Skip to content

Skip to table of contents

Elias Hutter no ninia Bíblia iha lia-ebraiku

Elias Hutter no ninia Bíblia iha lia-ebraiku

ITA hatene oinsá atu lee lia-ebraiku neʼebé hakerek iha Bíblia orijinál? Karik lae. Karik Ita mós nunka haree Bíblia neʼebé hakerek ho lia-ebraiku. Maibé se Ita aprende kona-ba Elias Hutter no ninia edisaun Bíblia rua iha lia-ebraiku, neʼe sei ajuda Ita atu hafolin liután Bíblia.

Elias Hutter moris iha tinan 1553 iha knua kiʼik ida naran Görlitz, iha rai-Alemaña besik fronteira ho rai-Polónia no rai-Repúblika Xeka. Hutter estuda língua Médiu Orientál balu iha Universidade Luterana iha Jena. Bainhira nia tinan 24 deʼit, nia sai profesór língua ebraiku nian iha Universidade Leipzig. Ikusmai, nia harii eskola ida iha sidade Nuremberg atu ema bele aprende língua ebraiku, gregu, latina no alemaun iha tinan haat nia laran. Iha tempu neʼebá, la iha eskola seluk ka universidade seluk neʼebé hanorin língua hanesan neʼe.

“EDISAUN NEʼE MAK FURAK TEBES”

Hutter nia Bíblia iha lia-ebraiku husi tinan 1587

Iha tinan 1587, Hutter prodús Testamentu Tuan edisaun lia-ebraiku nian ho títulu Derekh ha-Kodesh, neʼebé signifika “Dalan Santu” hodi bazeia ba Isaías (Yesaya) 35:8. Letra sira iha livru neʼe haree kapás loos no ema dehan katak “buat hotu iha edisaun neʼe mak furak tebes”. Ema mós hafolin tebes Bíblia neʼe, tanba bele ajuda estudante sira atu aprende lia-ebraiku.

Atu komprende oinsá mak Hutter nia Bíblia bele ajuda estudante sira, mai ita hanoin kona-ba susar neʼebé estudante hasoru bainhira sira koko atu lee Bíblia iha lia-ebraiku. Primeiru, lia-ebraiku uza alfabetu neʼebé oin-seluk, no ita presiza lee lia-ebraiku husi sorin loos ba sorin karuk. Segundu, liafuan báziku neʼebé hamutuk ho prefiksu ka sufiksu, halo susar ba ema atu rekoñese liafuan ida-idak. Porezemplu, hanoin toʼok kona-ba liafuan ebraiku נפשׁ (nefes), neʼebé signifika “ema”, ka “moris”. Iha Ezequiel (Yehezkiel) 18:4, liafuan neʼe iha prefiksu ה (ha), no sai fali הנפשׁ (han·nefes). Neʼe halo susar ba estudante sira, tanba liafuan הנפשׁ (han·nefes) haree la hanesan duni ho liafuan נפשׁ (nefes).

Atu ajuda estudante sira, Hutter uza dalan neʼebé úniku tebes. Nia uza letra metan ho letra mutin. Nia uza letra metan ba liafuan báziku, no letra mutin ba prefiksu no sufiksu. Maski simples deʼit, maibé neʼe ajuda duni estudante sira atu hatene liafuan báziku. Tradusaun Mundu Foun husi Eskritura Sagrada ho Referénsia (iha lia-inglés) mós uza métodu hanesan neʼe atu esplika liafuan ebraiku nian iha nota-rodapé. Ita bele haree liafuan báziku ho letra metan, no prefiksu ka sufiksu ho letra baibain. Foto rua iha leten hatudu Ezequiel (Yehezkiel) 18:4 husi Hutter nia Bíblia, no mós hatudu esplikasaun kona-ba versíkulu neʼe iha nota-rodapé husi Tradusaun Mundu Foun husi Eskritura Sagrada ho Referénsia.

“TESTAMENTU FOUN” IHA LIA-EBRAIKU

Hutter mós hakarak prodús Bíblia parte Testamentu Foun neʼebé iha língua 12, inklui lia-ebraiku. Maibé nia la bele hetan Testamentu Foun neʼebé tradús ona ba lia-ebraiku. * Tan neʼe, nia deside atu tradús rasik Testamentu Foun husi lia-gregu ba lia-ebraiku. Hutter husik projetu seluk hotu atu bele uza ninia tempu tomak ba projetu neʼe, no ikusmai nia konsege tradús Testamentu Foun tomak durante tinan ida deʼit! Ikusmai iha tinan 1599, Hutter fó sai ninia edisaun Testamentu Foun ho língua 12 iha sidade Nuremberg, no ohin loron ema hanaran edisaun neʼe nuʼudar Poliglota Nuremberg.

Entaun, Hutter tradús ho didiʼak Eskritura Lia-Gregu ba lia-ebraiku ka lae? Iha tinan 1891, matenek-naʼin ida kona-ba lia-ebraiku naran Franz Delitzsch hakerek: “Hutter nia tradusaun lia-ebraiku nian hatudu katak nia komprende duni língua, no diʼak ba ita atu estuda ninia tradusaun, tanba dala barak nia hili liafuan ho loloos.”

LORI BENEFÍSIU TOʼO OHIN LORON

Hutter la sai riku liuhusi ninia serbisu tradusaun. Tuir loloos, ema ladún sosa ninia edisaun Bíblia nian. Maski nuneʼe, ninia serbisu lori benefísiu boot ba jerasaun tuirmai toʼo ohin loron. Porezemplu, iha tinan 1661, William Robertson uza fali Hutter nia edisaun Testamentu Foun neʼebé tradús ona ba lia-ebraiku atu fó sai ninia revizaun. Iha tinan 1798, Richard Caddick mós halo revizaun ba Hutter nia edisaun Testamentu Foun. Iha Hutter nia edisaun Testamentu Foun iha lia-ebraiku, dala ruma nia uza Maromak nia naran “Jeová” (יהוה, JHVH) atu troka liafuan gregu Kyʹri·os (Naʼi) no The·osʹ (Maromak). Nia halo hanesan neʼe ba eskritura sira neʼebé foti husi Testamentu Tuan iha lia-ebraiku, ka bainhira nia fiar katak eskritura neʼe refere ba Jeová. Maski tradusaun Testamentu Foun barak la uza Maromak nia naran, maibé Hutter hakarak tau fali Maromak nia naran iha Testamentu Foun.

Entaun, bainhira Ita lee Bíblia no haree Maromak nia naran Jeová iha Testamentu Foun, hanoin toʼok kona-ba Elias Hutter no ninia Bíblia iha lia-ebraiku.

^ par. 9 Tuir loloos, matenek-naʼin balu tradús ona Testamentu Foun ba lia-ebraiku. Sira ida mak Simon Atoumanos, neʼebé tradús Testamentu Foun maizumenus iha tinan 1360. Oswald Schreckenfuchs, husi rai-Alemaña, mós halaʼo serbisu tradusaun maizumenus iha tinan 1565. Maibé sira-nia tradusaun nunka fó sai, no lakon ona.