Alu i mataupu o loo iai

O le ā le Torah?

O le ā le Torah?

Tali a le Tusi Paia

 O le upu faa-Peretania “Torah” e sau mai i le upu Eperu toh·rahʹ, lea e mafai ona faaliliuina i se “faatonuga,” “aʻoaʻoga,” po o se “tulafono.” (Faataoto 1:8; 3:1; 28:4) O loo faailoa mai i faaaʻoaʻoga o loo mulimuli mai le auala o loo faaaogā ai lenei upu Eperu i le Tusi Paia.

  •   O le Toh·rahʹ e masani lava ona faasino atu i tusi muamua e lima o le Tusi Paia, Kenese, Esoto, Levitiko, Numera ma le Teuteronome. E taʻua foʻi na tusi o le Penetatuka, lea e sau mai le upu Eleni e uiga i ni “tusi se lima.” Na tusia e Mose le Torah o lea na taʻua ai “o le tusi o le tulafono a Mose.” (Iosua 8:​31; Neemia 8:1) I le amataga na tusia o se tusi e tasi, ae mulimuli ane na vaevaeina ina ia faafaigofie ai ona suʻe.

  •   E faasino atu foʻi le Toh·rahʹ i tulafono na tuuina atu i le nuu o Isaraelu i mataupu e pei o “tulafono [toh·rahʹ] mo taulaga o agasala,” “tulafono e faatatau i le lepela” ma le “tulafono e faatatau i Naseri.”​—Levitiko 6:​25; 14:57; Numera 6:​13.

  •   O nisi taimi e faasino atu le Toh·rahʹ i faatonuga ma aʻoaʻoga mai i mātua, o ē e atamamai po o le Atua.​—Faataoto 1:8; 3:1; 13:14; Isaia 2:3.

O le ā o loo i le Torah po o le Penetatuka?

  •   O le talafaasolopito o feutagaʻiga a le Atua ma tagata mai le taimi o le foafoaga, seʻia oo i le maliu o Mose.​—Kenese 1:​27, 28; Teuteronome 34:5.

  •   O le Tulafono a Mose. (Esoto 24:3) E 600 tulafono e faia aʻe ai le Tulafono a Mose. O le tulafono autū o le Sema po o le taʻutinoga o le faatuatua o se tagata Iutaia. Ua faapea mai se vaega o le Sema: “Ia e alofa atu foʻi iā Ieova lou Atua ma lou lotoatoa, ma lou ola atoa, ma lou malosi atoa.” (Teuteronome 6:​4-9) Na taʻua e Iesu lenā tulafono, “o le poloaʻiga silisili ma le muamua lenā.”​—Mataio 22:36-​38.

  •   E 1,800 taimi o loo taʻua ai le suafa o Ieova i le Torah. E lē o faasāina ai le faaaogāina o le suafa o le Atua, ae o loo iai poloaʻiga o loo faatonuina ai tagata o le Atua e faaleo lenā suafa.​—Numera 6:​22-​27; Teuteronome 6:​13; 10:8; 21:5.

Manatu sesē e faatatau i le Torah

 Manatu sesē: E faavavau tulafono o loo i le Torah, e lē mafai ona suia.

 Mea moni: O nisi faaliliuga o le Tusi Paia o loo taʻua ai tulafono maʻoti o loo i le Torah. E aofia ai tulafono e fesootaʻi atu i le Sapati, le faiva faaositaulaga ma le Aso o le Togisala o ni tulafono e “faavavau.” (Esoto 31:16; 40:15; Levitiko 16:33, 34, Tusi Paia Samoa—Lomiga 1969) Peitaʻi o le upu Eperu o loo faaaogā i nei fuaiupu e mafai foʻi ona uiga atu i se taimi e lē ma iloa i le lumanaʻi ae e lē faavavau. Ina ua māeʻa le 900 tausaga talu ona faaaogā le feagaiga o le Tulafono a Mose, na valoia ai e le Atua o le a ia suia lenā feagaiga i se “feagaiga fou.” (Ieremia 31:31-​33) Ina ua faapea mai ‘o se “feagaiga fou,” ua faalēaogāina ai [e le Atua] le mea [feagaiga] na muamua.’ (Eperu 8:​7-​13) Na suia lenā feagaiga i le pe ā ma le 2,000 tausaga ua mavae, lea na faavae i le maliu o Iesu Keriso.​—Efeso 2:​15.

 Manatu sesē: E tutusa le tāua o le Torah ma tulafono tuugutu a tagata Iutaia, ma a latou tulafono anamua ua tuufaatasia i se tusi e taʻua o le Talmud.

 Mea moni: E leai se faamaoniga faale-Tusi Paia e faapea na avatu faatasi e le Atua iā Mose ni tulafono tuugutu, ma le tulafono tusitusia o le Torah. Ae o loo taʻua i le Tusi Paia: “Ona toe fetalai mai lea o Ieova iā Mose: ‘Ia e tusi i lalo upu nei.’” (Esoto 34:27) O le tulafono tuugutu lea na mulimuli ane tusi i lalo ma na taʻua o le Mishnah, na toe taʻua foʻi o le Talmud o loo aofia ai tū masani a tagata Iutaia na amata e le ʻau Faresaio. E masani ona feteenaʻi na tū masani ma le Torah. O le māfuaaga lenā na fetalai atu ai Iesu i le ʻau Faresaio: ‘Ua outou faalēaogā le afioga a le Atua i a outou tū masani.’​—Mataio 15:​1-9.

 Manatu sesē: E lē tatau ona aʻoaʻoina fafine i le Torah.

 Mea moni: O loo aofia i le Tulafono a Mose le faatonuga e tatau ona faitau le Tulafono i tagata uma o Isaraelu e aofia ai fafine ma tamaiti. Aiseā? “Ina ia latou faalogo ma latou aʻoaʻo ai, auā e ao ona latou matataʻu iā Ieova lo outou Atua, ma ia toʻaʻaga e tausia upu uma o lenei tulafono.”​—Teuteronome 31:10-​12. a

 Manatu sesē: O loo iai i le Torah feʻau faalilolilo.

 Mea moni: Na taʻua e Mose o lē na tusia le Torah, e manino le feʻau o loo iai ma e mafai ona faitau i ai so o se tagata, e lē o tusia ai ni feʻau faalilolilo. (Teuteronome 30:11-​14) O le talitonuga o loo iai ni feʻau faalilolilo i le Torah e māfua mai i uputuu faa-Iutaia, lea e faaaogā ai “tala sesē” e faamatala ai Tusitusiga Paia. b​—2 Peteru 1:​16.

a O le tū masani aloaʻia a tagata Iutaia e faasā ona suʻesuʻeina e fafine le Torah, ae e lē talafeagai lenā tū ma mea o loo aʻoaʻoina i le Torah. O loo tusia i le Mishnah se faaupuga a Rabbi Eliezer ben Hyrcanus e faapea: “O so o se tasi e na te aʻoaʻoina lona afafine i le Torah, ua ia aʻoaʻoina o ia i upu ma faiga lē mamā.” (Sotah 3:4) O loo taʻua foʻi e le Jerusalem Talmud lana faamatalaga: “E sili ai ona susunu le Torah i le afi nai lo le aʻoaʻo ai o fafine.”​—Sotah 3:​19a.

b O se faataʻitaʻiga, ua faamatalaina e le Encyclopaedia Judaica uputuu faa-Iutaia e faatatau i le Torah e faapea: “E leai se mea faapitoa i le Torah e ui e tele mea eseese o loo tusia ai e faatatau i vala eseese o le olaga.”—Second edition, Volume 11, page 659.