Go na content

Go na table of contents

Fa yu kan abi wan koloku osofamiri libi?

Fa fu lusu problema

Fa fu lusu problema

A masra e taki: „Pe den meisje fu wi de?”

A wefi e taki: „Den go bai wan tu nyun krosi.”

A masra e taki: [A opo en sten fu di a e mandi] „Den go bai nyun krosi baka? A no a mun di pasa den bai nyun krosi?”

A wefi e taki: [A sani di en masra taigi en e hati en, fu di a no feni taki a du wan fowtu sani] „Ma a de wan bunkopu seri. Boiti dati, na den aksi mi fosi, èn mi taigi den taki den kan go.”

A masra e taki: [A e atibron èn a e bari] „Yu sabi taki mi no lobi en te den meisje e baibai wan lo sani sondro fu aksi mi! Fa yu kan teki so wan bosroiti sondro fu denki? Èn yu no taki nanga mi fosi!”

SORTU problema yu denki taki a trowpaar disi musu lusu? Soleki fa a sori a masra no man hori ensrefi fu no atibron. Ma boiti dati, a gersi leki a trowpaar disi no e agri nanga makandra san den pikin mag du èn san den no mag du. A gersi leki den no man taki bun nanga makandra èn den no e arki makandra.

Nowan trowlibi de sondro problema. Awansi fa a no fa, ala trowpaar o kisi fu du nanga problema. Awansi a problema bigi noso a pikin, a de tumusi prenspari taki wan masra nanga wan wefi e leri fu lusu den problema dati. Fu san ede?

Efu den no e lusu den problema, dan baka wan pisi ten a o muilek srefisrefi gi den fu taki bun nanga makandra. A koni Kownu Salomo ben taki: „Yu abi kesekese di de leki a postu di sma e gebroiki fu sroto a doro fu wan toren pe sma e libi na ini” (Odo 18:19). San yu kan du fu taki moro bun nanga yu trowpatna te yu e taki fu problema?

Neleki fa na ati nanga den fokofoko de fanowdu fu meki a brudu du en wroko, na so lobi nanga lespeki de fanowdu fu meki trowpatna taki bun nanga makandra (Efeisesma 5:33). Te trowpatna musu lusu den problema, dan den musu abi lobi fu man frigiti den fowtu di den ben meki bifo, èn fu man frigiti fa den ben hati den firi fu makandra. Boiti dati, den musu poti prakseri na a problema di den abi now (1 Korentesma 13:4, 5; 1 Petrus 4:8). Trowpaar di e sori lespeki gi makandra, e gi makandra na okasi fu taki san de tapu den ati èn den e du muiti fu frustan san a trowpatna fu den wani taki.

Fo sani di trowpatna kan du fu lusu problema

Poti prakseri na den fo sani di kari na ondrosei, èn luku fa Bijbel gronprakseri kan yepi yu fu lusu den problema na wan lobi-ati fasi èn na wan fasi pe yu e sori lespeki gi yu trowpatna.

1. Poti ten na wan sei fu taki fu a problema.

„Gi ala sani wan fasti ten de, . . . wan ten fu tan tiri èn wan ten fu taki” (Preikiman 3:1, 7). Soleki fa na eksempre di kari na a bigin e sori, dan son problema kan meki taki sma e atibron nanga makandra. Te dati pasa, dan a ben o bun fu hori yusrefi, noso fu „tan tiri”, èn fu no taki fu a problema na a momenti dati, fosi yu, noso yu trowpatna kisi bigi atibron. Yu kan sorgu fu no taki hati sani te yu e gi yesi na a rai disi fu Bijbel: „A bigin fu wan trobi de neleki te wan watradan e leki, sobun, tapu nanga a trobi fosi a tron wan feti.”—Odo 17:14, New Century Version.

Ma ’wan ten de tu fu taki’. Neleki fa grasi e gro kon bigi efu yu no e koti en, na so problema kan kon moro bigi te trowpatna no e lusu den. Fu dati ede, no denki taki yu no abi fu poti prakseri na a problema, fu di yu e howpu taki a problema sa lusu fu ensrefi. Te yu e tapu fu taki fu wan problema na a momenti te unu kan kisi atibron, dan sori lespeki gi yu trowpatna fu di yu e poti wan ten te unu kan taki fu a problema dati so esi leki a kan. Te yu pramisi yu trowpatna fu taki fu a problema disi na wan spesrutu ten, dan dati o yepi unu ala tu fu fiti a Bijbel rai disi: „No meki son dongo, dan unu e mandi ete” (Efeisesma 4:26). A no de fu taki dati yu musu hori yusrefi na a pramisi di yu meki.

PRUBERI FU DU DISI: Poti wan spesrutu ten ibri wiki te unu kan taki fu den problema na ini na osofamiri. Te yu si taki a e pasa moro makriki taki unu e krutukrutu nanga makandra na wan spesrutu ten fu a dei, fu eksempre te yu komoto fu wroko kon na oso noso fosi yu nyan, dan sorgu taki unu no e taki fu den problema na den momenti dati. Na presi fu dati, suku fu taki fu den problema na wan ten te unu ala tu no abi so furu sani na un ede.

2. Taki na wan opregti fasi fa yu e denki fu wan tori èn du dati na wan lespeki fasi.

„Taki san tru te unu e taki nanga trawan” (Efeisesma 4:25). Efu yu musu taki san tru te yu e taki nanga trawan, dan o moro yu musu du dati te yu e taki nanga yu trowpatna. Sobun, te yu e taki nanga yu trowpatna, dan taki na wan opregti fasi èn taki krin fa yu e firi. Margareta, * di trow 26 yari kaba, e taki: „Di mi ben trow no so langa ete, mi ben fruwakti taki mi masra ben musu sabi fa mi ben e firi te wi ben kisi wan problema. Mi kon frustan taki mi no ben kan fruwakti so wan sani fu mi masra. Now mi e pruberi fu taki krin fa mi e denki èn fa mi e firi.”

Hori na prakseri taki te yu e taki fu wan problema, dan yu no musu du dati fu wini wan feti noso fu wini wan feanti. Ma a marki musu de taki yu e meki yu trowpatna kon sabi fa yu e denki. Te yu wani du dati na wan bun fasi, dan yu musu taki san yu e denki taki na a problema. Baka dati yu musu taki o ten a problema disi e opo kon. Èn dan yu musu fruteri fa a problema disi e meki yu firi. Fu eksempre, te yu e feni en fruferi taki yu trowpatna no e poti den sani fu en na en presi, dan yu kan taigi en na wan lespeki fasi: ’Te yu e komoto fu wroko kon na oso èn yu e libi yu krosi na tapu a gron, dan mi e firi leki ala muiti di mi e du fu hori na oso krin, na fu soso.’ (Na so fasi yu e bigin taki o ten a problema disi e opo kon, baka dati yu e taki san na a problema, èn te fu kaba yu e taki krin fa yu e firi.) Baka dati, taki na wan lespeki fasi fa yu denki taki a problema kan lusu.

PRUBERI FU DU DISI: Wan sani di kan yepi yu fu sabi krin san yu o taki bifo yu e taki nanga yu trowpatna, na fu skrifi san yu kon si na a problema èn fa yu ben o wani lusu en.

3. Arki te yu trowpatna e fruteri fa a e firi, èn sori na wan lespeki fasi taki yu e frustan fa a e firi.

A disipel Yakobus ben skrifi taki Kresten musu de ’gaw fu yere, ma den no musu gaw fu taki, èn den no musu atibron esi-esi’ (Yakobus 1:19). Wan fu den sani di e meki taki trowpatna no de koloku na ini a trowlibi, na te wan fu den e denki taki en trowpatna no e frustan fa a e firi te a abi fu du nanga wan problema. Sobun, du ala san yu man fu meki taki yu trowpatna no kisi a denki dati.—Mateyus 7:12.

Wolfgang, di trow 35 yari kaba, e taki: „Te wi e taki fu den problema fu wi, dan mi e firi fruferi, spesrutu te mi e feni taki mi wefi no e frustan fa mi e denki.” Dianna, di trow 20 yari now, e taki: „Nofo tron mi e kragi na mi masra taki a no e arki mi trutru te wi e taki fu den problema fu wi.” Fa yu kan lusu a problema disi?

No denki taki yu sabi kaba fa yu trowpatna e denki noso e firi. Gado Wortu e taki: „Wan sma di abi heimemre e tyari soso strei kon, ma den wan di e suku rai na makandra, abi koni” (Odo 13:10). Sori lespeki gi yu trowpatna fu di yu e gi en na okasi fu taki fa a e denki, sondro fu koti en mofo te a e taki. Baka dati, sorgu taki yu frustan san a taki, fu di yu o taki nanga yu eigi wortu san yu e denki dati a wani fruteri. Ma te yu e du dati, no spotu en èn no atibron na en tapu. Efu yu no frustan wan sani di yu trowpatna taki, dan gi en na okasi fu taigi yu san yu no frustan bun. A no yu wawan musu taki. Abi wan takimakandra pe unu e arki èn e taki, soleki fa skrifi na ini na eksempre na tapusei. Du dati teleki unu ala tu e agri taki unu e frustan fa unu e denki èn e firi te a abi fu du nanga wan problema.

A tru taki, yu musu abi sakafasi nanga pasensi fu man arki yu trowpatna bun èn fu frustan a fasi fa a e denki. Ma efu yu e bigin meki muiti fu sori lespeki gi yu trowpatna na so wan fasi, dan yu trowpatna o wani sori lespeki gi yu tu.—Mateyus 7:2; Romesma 12:10.

PRUBERI FU DU DISI: Te yu e taki den sani baka di yu trowpatna fruteri yu, dan no taki den srefi wortu di a gebroiki. Pruberi fu fruteri na wan switi fasi san yu e frustan fu den sani di yu trowpatna taki èn fa yu denki taki a e firi.—1 Petrus 3:8.

4. Agri nanga makandra te unu feni wan lusu gi a problema.

„Tu moro bun leki wán, bika den abi wan bun paiman gi a tranga wroko fu den. Bika efu wan fu den ben sa fadon, dan a trawan kan opo en patna” (Preikiman 4:9, 10). Furu fu den problema na ini a trowlibi no kan lusu efu ala tu trowpatna no e wroko makandra, èn efu den no e horibaka gi makandra.

A tru taki Yehovah poti a masra leki ede fu na osofamiri (1 Korentesma 11:3; Efeisesma 5:23). Ma a no fu di a masra na a ede fu na osofamiri, meki taki na en wanwan abi fu taki na ini na osofamiri. Wan koni masra no sa teki bosroiti sondro fu hori na prakseri fa en wefi e denki fu a tori. David, di trow 20 yari, e taki: „Mi e pruberi fu feni wan sani di wi ala tu e agri nanga dati, èn mi e suku fu teki wan bosroiti di wi ala tu e horibaka gi dati.” Tanya, di trow seibi yari now, e taki: „A no abi fu du nanga suma abi leti noso suma no abi leti. Awansi fa a no fa, son leisi a de so taki difrenti fasi de fu lusu wan problema. Mi kon si taki efu trowpatna wani taki bun nanga makandra, dan den musu fiti densrefi èn den no musu de nomonomo fu du san den abi na prakseri.”

PRUBERI FU DU DISI: Pruberi fu du sani makandra, fu di unu ala tu e skrifi den difrenti fasi fa unu e denki taki unu kan lusu a problema. Te unu kaba nanga dati, dan go luku baka san unu skrifi, èn te wan lusu de di unu ala tu feni bun, dan unu kan lusu a problema na a fasi dati. No wakti tumusi langa baka dati, fu luku efu unu du den sani di unu ben bosroiti fu du, èn luku efu trutru a bosroiti dati abi bun bakapisi.

Wroko makandra

Yesus ben agersi a trowlibi nanga wan tyatyari (Mateyus 19:6). Na ini a ten fu en, wan tyatyari ben de wan pisi udu di sma ben tai na tu meti so taki den meti ben kan du wan wroko. Efu den meti no ben o wroko makandra, dan den no ben o man du den wroko bun, èn a tyatyari ben o hati den fu di a ben o griti na den neki. Ma te den meti ben o wroko makandra, den ben o man hari hebi lai noso den ben o man plugu wan gron.

Na so a de tu nanga wan masra nanga wan wefi. Te den no e wroko makandra, dan den no o abi wan koloku trowlibi, noso a tyatyari fu den no o switi fu tyari. Na a tra sei, te den sabi fa fu wroko makandra, dan den kan lusu pikinmoro iniwan problema èn den kan du furu bun sani. Kalala, wan man di abi wan koloku trowlibi, e taki fa a e du dati: „A de 25 yari kaba, taki mi nanga mi wefi lusu den problema fu wi fu di wi e taki na wan opregti fasi, fu di wi e poti wisrefi na ini a situwâsi fu a trawan, fu di wi e begi Yehovah fu yepi wi, èn fu di wi e fiti Bijbel gronprakseri na ini wi libi.” Yu kan du a srefi tu?

AKSI YUSREFI DISI . . .

  • Fu sortu problema mi wani taki moro furu nanga mi trowpatna?

  • Fa mi kan sorgu taki mi e frustan fa mi trowpatna e firi trutru, te a abi fu du nanga a tori disi?

  • Efu ala ten mi de nomonomo fu du sani na a fasi fa mi wani, dan sortu problema mi kan tyari kon?

^ paragraaf 17 Wan tu nen kenki.