Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

LEGE TI DUTI NA NGIA

Duti na ndoye

Duti na ndoye

ZO KUE AYE SI A NDOYE LO. Ti tene ngia aduti na yâ ti sewa wala na popo ti akamarade, a lingbi ndoye aduti dä si. A yeke ndali ni la, ndoye ayeke kota ye mingi ndali ti seni ti li ti zo nga a yeke sara si zo aduti na ngia. Me tënë “ndoye” aye ti tene nyen?

Ndoye so e sara tënë ni ge so ayeke pëpe ndoye ti koli na wali, so place ti lo ayeke nga dä. Me a yeke mbeni ndoye so ayeke kota mingi so ayeke pusu zo ti fa so lo pensé na nzoni ti amba ti lo, même kozo na ti lo. A yeke mbeni ndoye so aluti na ndö ti ambeni mama-ndia ti Bible, mbeni ndoye so adë dengo ape.

Bible afa nda ti tënë ndoye pendere mingi na lege so lo tene: “Ndoye ahinga ti kanga bê ti ku nga lo sara nzoni na zo. Ndoye asara kota bê pëpe, lo pika kate na ndö ti ye pëpe, lo zia si baba ahon ndö ti lo pëpe, lo sara ye ti songo bê ti zo pëpe, lo gi gï aye so anzere na lo pëpe, lo yeke sara ngonzo hio hio pëpe. Lo yeke diko pëpe sioni so a sara na lo. Lo wara ngia na yâ ti ye ti kirikiri pëpe, me lo wara ngia na yâ ti tâ tënë. Lo kanga bê na gbele aye kue, . . . lo zia beku na ndö ti aye kue, lo gbu ngangu na yâ ti aye kue. Ndoye ayeke hon lâ oko pëpe.”—1 aCorinthien 13:4-8.

Mara ti ndoye so “ayeke hon lâ oko pëpe,” so ti tene ayeke ngbâ lakue. Tongana ngoi ayeke hon, ndoye ni so apeut ti kiri ti kono. Teti so ndoye ni so ahinga ti kanga bê ti ku, ayeke sara nzoni na zo nga ayeke pardonné zo, ye so a sara si ayeke mbeni “kamba so abungbi ye mbilimbili.” (aColossien 3:14). Na popo ti azo, tongana mara ti ndoye ni so ayeke dä, songo ti ala ayeke kpengba nga ngia ayeke dä atâa so asi so ala yeke son bê ti mba. Na tapande, gbu li na ndö ti tënë ti mariage.

ALA GA OKO GRÂCE NA “KAMBA SO ABUNGBI YE MBILIMBILI”

Jésus afa ambeni mama-ndia na ndö ti mariage. Na tapande lo tene: “‘Koli ayeke zia ande babâ na mama ti lo, lo yeke ngbâ ande na terê ti wali ti lo na ala use kue ayeke ga terê oko’ . . . Ni la, ye so Nzapa abungbi na gbe ti joug oko, zia zo akangbi yâ ni pëpe.” (Matthieu 19:5, 6). Ambeni mama-ndia use tongaso asigi na yâ ti tënë ni so.

“ALA USE KUE AYEKE GA TERÊ OKO.” Mariage ayeke songo so ahon atanga ni kue so abungbi koli na wali, na ndoye ayeke sara si ala yeke gi koli wala wali nde ape, so ti tene ti ga “terê oko” na mbeni zo nde ape (1 aCorinthien 6:16; aHébreu 13:4). Tongana ala yeke be-ta-zo na mba ape, confiance ayeke duti ande na yâ ti mariage ni ape nga yâ ni ayeke buba. Tongana ala yeke na amolenge, kpale ti pekoni apeut ti ga même kota, amolenge ni alingbi ti bâ so a ye ala ape, ala yeke na siriri ape wala même ala yeke bata ngonzo na terê ti babâ na mama ni.

“YE SO NZAPA ABUNGBI NA GBE TI JOUG OKO.” Mariage ayeke nga kota mingi na lê ti Nzapa. Tongana koli na wali ahinga ni tongaso, a yeke sara si ala yeke gi ti kpengba songo ti ala. Tongana kpale asi, ala yeke gi lege ti sara divorce ape. Ndoye ti ala ni akpengba nga yâ ni ayeke fâ ape. Mara ti ndoye tongaso, so ‘akanga bê na gbele aye kue,’ ayeke aidé ala ti leke akpale tongaso si mango terê nga na siriri aduti na popo ti ala.

Tongana mbeni babâ na mama ayeke na tâ ndoye na popo ti ala, ye so ayeke sara nzoni mingi na amolenge ni kue. Mbeni maseka-wali so iri ti lo ayeke Jessica atene: “Babâ na mama ti mbi aye tâ terê mingi nga ala ne mba. Tongana mbi bâ mama ti mbi na nengo babâ ti mbi, mbilimbili na devant ti e amolenge ti ala, a sara si mbi ye ti sara ye tâ gï tongana lo.”

Ndoye ayeke kota sarango ye ti terê ti Nzapa. Ni la Bible atene: “Nzapa ayeke ndoye.” (1 Jean 4:8). A dö bê ti e ape so a iri Jéhovah atene lo yeke nga “Nzapa so ayeke na ngia.” (1 Timothée 1:11). E kue e lingbi ti duti na ngia tongana e sara kue ti duti na oko sarango ye ti terê ti Zo so acréé e, so ayeke ndoye. A-Éphésien 5:1, 2 atene: “Ala ga azo so asara ye tongana ti Nzapa, ndali ti so ala yeke amolenge so lo ndoye ala mingi, na ala ngbâ ti tambela na yâ ti ndoye.”