Mateyus e fruteri 6:1-34

6  Te unu e du bun, un musu luku bun taki unu no e du dati fu sma ai ede. Bika te unu e du dati, unu no o kisi pai fu un Tata di de na hemel.  Fu dati ede, te unu e du pôti sma wan bun, dan no panya a tori na ala sei leki fa den hoigriman e du na ini den snoga èn na tapu strati fu sma prèise den. Fu tru, mi e taigi unu: Den kisi a pai fu den kaba.  Ma te yu e du pôti sma wan bun, dan no meki yu kruktu-anu sabi san yu reti-anu e du.  Sma no abi fu sabi taki yu du pôti sma wan bun. Yu Tata di e si ala sani aladi yu no man si en, o pai yu baka.  Sosrefi, te unu e begi, un no musu de leki den hoigriman. Bika den lobi tanapu e begi na ini den snoga èn na tapu den uku fu den bigi strati, so taki sma kan si den. Fu tru, mi e taigi unu: Den kisi den pai kaba.  Ma te yu wani begi, go na ini yu kamra, tapu yu doro, dan yu begi yu Tata di sma no man si. Yu Tata di e si ala sani aladi yu no man si en, o pai yu baka.  Te yu e begi, no taki den srefi sani ibri leisi baka leki fa den grontapusma e du, bika den e prakseri taki Gado o arki den efu den e taki furu sani.  Sobun, no tron leki den, bika Gado un Tata sabi san unu abi fanowdu, srefi bifo unu aksi en.  Fu dati ede un musu begi so: ’Wi Tata na hemel, meki yu nen de santa.  10  Meki yu Kownukondre kon. Meki yu wani pasa na grontapu soleki fa a e pasa na hemel. 11  Gi wi a brede di wi abi fanowdu gi a dei disi. 12  Gi wi pardon fu den sondu* fu wi leki fa wi e gi pardon na sma di du wan sondu teige wi. 13  No meki wi kisi tesi, ma frulusu wi fu na ogriwan.’ 14  Efu unu e gi sma pardon fu den sondu fu den, dan un Tata na hemel o gi unu pardon tu. 15  Ma efu unu no e gi sma pardon fu den sondu fu den, dan un Tata no o gi unu pardon fu den sondu fu unu. 16  Te unu e faste,* dan no poti wan sari fesi moro, leki fa den hoigriman e du, bika den e masi den fesi so taki sma kan si taki den e faste. Fu tru, mi e taigi unu: Den kisi den pai kaba. 17  Ma te yu e faste, dan lobi yu ede nanga oli èn wasi yu fesi, 18  so taki sma no abi fu si taki yu e faste. Na soso yu Tata di sma no man si, musu sabi dati. Yu Tata di e si ala sani aladi yu no man si en, o pai yu baka. 19  No kibri yu gudu moro na grontapu pe woron nanga frustu kan pori en èn pe fufuruman kan kon fufuru en. 20  Ma kibri yu gudu na ini hemel pe woron nanga frustu no man pori en èn pe fufuruman no man go fufuru en. 21  Pe yu gudu de, na drape yu ati o de tu. 22  A lampu fu a skin na a ai. Fu dati ede, efu yu ai krin, dan yu heri skin o brenki. 23  Ma efu yu ai e luku sani di no bun, dan yu heri skin o dungru. Efu a faya na ini yu dede, dan yu o de na dungru trutru! 24  Nowan sma kan dini tu masra leki srafu. Bika a o teige a wan masra èn lobi a trawan, noso a o horibaka gi a wan èn wisiwasi a trawan. Unu no kan dini Gado èn dini Gudu na a srefi ten. 25  Mi e taigi unu: No broko un ede moro nanga un libi,* nanga san unu o nyan noso san unu o dringi noso san unu o weri na un skin. A libi prenspari moro leki nyanyan èn a skin prenspari moro leki krosi, a no so? 26  Luku den fowru di e frei na loktu bun. Den no e sai siri, den no e koti nyanyan èn den no e kibri nyanyan na ini maksin. Toku un Tata na hemel e gi den nyanyan. Unu no warti moro den? 27  Suma fu unu di e broko en ede nanga sani, kan meki en libi kon pikinso moro langa? 28  Sosrefi, fu san ede unu e broko un ede nanga san unu o weri? Leri wan sani fu den leilibromki na ini a sabana èn luku fa den e gro. Den no e wroko tranga èn den no e meki krosi. 29  Ma mi e taigi unu taki srefi Kownu Salomo di ben abi someni glori no ben weri so moi leki wan fu den bromki disi. 30  Gado e meki den sani di e gro na ini a sabana weri so moi, aladi den na sani di de tide, ma tamara sma e trowe den go na ini na onfu. Efu dati de so, dan a de seiker taki a o gi unu di no e bribi nofo, sani fu weri, a no so? 31  Fu dati ede, noiti un musu broko un ede nanga sani èn un no musu taki: ’San wi o nyan?’ noso ’San wi o dringi?’ noso ’San wi o weri?’ 32  Ala den sani disi na san den grontapusma e feti fu kisi. Ma un Tata na hemel sabi taki unu abi ala den sani disi fanowdu. 33  Fu dati ede, tan suku fosi a Kownukondre nanga Gado en retidu, dan unu o kisi ala den tra sani tu. 34  Sobun, noiti un musu broko un ede nanga tamara, bika tamara o abi en eigi broko-ede. Ibri dei abi nofo fu en eigi ogri.

Futuwortu

Grikitongo: „paiman.”
Luku „Moro sani”, nr. 24.
Griki wortu: psuke. Luku „Moro sani”, nr. 8.