Go na content

Go na table of contents

 TORI FU A KAFTI: YU MUSU FREDE A KABA FU GRONTAPU?

A kaba fu grontapu—A e frede sma, a e hari sma prakseri, èn a e weri sma

A kaba fu grontapu—A e frede sma, a e hari sma prakseri, èn a e weri sma

Fa yu e denki fu 21 december 2012? Disi na a dei na tapu a Maya kalender di furu sma e si leki a dei di o tyari kenki kon na heri grontapu. Kande a dei dati sa de wan frulekti gi yu, kande yu o firi sari, noso kande yu no o broko yu ede moro nanga en. Yu denki taki sma ben meki a fowtu baka fu taki dati grontapu ben o kon na wan kaba na wan spesrutu dei?

Fa a de nanga „a kaba fu a grontapu”, soleki fa a skrifi na ini Bijbel? (Mateyus 24:3) Son sma e frede taki grontapu o bron gowe. Tra sma no man wakti fu si sortu sani o pasa na a kaba fu grontapu. Ma furu sma kon weri fu yere taki a kaba fu grontapu de krosibei. Ma a tru taki grontapu o kon na wan kaba? Noso yu denki taki a sani disi na wan anansitori?

Kande a sa fruwondru yu fu kon sabi san Bijbel e taki trutru fu a kaba fu grontapu. Bijbel no e fruteri wi nomo fu san ede wi kan fruwakti a kaba fu grontapu, ma a e sori wi tu taki son sma kan lasi-ati te a gersi leki a kaba no e kon. Luku fa Bijbel e piki wan tu fu den aksi di furu sma abi fu a kaba fu grontapu.

 Grontapu o bron gowe?

A PIKI DI BIJBEL E GI: [Gado] seti grontapu na tapu wan steifi fondamenti. Fu ala ten, iya, fu têgo nowan sma o man seki en.”PSALM 104:5.

A no tru taki faya noso wan tra sani o pori grontapu. Na presi fu dati, Bijbel e leri taki a planeiti disi na a têgo tanpe fu libisma. Psalm 37:29 e taki: „Den reti-ati sma o kisi grontapu èn fu têgo den o tan libi drape.”Psalm 115:16; Yesaya 45:18.

Baka di Gado ben meki grontapu, a taki dati a „ben de heri bun” èn na so a e denki teleki now (Genesis 1:31). A no e prakseri kwetikweti fu pori en. Ma a pramisi taki a o „pori den wan di e pori grontapu” èn taki a o kibri grontapu, so taki sma no pori en dorodoro.Openbaring 11:18.

Ma kande yu aksi yusrefi fa a de nanga 2 Petrus 3:7. A Bijbeltekst dati e taki: ’Gado libi den hemel nanga a grontapu fu now fu bron den nanga faya.’ A sani disi no e sori taki grontapu o bron gowe? We, son leisi Bijbel e gebroiki wortu soleki „hemel”, „grontapu”, nanga „faya” na wan agersi fasi fu prenki tra sani. Fu eksempre, te Genesis 11:1 e taki: „Da heri grontapoe ben abi wan tongo”, dan a wortu „grontapoe” wani taki wan libimakandra (Da Bijbel na ini Sranantongo).

Den vers di e kon fosi 2 Petrus 3:7, e sori taki den wortu hemel, grontapu, nanga faya e prenki tra sani tu. Vers 5 nanga 6 e poti prakseri na a Frudu fu a ten fu Noa, di wan libimakandra fu owruten kisi pori. Ma wi sabi taki a planeiti fu wi no lasi gowe. Fu taki en leti, a Frudu ben pori wan ogri-ati libimakandra, noso wan „grontapu”. A ben pori sosrefi „den hemel”, èn dati na den tiriman fu a libimakandra dati (Genesis 6:11). Na so a de tu taki 2 Petrus 3:7 e sori taki na ogri grontapu disi nanga den kruka tirimakti fu en o kisi têgo pori, neleki na faya bron den.

San o pasa na a kaba fu grontapu?

A PIKI DI BIJBEL E GI: „Grontapu e pasa gowe nanga den lostu fu en, ma a sma di e du a wani fu Gado o tan fu têgo.”1 YOHANES 2:17.

A „grontapu” di o pasa gowe, a no a planeiti grontapu, ma na ala den sma na grontapu di no e du a wani fu Gado. Luku na eksempre disi: Son leisi, datra musu koti wan kanker sweri puru na ini a skin fu wan siki sma fu kibri a libi fu en. Na  so Gado o „kiri” den ogri sma so taki bun sma kan nyan bun trutru fu a libi na grontapu (Psalm 37:9). Te wi e luku en so, dan „a kaba fu a grontapu” na wan bun sani.

Na so son Bijbel e tyari kon na krin san na „a kaba fu a grontapu”. Den Bijbel disi e vertaal den wortu dati nanga „a kba fu a ten disi” (Mateyus 24:3; Nyun Testamenti). Fu di libisma nanga grontapu o pasa a kaba libilibi, meki a de krin taki wan nyun ten, noso wan nyun seti fu sani o kon. Bijbel e sori taki a sani disi tru, fu di a e taki fu „a ten di e kon”.Lukas 18:30.

Yesus ben kari a pisi ten dati a ten te „sani meki kon nyun baka”. Na a ten dati, Yesus o sorgu taki libisma e kisi a libi di Gado ben abi na prakseri gi den biginbigin (Mateyus 19:28). Na a ten dati:

Te wi e du „a wani fu Gado”, noso den sani di a e aksi fu wi, dan wi no abi fu frede a kaba fu grontapu. Na presi fu dati wi o wakti a dei dati.

A tru taki a kaba fu grontapu de krosibei?

A PIKI DI BIJBEL E GI: „Te unu e si den sani disi e pasa, dan un musu sabi taki a Kownukondre fu Gado de krosibei.”LUKAS 21:31.

Na ini a buku The Last Days Are Here Again, Professor Richard Kyle skrifi: „Fu di kenki nanga bruya e pasa wantronso na ini a libimakandra, meki sma e bigin denki taki grontapu o kon na wan kaba.” Nofo tron den e du dati te den no man frustan fu san ede den sani dati e pasa.

Den profeiti di ben taki fu a ten fu a kaba no ben e pruberi fu fruklari fu san ede takru sani ben e pasa na ini a ten fu den. Na presi fu dati, na Gado ben meki den taki fu sani di ben o sori taki grontapu ben o kon na wan kaba heri esi. Wi o poti prakseri na wan tu fu den profeititori dati. Luku gi yusrefi efu den e kon tru na ini a ten disi.

Soleki fa Yesus ben taki, dan te wi e si „den sani disi”, dan wi musu frustan taki a kaba fu grontapu de krosibei (Mateyus 24:33). Yehovah Kotoigi e bribi den buweisi di e sori dati, èn den e preiki na ini 236 kondre fu fruteri sma fu a bribi fu den.

Wi musu denki taki a kaba no o kon, soso fu di sma no man taki soifri o ten dati o pasa?

A PIKI DI BIJBEL E GI: „Te sma e taki: ’Freide de èn ala sani e waka bun!’, dan wantronso wan pori o kon na den tapu neleki fa a hebi pen fu wan uma di de fu meki wan pikin, e kon na en tapu wantronso. Den no o man lowe kwetikweti.”1 TESALONIKASMA 5:3.

Bijbel e agersi a pori fu grontapu nanga a situwâsi fu wan uma di de fu kisi wan pikin. A no de fu taki dati a mama o kisi pen èn a sani disi e pasa wantronso. A pisi ten fosi a kaba kon, de leki a bere di wan uma e tyari, fu di wan bere-uma man firi èn man frustan taki a ten e doro taki a pikin fu en o gebore. Kande a datra fu en e taigi en sortu dei a pikin ben kan gebore. Ma awansi a pikin no gebore na a dei dati, toku a ben o sabi seiker taki a no o teki langa fosi a pikin gebore. Na so a de tu taki awansi sma no man taki soifri o ten a kaba o kon, toku den krinkrin buweisi e sori taki wi e libi na ini „den lasti dei”.2 Timoteyus 3:1.

Kande yu e aksi yusrefi a sani disi: ’Efu a de krin fu si taki a kaba de krosibei, dan fu san ede someni sma no man si dati?’ Bijbel e sori taki te a kaba de krosibei, dan furu sma o meki spotu fu a sani dati. Den no o wani si den bigi kenki di  e pasa na ini den lasti dei, ma den o meki spotu. Den o taki: „Sensi a dei di den afo fu wi dede, ala sani tan soifri soleki fa den ben de sensi di Gado bigin meki sani” (2 Petrus 3:3, 4). Fu taki en leti, buweisi e sori krin taki wi e libi na ini den lasti dei, ma furu sma no e poti prakseri na a sani dati.Mateyus 24:38, 39.

Na artikel disi poti prakseri na wan tu buweisi nomo di Bijbel e gi taki a kaba de krosibei. * Yu wani kon sabi moro? Efu dati de so, dan aksi Yehovah Kotoigi fu kon studeri Bijbel nanga yu, sondro taki yu abi fu pai gi dati. Yu kan studeri na yu oso, na wan tra presi di yu feni moro bun, noso nanga yepi fu telefon srefi. A wan-enkri sani di a o teki fu yu na yu ten, èn yu sa kisi bun furu wini.

^ paragraaf 39 Efu yu wani sabi moro, dan luku kapitel 9 di nen „Wi e libi na ini ’den lasti dei’?”, fu a buku San Bijbel e leri wi trutru? Yehovah Kotoigi tyari en kon na doro.