Skip to content

AJUDA BA FAMÍLIA | HABOOT OAN

Tanbasá importante ba labarik sira atu lee—Parte 1: Lee ka nonton?

Tanbasá importante ba labarik sira atu lee—Parte 1: Lee ka nonton?

 Ita-nia oan gosta liu atu halo saida bainhira iha tempu livre? Sira gosta atu haree vídeo ka lee buat ruma? Sira hili liu ida-neʼebé, telemovel ka livru?

 Durante tinan barak, iha buat oioin neʼebé dada ema nia atensaun toʼo ema ladún lee livru sira, porezemplu televizaun no internét. Iha tinan 1990, Jane Healy hakerek iha ninia livru Endangered Minds katak “lakleur tan, karik ema sei la lee tan informasaun”.

 Iha tempu neʼebá, karik ema hanoin katak ida-neʼe sei nunka akontese. Maibé ohin loron, tinan 30 liutiha, mestre balu iha nasaun neʼebé ema barak uza teknolojia hatete katak joven barak ladún lee ho didiʼak se kompara ho tempu uluk.

Iha informasaun neʼe

 Tanbasá importante ba labarik sira atu lee?

  •   Bainhira lee, ita uza ita-nia imajinasaun. Porezemplu, kuandu ita lee istória ruma, baibain ita imajina kona-ba ema nia lian, sira-nia jeitu no mós fatin sira. Autór sira esplika ona pontu balu, maibé bainhira lee, iha buat barak neʼebé ita bele imajina.

     Inan ida naran Laura dehan: “Bainhira ita haree filme ka vídeo, karik ita sente kontente. Maibé buat neʼebé ita haree mak ema seluk nia imajinasaun. Kuandu ita rasik mak lee, ita bele uza ita rasik nia imajinasaun.”

  •   Lee bele ajuda labarik sira haburas hahalok diʼak oioin. Bainhira labarik sira lee, neʼe ajuda sira haburas matenek atu rezolve problema. No mós bainhira sira lee, sira presiza tau fokus didiʼak. Hodi halo nuneʼe, sira haburas hahalok diʼak oioin hanesan pasiénsia, kontrola an no komprende ema seluk nia sentimentu.

     Tanbasá mak lee ajuda labarik sira atu komprende ema seluk nia sentimentu? Matenek-naʼin balu fiar katak kuandu labarik sira lee neineik no lee didiʼak istória ruma, neʼe ajuda sira atu hanoin kona-ba sentimentu husi ema neʼebé temi iha istória laran. Ikusmai, neʼe sei ajuda sira atu hanoin ema seluk nia sentimentu iha moris loroloron nian.

  •   Lee bele ajuda labarik sira atu hanoin kleʼan. Ema ida-idak sei lee neineik ka lalais tuir buat neʼebé sira toman atu halo no dala ruma sira gosta atu lee fali parte balu atu bele komprende buat neʼebé autór hakerek. Bainhira sira halo nuneʼe, sira sei hanoin-hetan liu buat neʼebé sira lee no bele aprende buat ruma husi buat neʼebé sira lee.—1 Timóteo 4:15.

     Aman ida naran Joseph dehan: “Bainhira ita lee, ita bele hanoin kleʼan kona-ba fraze ida nia signifikadu, liga ida-neʼe ho buat neʼebé ita hatene ona, no hanoin kona-ba buat neʼebé ita bele aprende. Vídeo no filme sira ladún book ita atu hanoin kleʼan hanesan neʼe.”

 Pontu importante: Maski vídeo no filme sira mós lori benefísiu balu, maibé labarik sira presiza uza tempu atu lee, tanba lee lori benefísiu neʼebé boot tebes.

 Oinsá haʼu bele anima haʼu-nia oan sira atu lee?

  •   Hahú husi labarik sei kiʼik. Inan ida naran Chloe neʼebé iha oan-mane naʼin-rua dehan: “Husi tempu neʼebé ami-nia oan sira iha haʼu-nia knotak, ami komesa ona atu lee ba sira, no kontinua halo ida-neʼe depois sira moris. Ami kontente tanba kontinua halo ida-neʼe. Agora sira toman ona atu lee, laʼós neʼe deʼit, sira mós kontente atu lee.”

     Bíblia nia prinsípiu: “Husi kiʼik kedas ó hatene ona buat neʼebé hakerek iha livru santu.”—2 Timóteo 3:15.

  •   Prepara livru barak. Prepara livru oioin iha Ita-nia uma hodi halo fasil ba Ita-nia oan sira atu lee. Inan ida naran Tamara neʼebé iha oan naʼin-haat fó sujestaun hodi dehan: “Buka livru oioin neʼebé karik Ita-nia oan sei gosta atu lee no tau livru sira-neʼe besik sira-nia kama.”

     Bíblia nia prinsípiu: “Hanorin labarik atu laʼo iha dalan neʼebé diʼak ba nia; bainhira nia sai boot, nia sei la sees husi dalan neʼe.”—Provérbios 22:6.

  •   Deside tempu hira neʼebé uza atu haree internét. Aman ida naran Daniel fó sujestaun atu deside kalan ida neʼebé família hotu labele uza sasán eletróniku. Nia dehan: “Maski neʼe mak kalan ida deʼit durante semana ida, ami bele iha tempu hakmatek no la nonton televizaun. Baibain ami uza kalan neʼe atu lee hamutuk ka lee mesamesak.”

     Bíblia nia prinsípiu: “Buka-hatene loloos buat sira neʼebé importante liu.”—Filipe 1:10.

  •   Hatudu ezemplu diʼak. Inan ida naran Karina neʼebé iha oan-feto naʼin-rua fó sujestaun: “Bainhira lee istória ba ita-nia oan, lee ida-neʼe ho laran-manas atu istória bele sai moris liu. Se ita gosta lee, ita-nia oan sira mós sei halo tuir ita-nia ezemplu.”

     Bíblia nia prinsípiu: “Kontinua hakaʼas an hodi halaʼo ó-nia knaar atu lee iha ema nia oin.”—1 Timóteo 4:13.

 Laʼós labarik hotu sei gosta atu lee. Maibé se Ita anima sira, karik neʼe bele motiva sira. Aman ida naran David anima ninia oan-feto naʼin-rua, no mós halo buat seluk tan. Nia dehan: “Haʼu lee buat neʼebé haʼu-nia oan-feto sira lee, neʼe ajuda haʼu hatene saida mak sira gosta, no iha tópiku oioin atu koʼalia ho sira. Ami toʼo forma grupu kiʼik atu lee livru oioin, neʼe halo ami kontente!”