Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Maua se ʻOa Tautele Anamua i se Lapisi

Maua se ʻOa Tautele Anamua i se Lapisi

O LE ā sou manatu pe a e mafaufau i se faaputuga lapisi? E te ono mafaufau i lenā vaaiga o ni otaota ua lafoaʻia ma e manogi leaga. E mamao mai i lou mafaufau le maua ai o se mea tāua, e pei o se ʻoa tautele.

Peitaʻi, i le senituri ua mavae, na maua ai se oloa tāua i se faaputuga lapisi. O lenei oloa tāua e lē o se maatāua moni lava, ae o se mea e sili atu ona tautele pe tāua. O le ā lenā ituaiga oloa tāua, ma aiseā e aogā ai mo i tatou i aso nei?

MAUA SE MEA E LEʻI FAATALITALIA

I le amataga o le senituri lona 20, na asiasi atu ai i Aikupito Bernard P. Grenfell ma Arthur S. Hunt, o ni tagata popoto mai i le Iunivesite o Oxford. I inā, na la maua ai i se faaputuga lapisi e latalata i le vanu o le Naila, ni vaega o ni manusikulipi na tusia i paʻu laau. Mulimuli ane i le 1920, a o pisi i laʻua e faavasega mea na la mauaina, na faatau e Bernard nisi paʻu laau na eli mai i Aikupito. Sa ia tuuina atu nei paʻu laau mo The John Rylands Library, i Manchester i Egelani. Peitaʻi, na maliliu uma nei tane a o leʻi uma ona faavasega paʻu laau.

Sa faamāeʻa e Colin H. Roberts, o se isi tagata atamai mai i le Iunivesite o Oxford, lenei galuega. A o ia faavasegaina paʻu laau, sa ia tau ai i se paʻu laau e 3.5 i le 2.4 inisi (9 x 6 cm) le umi, o loo iai ni tusitusiga. Sa maofa o ia ona e masani i upu na tusia ai i le tusilima faa-Eleni. I le tasi itu na tusia ai upu mai i le Ioane 18:31-33, a o le isi itu na iai vaega o le fuaiupu e 37 ma le 38. Sa iloa e Colin ua ia maua se ʻoa tautele.

SAʻILIA LE ASO NA TUSIA AI

Sa manatu Colin ua leva tele lenei paʻu laau. Ae o le ā le leva? Ina ia iloa, sa ia faatusatusa le tusilima o loo iai i lenā paʻu laau, i isi tusitusiga tuai anamua. O lenā faiga e taʻu o le paleography. * O le faaaogā o lenei faiga, na mafai ai ona ia iloa le umi talu ona iai lenā paʻu laau. Peitaʻi, sa ia manaʻo e faamautinoa lenā tulaga. O lea na ia puʻeina ai ata o le paʻu laau, lafo atu kopi i ni tagata se toʻatolu e suʻesuʻeina tusitusiga anamua na tusia i paʻu laau, ma talosaga i ai e taʻu mai le vaitaimi na tusia ai na tusitusiga. O le ā se tala a nei tagata atamamai?

O le suʻesuʻeina o le auala na tusia ai le manusikulipi , na ioe uma ai nei tagata atamamai e toʻatolu sa tusia lenei paʻu laau i le ʻafa muamua o le senituri lona lua T.A., i le mavae ai o ni nai faitau sefulu tausaga talu ona maliu le aposetolo o Ioane. Peitaʻi, o le paleography e lē o se auala e saʻo atoatoa e suʻe ai aso na tusia ai manusikulipi, ma e talitonu se isi tagata suʻesuʻe atonu na tusia lenei manusikulipi i so o se taimi a o faagasolo le senituri lona lua. E ui i lea, sa avea ma o loo avea pea lenei tamaʻi paʻu laau, ma vaega aupito i leva o le manusikulipi o Tusitusiga Paia Eleni ua mauaina.

MEA UA ILOA MAI I LE VAEGA O LE MANUSIKULIPI MAI I LE RYLANDS

Aiseā e tāua tele ai lenei vaega o le manusikulipi o le Evagelia a Ioane, i ē e pele iā i latou le Tusi Paia i aso nei? E lua ni māfuaaga. Muamua, o le auala na tuufaatasi ai lenei vaega o le manusikulipi, e taʻu mai ai iā i tatou sa matuā faatāua e uluaʻi Kerisiano Tusitusiga Paia.

Aiseā e tāua tele ai lenei vaega o le manusikulipi o le Evagelia a Ioane, i ē e pele iā i latou le Tusi Paia i aso nei?

I le senituri lona lua T.A., e lua auala na tuufaatasi ai tusitusiga—o tusi tāʻai ma tusi (codex). O tusi tāʻai na fai mai i paʻu laau po o paʻu o manu, sa kelū pe suʻi faatasi ina ia maua ai se itulau umī e tasi. Sa mafai ona tāʻai ma toe fofola lenei itulau, ma o le tele o taimi, e na o le tasi le itu na faaaogā e tusitusi ai.

Peitaʻi, o le tamaʻi paʻu laau lea na maua e Colin, e tusitusi uma itu e lua. O le mea lea e manatu ai na maua mai i se tusi ae e lē o se tusi tāʻai. O tusi, sa faia mai i itulau e fai mai i paʻu o manu po o paʻu laau sa suʻi faatasi, ona gaulua lea ma foliga mai ai e pei o se tusi.

Aiseā na sili atu ai le tusi nai lo o le tusi tāʻai? Sa avea uluaʻi Kerisiano ma faievagelia. (Mataio 24:14; 28:19, 20) Sa latou folafola atu le feʻau o le Tusi Paia i so o se vaipanoa na iai tagata, e pei o fale, maketi, ma nofoaga faitele. (Galuega 5:42; 17:17; 20:20) O lea la, sa aogā le iai o se tamaʻi tusi o Tusitusiga Paia.

O tusi sa faigofie ai foʻi ona fai e faapotopotoga ma tagata taʻitoʻatasi a latou lava kopi o Tusitusiga Paia. O lea, e tele kopi o tusi Evagelia na toe kopiina, ma na saosaolaumea i le vave faatuputeleina o le faa-Kerisiano.

Le vaega o le manusikulipi mai i le Rylands

O le māfuaaga lona lua e tāua ai i o tatou aso le vaega o le manusikulipi mai i le Rylands, ona ua faaalia ai le saʻo o le auala na toe kopi ai tusitusiga o le Tusi Paia i le uluaʻi gagana. E ui e na o ni nai fuaiupu o le Evagelia a Ioane o loo iai i lenei vaega o le manusikulipi, ae o mea o loo tusia ai, e toetoe tutusa lelei ma mea o loo tatou faitau ai i le Tusi Paia i aso nei. Ua faaalia mai ai i inei, e leʻi suia le Tusi Paia e ui sa fai ma toe kopi i le tele o taimi.

O lea, o le vaega o le manusikulipi o le Evagelia a Ioane mai i le Rylands, o se tasi lea o faamaoniga mai i le faitau afe o nai vaega ma vaega atoa o manusikulipi, e faamaonia ai le maufaatuatuaina o le toe kopiina o tusitusiga o le Tusi Paia i le uluaʻi gagana. Ua faapea mai Werner Keller i lana tusi The Bible as History: “O nei [manusikulipi] tuai ua saunia ai se tali e sili ona mautinoa, i masalosaloga uma e tusa ai o le saʻo ma le maufaatuatuaina, o tusitusiga o loo iai i a tatou Tusi Paia i aso nei.”

E moni e lē faavae le faatuatua o Kerisiano i mea e maua mai i suʻesuʻega o toega o mea. E latou te talitonu o “Tusitusiga Paia uma e mai i le agaga o le Atua.” (2 Timoteo 3:16) E ui i lea, o se faamautinoaga pe a maua ni ʻoa tautele mai i aso ua mavae, auā ua faamaonia ai le moni o upu nei ua leva ona tusia i le Tusi Paia: “O le afioga a Ieova, e tumau lea e faavavau”!​—1 Peteru 1:25.

^ pala. 8 Ua taʻua i le tusi Manuscripts of the Greek Bible, o le paleography “o le suʻesuʻega faasaienisi o tusitusiga anamua.” A o faagasolo taimi, e suia le auala e tusilima ai. O nei suiga e mafai ona iloa ai le vaitaimi na tusia ai se tusitusiga, pe a faatusatusa i isi tusitusiga na taʻua ma le saʻo aso na tusia ai.