai etunganan loajokuna, naarai abala Yawe ebe: “Naarai emamei loeputos kaŋes kakwap, etuŋanan lomam itoronitai, loeteni, loeyoŋit Edeke, esacit da aronis.” (Yob 1:8) Esialamikinit Yob Edeke.

8 Abu Satan kijaikinite abuonokin toma alosikinet naka Yob nainakinit ngesi ejanakin Edeke. Kobala Ekejodijodon elimokini Yawe ebe: “Mam ibwaikinit abwas aisirimor ŋes [Yob], ka etogoke, ka iboro kere luejaatar, kowaitin kere? Konye korio cani akanikon, kotiro kere luejaatar, ido kiŋerokini ŋesi jo kakonyenekon.”​—Yob 1:10, 11.

9. Anyoika nuabu Yawe kiswama kanu abongokin ainingosit naka Satan, ido kanukinyo?

9 Abala Satan ebe ijanakini Yob Edeke kanuka abar najaatar ngesi. Abala bobo Satan ebe arai kitemi Yob, ibelokin ngesi ainger Edeke. Anyoika nuabu Yawe kiswama kanu abongokin ainingosit naka Satan? Kwape emoriaritor akirot ngin alosikinet naka Yob, abu Yawe kocamak Satan aitem Yob. Koipone kangon, amina naka Yob kanu Edeke​—araibo amamus ke​—apedorio do cut aitoduun.

KITEMOI YOB

10. Anyoika aitemeta nuabu Yob kodum, ido anyoika nuabu ngesi kiswama?

10 Abu Satan kitem Yob kowatin luipu. Nasodit, aponi kokokuarai ibaren luka Yob, ido koarai ice da. Luipu kobulesin keda aponi koarai. Icanakin Yob noi. Kobu bobo ationis ace neatwakiata idwe itomon luka Yob kotapipiro. Karaida ejaa ngun kere ‘mam Yob abu kodiaka, mam da abu komoro Edeke.’​—Yob 1:22.

11. (a) Inyoin ibore yeniaret yen abu Satan kobala kanu ikamunito Yob, ido epone ani abu Yawe kobongokina? (b) Epone ani abu Yob kojaikinor neadumunia adeka narono noi kopipil?

11 Mam Satan abu kopala. Ebusakinit ngesi koomite ebe karaida epedori Yob atitingikin atwaniaro na ikeboro, ikejanakinak, ikedwe, epedori aibelokin ainger Edeke arai edekakin. Abu Yawe kocamak Satan ainakin Yob adeka narono noi kopipil. Konye, mam nu apotu koinakis Yob alemar akeyuun kanejai Edeke. Abu ngesi kitogogong ebe: “Mam alemari akabeit kamakaŋ aitodol neatwania.”​—Yob 27:5.

Kisirerengoi Yob kanu amunonut ke

12. Epone ani abu Yob kobongokina epeget loka Ekejodijodon?

12 Mam Yob ajeni ebe Satan ngesi ayangaunit iketiokisio. Komam ejeni nuipu nuekamunito epone loetepegitor Satan epugae loka Yawe, aomit Yob ebe Edeke ngesi eyaunit atiokisioke. (Yob 6:4; 16:11-14) Konye abu ngesi kopaik idarit akebeit nejai Yawe. Ido nu abala Satan ebe ejanakini Yob Edeke kanu iboro luajaatar ngesi, aponi kitodunai ebe mam eraasi nuka abeit naarai abu Yob koipaik emunokina!

13. Inyo abu kotakanu kanu Yob amunokina Edeke?

13 Abu amunonut naka Yob koinak Yawe apedori abongokin kagogongu amorosit naka Satan. Kabeit, arai Yob epapero loka Yawe, ido abu Edeke kisirereng ngesi kanu amunonutuke.​—Yob 42:12-17.

EPONE LO IKAMUNITOTOR IJO DA AKIRO NGUN

14, 15. Kanukinyo ipedoria oni alimun ebe ainingosit naka Satan naekamunit Yob, imoriarit itunga kere?

14 Akiro nuamunokina Edeke nu ekeunit Satan, mam ikamunitos Yob bon. Imoriaritos ijo da. Itodiaritai nu kaidelel kotoma Awaragasia 27:11 ne ebalar Akirot naka Yawe ebe: “Okokuka, kocou, kisialamik ekatau, kasodi aboŋokini ŋol lokamori.” Akiro nu, nuewadikatai ikar luipu akaulo na atwania Yob, itodunitos ebe eroko Satan emoromorei Edeke ido itemi ikejanakinak. Neiswama oni nuisialamikinite Yawe, ijaikin oni abongokinet nejai aisab naka Satan, ido koipone kangol isialamikini oni etau loka Edeke. Ipupi ijo biai nuikamunitos ngun? Mam kereka ejok araun idiopet kalu ebongokinete aisab naka Satan, karaida aticepak ekotokin na ijo aijulakin aijarakon?

15 Kojenu ebe abala Satan: ‘Einakini etuŋanan kere luejaatar itia aijarake.’ (Yob 2:4) Ne alimunio nges ebe “etunganan,” abu Satan kitodun ebe mam ngesi enera nuikamunito Yob bon, konye itunga kere. Erai na akirot naepol noi. Ibwaikinit Satan amunokina kon nejai Edeke toma abuonokin. Ekoto Satan aanyun ijo ipalikini Edeke ka ajalakin erot lokadolit nelomunata atiokisio. Epone ani itodolikina Satan nu?

16. (a) Inyoika iwaitin luitosamai Satan kanu aitapar itunga awai kane ejai Edeke? (b) Epone ani epedoria Satan aitosom iwaitin lu kanejai ijo?

16 Kwape itetemitere kosula 10, itosomai Satan iwaitin luipu atamitor aitapar itunga kanejai Edeke. Koipone ece, esurokini ngesi “kwape eŋatuny loegat, emoot yenenyamari.” (1 Petero 5:8) Etakanunete aswamisio luka Satan ne itepegata ipapero, ipajan, kaice da akon aisisia Ebaibuli ka katupakin nuisisiai ijo. * (Yokana 15:19, 20) Kowai ece, etapit ‘Satan da aituluonor bon bala emalaika loka aica.’ (2 Ikorinton 11:14) Epedori Satan aitosom irotin luetiono amisikin kanu aingalar ka aitapar ijo awai kotoma aijar na ayongit Edeke. Epedori bobo ngesi aitamamun ijo agogong, aticepak aiyinakin ijo aomoom ebe emamei ijo ijokis kakonyen nuka Edeke. (Awaragasia 24:10) Arai iswamai Satan kwape “engatuny loegat” araibo kwape “emalaika loka aica,” nueringa ngesi iyatakit aswam nges nuabu kolimunite: Ebe neidumunia ijo atiokisio, ibuni ijo ajalakin aijanakin Edeke. Epone ani ipedoria ijo abongokin ainingositi naka Satan kosodi aitodun abeitekon kwape abu Yob kiswama?

ARIMARIT AICORAKINETA NUKA YAWE

17. Anyoin akirot naepol naibusakinitor arimar aicorakineta nuka Yawe?

17 Ipedori ijo abongokin ainingosit naka Satan koipone loaswam nuisialamikinitos Edeke. Anyoika nu imoriarit na? Ebongokinit Ebaibuli ebe: “Kominenena EJAKAIT Ekonideke kekonitau kere, ka akonijar kere, ka akonigogoŋ kere.” (Ikisila 6:5) Nepe epoloror aminakon kanuka Edeke, epolor do eipudikon kanu aswam nu ekoto ngesi. Ewadikat ekiyakia Yokana ebe: “Naarai na ŋes amin naka Edeke, ebe kiricit aicorakinetake.” Arai imina ijo Yawe ka ekonitau kere, idumuni do ijo ebe “mam aicorakinetake elaŋir.”​—1 Yokana 5:3.

18, 19. (a) Ani bo ace kaicorakineta nuka Yawe? (Koany asaduku naejai apapula 122.) (b) Epone ani ijenuna oni ebe mam Edeke ingisit nuipu kamawok?

18 Anyoika bo aicorakineta nuka Yawe? Ace kakesi imoriaritos iponesio lu ibusakinit oni ainac. Kwape aanyunet, koany asaduku naejai apapula 122, naebala akouke ebe “ Kola nu elait Yawe.” Kanen idumuni ijo iwadikatai iponesio lu cut engerit Ebaibuli. Kageunet, ice koboro luitodunitai epedorete asubit bala mam eroko noi. Konye akaulo na aisisia ikokoron nu einakinitai, ipedori ijo aanyun acoa naka ikisila luka Yawe. Aticepak aijulakin iponesiokon epedori araun ibore yen etiono noi kotoma aijar kon. Konye aswam nuisiamikinitos Edeke, eyauni alakara ka aiyalama. (Isaia 48:17, 18) Ido erai ibore yen ipedori ijo aswam. Epone ani ijenuna oni ngun?

19 Mam Yawe ingisit nuipu kane ijai oni adepar nuipedori oni aswam. (Ikisila 30:11-14) Ejeni ngesi nuipedori oni aswam ka numam oni ipedori. (Isabulin 103:14) Bobo da, epedori Yawe ainakin oni agogong naingarakini oni arimaar ngesi. Ewadikat ekiyakia Paul ebe: “Konye erai Edeke lomunot, mam ejalakini yes acodunio adepar nuipedorete, konye nenipe kacodunet itemokini neekuianara, tetere ipedorete atitiŋikin.” (1 Ikorinton 10:13) Kanu aingarakin ijo atitingikin, epedori Yawe ainakin ijo “aidiles naka apedor.” (2 Ikorinton 4:7) Akaulo na atitingikin aitemeta nuepu, apedori do Paul alimun ebe: “Apedorit kere kotoma kaŋol kaloketogogoŋi.”​—Ipilipin 4:13.

ADUKUN IPONESIO LUEMINA EDEKE

20. Inyoika iponesio luisialamikinete Edeke luibusakinit ijo adukun, ido kanukinyo epolokotor ngun?

20 Eebo, aisialamikin Yawe mam enangakini alait iboro lu elait ngesi bon konye imoriarit amin nuemina ngesi. (Iromayon 12:9) Konye mam kereka ijo imina ngul lueminas iboro luimina ijo, nuipuda, ka nuitopolorit ijo? Kwape kwangin epupio Yawe da. Aso kisisiau amina iboro lu emina Yawe. Itetemitai ice kalu kotoma Isabulin 15:1-5, ne isiomia oni nuikamunitos ngul lu eseseni Edeke kwape ikepapero. Ipapero luka Yawe ejaatar ka “araito nuka emoyo.” Araito nu imoriaritos iponesio kwapenat “amin, aiyalama, ainapakin, atitiŋikin, asianut, ajokis, aiyuun, aiyapepera, aitikokina.”​—Igalatian 5:22, 23.

21. Inyo epedori aingarakin ijo adukun iponesio luisilamikinete Edeke?

21 Asiomenen ka aisisiaenen Ebaibuli duc duc, epedori aingarakin ijo adukun iponesio luisialamikinete Edeke. Ido aisisianen nu ekoto Edeke, ebuni aingarakin ijo aibecokin akoniwomisio kede aomoom naka Edeke. (Isaia 30:20, 21) Ne epoloror aminakon kanuka Yawe, nepenen epoloror eipudikon akote aswam nuisialamikinete Edeke.

22. Inyo ipedori ijo aitodolikin arai iswamai ijo iboro luisialamikinitos Edeke?

22 Ekoto oni aiketakin aswam nuisialamikinete Yawe. Itirianit Ebaibuli aijulakin aijarakon kede alacar etunganane kon lokolo kosodi anapakin etunganane lokitetet. (Ikolosain 3:9, 10) Konye nuikamunitos aicorakineta nuka Yawe, ewadikat ayoon isabulin ebe: “Toma aricit ŋun ŋes ejai eropit loepol.” (Isabulin 19:11) Ibuni ijo adumun arerengusio nuipu kanu aijar koipone lo isialamikinit Edeke. Kanu aswam ngun, ibuni ijo aitodun ebe erai Satan ekengalan ka aitalakar etau loka Yawe!

^ atu. 16 Mam na erai ebe ngul lu itepegete ijo kesi cut eyait Satan. Konye erai Satan edeke loka ikar kalu, ido iboiete da akwapin kere kokwapuke. (2 Ikorinton 4:4; 1 Yokana 5:19) Ipedori oni amunokin ebe aijar koipone loisialamikini Edeke mam luipu ekotosi, ido epote ice aitepeg ijo.