Skip to content

Sira fó sira-nia an ho hakarak rasik—Iha rai-Albánia no Kosovo

Sira fó sira-nia an ho hakarak rasik—Iha rai-Albánia no Kosovo

 Gwen husi Inglaterra dehan: “Uluk haʼu nunka imajina katak haʼu bele halo buat barak liután ba Jeová.” Nia sente haksolok tebes hodi serbí iha kongregasaun neʼebé presiza liután haklaken-naʼin iha rai-Albánia. a

 Gwen mak ema ida husi Testemuña barak neʼebé muda ona ba Albánia hodi ajuda atu halibur “buat folin-boot hotu husi nasaun sira”. (Ageu 2:7) Saida mak motiva sira atu halo ida-neʼe? Sira presiza halo mudansa saida atu bele bá ajuda iha Albánia? No saida deʼit mak ajuda sira atu tahan hasoru susar oioin?

Situasaun la hanesan, maibé iha motivu hanesan

 Haklaken-naʼin hotu neʼebé bá atu ajuda iha Albánia iha motivu neʼebé hanesan: Sira hadomi Jeová no hakarak ajuda ema seluk atu hakbesik ba nia.

 Antes muda, sira halo ona buat balu hodi bele serbí Jeová iha dalan foun, no neʼe ajuda sira atu hasoru susar oioin kuandu serbí iha rai seluk. Gwen dehan: “Primeiru haʼu muda ba grupu língua Albanés iha haʼu-nia sidade. Tuirmai haʼu bá vizita Albánia atu asiste reuniaun boot. Depois neʼe, haʼu bá fali Albánia ba tempu balu atu aprende língua diʼak liután.”

Gwen

 Bainhira Manuela tinan 23, nia muda ba área seluk iha ninia rai rasik iha Itália atu ajuda kongregasaun kiʼik ida. Manuela dehan: “Haʼu serbí iha neʼebá durante tinan haat. Tuirmai haʼu rona katak rai-Albánia presiza tebes haklaken-naʼin liután. Entaun haʼu koko atu serbí nuʼudar pioneiru ba fulan balu iha neʼebá.”

Manuela (Klaran)

 Kuandu Federica tinan hitu, nia rona relatóriu kona-ba Albánia iha reuniaun boot ida. Nia dehan: “Irmaun neʼebé hatoʼo relatóriu fó sai katak haklaken-naʼin sira iha Albánia hetan estuda Bíblia barak no ema neʼebé interese komesa tuir reuniaun sira. Haʼu fó-hatene ba haʼu-nia inan-aman katak haʼu hakarak bá Albánia. Neʼe halo sira hakfodak, maibé apá dehan: ‘Halo orasaun, no se neʼe mak Jeová nia hakarak, nia sei rona.’ Liutiha fulan balu, ami-nia família simu konvite atu serbí iha Albánia!” Tinan barak liu tiha, Federica kaben ho Orges, no sira serbí tempu tomak iha Albánia.

Orges no Federica

 Depois Gianpiero reforma husi ninia serbisu, nia muda ba Albánia hamutuk ho ninia feen Glória. Nia dehan: “Ami haboot ami-nia oan-mane naʼin-lima iha Itália. Oan naʼin-tolu muda ona ba rai seluk neʼebé presiza haklaken-naʼin liután. Buat neʼebé motiva ami mak informasaun ida husi Livru Haklaken ho tema ‘Ita bele mai toʼo Masedónia ka lae?’ Ami hanoin oinsá mak ami bele uza haʼu-nia osan pensaun hodi serbí iha Albánia.”

Gianpiero no Gloria

Sira halo planu didiʼak

 Irmaun-irmán sira neʼebé muda ba fatin neʼebé presiza haklaken-naʼin liután tenke halo planu nanis no mudansa oioin. (Lucas 14:28) Liuliu, sira tenke iha osan natoon atu tau matan ba sira-nia presiza. Bainhira Gwen sei hela iha Inglaterra, nia muda no hela ho ninia biin atu nia bele rai osan. Sophia no Christopher neʼebé mós husi Inglaterra dehan: “Ami faʼan ami-nia karreta no sasán balu. Ami espera katak ami bele hela iha Albánia pelumenus tinan ida.” Ikusmai sira bele hela iha Albánia tempu naruk tan no sente kontente.

Christopher no Sophia

 Iha mós haklaken-naʼin sira neʼebé hela iha Albánia ba fulan balu, tuirmai fila fali ba sira-nia rai atu serbisu no rai osan, depois mak bá fali Albánia. Neʼe mak buat neʼebé Eliseo no Miriam halo. Eliseo esplika: “Miriam mai husi área turizmu iha Itália, tan neʼe fasil atu hetan serbisu temporáriu. Ami fila ba Itália no serbisu ba fulan tolu durante tempu manas, no depois neʼe mak bá fali Albánia no hela ba fulan sia hodi uza osan neʼebé ami rai. Ami halo hanesan neʼe ba tinan lima ona.”

Miriam no Eliseo

Manán hasoru susar oioin

 Sira presiza adapta ho situasaun foun, maibé buat neʼebé ajuda sira atu manán hasoru susar oioin mak konsellu no ezemplu husi Testemuña sira iha rai neʼe. Sophia neʼebé temi ona iha leten dehan: “Tempu malirin iha Albánia mak malirin liu fali haʼu-nia rai rasik. Haʼu haree didiʼak dalan neʼebé irmán sira hatais no halo tuir sira.” Grzegorz no ninia feen Sona, mai husi rai-Olanda atu ajuda iha sidade furak ida naran Prizren, rai-Kosovo. b Grzegorz dehan: “Irmaun-irmán sira iha rai neʼe haraik an tebes, laran-diʼak, no pasiénsia! Sira ajuda ami atu aprende língua no buat seluk tan. Porezemplu, sira fó-hatene ami kona-ba loja neʼebé faʼan buat oioin ho folin baratu, no oinsá atu sosa buat oioin iha merkadu.”

Razaun barak atu sai kontente

 Ema neʼebé muda ba rai seluk simu benefísiu hodi sai belun ho Testemuña sira iha rai neʼe no aprende sira-nia situasaun moris. Sona esplika: “Haʼu haree oinsá mak Jeová nia domin iha kbiit atu troka ema nia moris. Irmaun-irmán sira-nia ezemplu hametin haʼu-nia fiar tanba haʼu haree sira halo mudansa boot kona-ba sira-nia fiar no sira-nia moris kuandu aprende kona-ba Jeová. Kongregasaun neʼe hafolin ami, no ami sente ami mak parte ba kongregasaun. Ami serbí hamutuk ho irmaun-irmán sira neʼebé sai ona ami-nia belun.” (Marcos 10:29, 30) Glória dehan: “Haʼu hatene irmán barak neʼebé tahan ona violénsia husi ema iha komunidade neʼebé kontra Testemuña. Haʼu haree sira-nia domin ba Jeová, no neʼe anima tebes haʼu.”

Grzegorz no Sona

 Irmaun-irmán sira neʼebé muda ba fatin foun hetan oportunidade atu aprende buat importante oioin neʼebé karik labele aprende iha sira-nia rai rasik. Porezemplu, sira komprende katak kuandu sira koko buat foun atu serbí Jeová, neʼe lori ksolok ba sira. Stefano dehan: “Uluk iha haʼu-nia rai, dala barak haʼu haklaken hodi koʼalia badak deʼit liuhusi intercom. Maibé ema Albánia gosta dada lia, liuliu sira gosta atu hemu kafé neineik-neineik no koʼalia ho ita. Tanba haʼu mak moedór, foufoun haʼu sente moe no ladún hatene oinsá atu koʼalia ho sira. Maibé neineik-neineik, haʼu aprende oinsá atu hatudu interese ba ema seluk, no agora haʼu gosta atu koʼalia ho sira. Haʼu sente kontente tebes atu haklaken.”

Alida no Stefano

 Leah ho ninia laʼen William muda husi Estadus Unidus ba Albánia. Nia dehan: “Esperiénsia iha neʼe loke ami-nia neon no hanorin ami buat oioin. Ami aprende buat barak, hanesan simu ema ho laran-luak, hatudu respeitu, no relasaun belun! Ami aprende dalan foun atu haklaken, hanorin husi eskritura, no oinsá atu fó sai ami-nia sentimentu.” William dehan: “Ema barak neʼebé vizita Albánia mak gosta fatin neʼe tanba ninia tasi neʼebé furak. Haʼu rasik gosta atu laʼo iha foho aas oioin neʼebé iha fatuk barak. Maibé buat neʼebé haʼu gosta liu mak ema iha rai neʼe! Uluk iha aldeia barak neʼebé irmaun-irmán sira konsege haklaken lalais deʼit durante kampaña espesiál. Tan neʼe kuandu ami bá neʼebá, dala ruma ami gasta loron tomak hodi koʼalia ho família balu deʼit.”

William no Leah

 Irmaun-irmán sira-neʼe sente kontente tebes kuandu haree ema neʼebé simu liafuan diʼak. (1 Tesalónika 2:19, 20) Irmán ida naran Laura neʼebé muda ba Albánia kuandu nia sei joven esplika: “Haʼu serbí iha sidade Fier ba tempu balu. Iha tinan rua ho balu nia laran deʼit, ema naʼin-120 mak kumpre kritéria atu sai haklaken-naʼin no sira naʼin-16 mak estuda Bíblia ho haʼu!” Irmán ida seluk naran Sandra dehan: “Haʼu haklaken ba feto ida neʼebé serbisu iha merkadu. Nia sai ita-nia irmán no muda fali ba ninia aldeia. Tempu ikus neʼebé haʼu rona husi nia, nia hahú ona estuda Bíblia ho ema naʼin-15!”

Laura

Sandra

Jeová haraik bensaun ba sira-nia pasiénsia

 Iha Testemuña balu neʼebé muda ba Albánia kleur ona, no sira kontente tebes atu kontinua serbí iha neʼebá. Dala ruma sira hakfodak hodi haree katak ema neʼebé uluk sira haklaken, liutiha tempu kleur mak foin simu lia-loos. (Eclesiastes 11:6) Christopher dehan: “Haʼu hasoru fali mane ida neʼebé uluk haʼu estuda iha tempu neʼebé haʼu foin muda mai Albánia. Haʼu hakfodak tebes tanba nia hanoin-hetan didiʼak buat oioin kona-ba Bíblia neʼebé uluk ami koʼalia hamutuk. Agora nia no ninia feen hetan ona batizmu no serbí Jeová.” Federica dehan: “Iha kongregasaun ida, irmán ida hakbesik haʼu hodi husu se haʼu hanoin-hetan nia ka lae. Nia hatete katak haʼu haklaken ba nia tinan sia liubá. Depois haʼu muda ba sidade seluk, afinál nia komesa estuda Bíblia no laʼo ba oin toʼo hetan batizmu. Uluk haʼu hanoin katak ami la hetan rezultadu diʼak ba tinan balu kuandu foin muda ba Albánia. Maibé haʼu hanoin sala!”

 Irmaun-irmán sira neʼebé muda ba Albánia ka Kosovo haksolok tebes tanba sira haree oinsá Jeová haraik bensaun ba sira-nia hakaʼas an, no ajuda sira atu moris kontente. Depois serbí iha Albánia ba tinan barak, Eliseo konta ninia esperiénsia hodi dehan: “Fasil ba ita ema atu hanoin katak ita bele halaʼo moris ho seguru hodi sadere ba buat neʼebé mundu neʼe oferese atu hetan susesu, maibé neʼe hanoin sala. Tuir loloos, Jeová nia prinsípiu mak fó objetivu no moris neʼebé seguru. Serbí iha fatin neʼebé presiza liután haklaken-naʼin ajuda duni haʼu atu la haluha kona-ba neʼe. Haʼu sente kontente atu serbí iha neʼe no buat neʼebé haʼu halo iha folin duni. Haʼu iha belun barak neʼebé hakaʼas an atu serbí ho objetivu hanesan haʼu.” Sandra mós hatete: “Kuandu haʼu muda mai fatin neʼebé presiza liután haklaken-naʼin, haʼu sente katak Jeová fó haʼu oportunidade atu kumpre buat neʼebé haʼu hakarak tebes ba tempu kleur, neʼe mak halo serbisu misionáriu nian. Haʼu nunka arrepende haʼu-nia desizaun atu muda mai Albánia. Agora haʼu sente kontente liu.”

a Ita bele aprende liután oinsá serbisu haklaken laʼo ba oin iha rai-Albánia iha Buku Tahunan Saksi-Saksi Yehuwa 2010.

b Rai-Kosovo iha Albánia nia sorin nordeste. Ema barak iha área neʼe koʼalia dialetu husi lian Albanés. Testemuña sira husi Albánia, Europa, no Estadus Unidus muda ba Kosovo atu haklaken liafuan diʼak ba ema neʼebé koʼalia dialetu husi lian Albanés. Iha tinan 2020, haklaken-naʼin 256 mak serbí iha kongregasaun ualu, grupu tolu, no pré-grupu rua.