Alu i mataupu o loo iai

O le ā ua Faailoa Mai i Mea na Tutupu o Loo Taʻua i le Tusi Paia e Uiga i le 1914?

O le ā ua Faailoa Mai i Mea na Tutupu o Loo Taʻua i le Tusi Paia e Uiga i le 1914?

Tali a le Tusi Paia

 O loo faailoa mai i mea na tutupu o loo taʻua i le Tusi Paia na faavaeina le Malo o le Atua i le lagi i le 1914. Ua faailoa mai i le Tusi Paia i le valoaga o loo i le mataupu e 4 o le tusi o Tanielu.

 Aotelega o le valoaga. Na faapogaia e le Atua Nepukanesa le tupu o Papelonia e fai se miti faavaloaga e faatatau i se laau tele lea na tātuu i lalo. E leʻi faatagaina le pogati o lenā laau e toe tātupu mo “taimi e fitu.” Pe a mavae na taimi o le a toe tupu ai le laau.​—Tanielu 4:​1, 10-​16.

 Le uluaʻi faataunuuina o le valoaga. Na faaata e le laau tele le tupu o Nepukanesa. (Tanielu 4:​20-​22) I se uiga faafaatusa, na ʻtātuu i lalo’ Nepukanesa ina ua faalētonu lona mafaufau ma aveesea ai lana pule mo tausaga e fitu. (Tanielu 4:​25) Na toe faafoʻisia e le Atua le mafaufau lelei iā Nepukanesa ma toe pule ai o se tupu. O lea, na ia amanaʻia ai le pule a le Atua.​—Tanielu 4:​34-​36.

 O faamaoniga e iloa ai e iai se faataunuuga sili o le valoaga. O le fuafuaga autū o le valoaga, “ina ia iloa ai e tagata soifua o le Silisili Ese o ia o le Pule i malo o tagata, ma o lē ua ia finagalo i ai, e na te avatu iā te ia, na te tofia foʻi o ia e pule i ai e oo lava i le tagata e aupito i faatauvaa.” (Tanielu 4:​17) Pe na finagalo le Atua e avatu lenā pule iā Nepukanesa le tagata faamaualuga? E leai, ona na faailoa muamua atu e le Atua iā te ia e ala i se isi miti faavaloaga, e lē tuuina atu iā te ia po o se isi lava malo faapolotiki lenā pule. Peitaʻi, ‘o le a faatūina e le Atua o le lagi o le malo e lē faaumatia lava.’​—Tanielu 2:​31-​44.

 Muamua atu, na faatūina ai e le Atua le malo anamua o Isaraelu, e faaata mai ai lana pule i le lalolagi. Na faataga e le Atua lenā malo ina ia ‘faafanoina,’ ona e leʻi faamaoni ona tupu. Peitaʻi, na valoia foʻi e le Atua o le a tuuina atu le pule i “lē ua iai le pule faaletulafono.” (Esekielu 21:25-​27) Ua faailoa mai e le Tusi Paia o Iesu Keriso o lē ua iai le pule faaletulafono e na te mauaina lenei malo e faavavau. (Luka 1:​30-​33) E “lotomaulalo” Iesu e lē pei o Nepukanesa.​—Mataio 11:29.

 O le ā o loo faaata mai i le laau o loo taʻua i le Tanielu mataupu e 4? I nisi taimi e faaata e le Tusi Paia laau i pulega. (Esekielu 17:22-​24; 31:​2-5) I le faataunuuga sili o le Tanielu mataupu e 4, o loo faaata mai ai e le laau tele le pulega a le Atua.

 O le ā na faaata mai i le tātuuina i lalo o le laau? O le tātuu i lalo o le laau na faaata mai ai le aveesea o le pule a Nepukanesa mo se taimi. Na faaata mai ai foʻi le aveesea o le pulega a le Atua i le lalolagi mo se taimi umi lea na amata ina ua faaumatia e Nepukanesa Ierusalema. O tupu o Isaraelu na pule i Ierusalema na taʻua o ni ē na nonofo i le “nofoālii o Ieova,” na latou faaataina mai ai lana pulega.​—1 Nofoaiga a Tupu 29:23.

 O le ā ua faaata mai i “taimi e fitu”? O “taimi e fitu” ua faaata mai ai le vaitaimi na faataga ai e le Atua malo e pulea le lalolagi, e aunoa ma le aiā ane o le pulega a le Atua. Na amata le faitauina o “taimi e fitu” iā Oketopa 607 T.L.M., ina ua faaumatia Ierusalema e ʻautau a Papelonia e pei ona taʻua i le Tusi Paia. a​—2 Tupu 25:​1, 8-​10.

 O le ā le umi o “taimi e fitu”? E lē mafai ona uiga atu i tausaga e fitu lea na faatatau atu i le mea na tupu iā Nepukanesa. Na faailoa mai e Iesu le tali ina ua ia fetalai, “e solia foʻi Ierusalema [faaata mai ai le pulega a le Atua] e nuu ese seʻia faataunuuina taimi atofaina o nuu ese.” (Luka 21:24) O “taimi atofaina o nuu ese” o le vaitaimi lea na faataga ai e le Atua lana pulega ‘e solia e nuu ese,’ e tutusa lenā ma “taimi e fitu” o loo i le Tanielu mataupu e 4. O lona uiga la, na faaauau pea “taimi e fitu” a o iai Iesu i le lalolagi.

 Ua faamatala mai e le Tusi Paia le auala e iloa ai na “taimi e fitu” faavaloaga. Ua faapea mai o “taimi” e tolu ma le ʻafa, e tutusa lea ma le 1,260 aso. O lea la, pe a faaluaina lenā fuainumera e tutusa lea ma “taimi e fitu” po o le 2,520 aso. (Faaaliga 12:​6, 14) Pe a faatatau la le tulafono faavaloaga o le “aso mo le tausaga,” o lona uiga o le 2,520 aso ua faaata mai ai le 2,520 tausaga. O “taimi e fitu” po o le 2,520 tausaga, e tatau ona māeʻa iā Oketopa 1914.​—Numera 14:34; Esekielu 4:6.

a Mo faamatalaga auʻiliʻili i le māfuaaga o le faaaogāina o le tausaga 607 T.L.M., tagaʻi i mataupu “O Anafea na Faaumatia ai Ierusalema Anamua?​—Vaega Muamua” i le itulau 26-​31 o Le Olomatamata o Oketopa 1, 2011, ma le mataupu “O Anafea na Faaumatia ai Ierusalema Anamua?​—Vaega Lua” i le itulau 22-​28 o Le Olomatamata o Novema 1, 2011.