Gue na tënë ti yâ ni

Bible atene nyen na ndö ti Vierge Marie?

Bible atene nyen na ndö ti Vierge Marie?

 Kiringo tënë ti Bible

 Bible atene so Marie, so ayeke mama ti Jésus, awara lani mbeni kota pasa so mara ni ayeke use ape: lo dü Jésus na ngoi so ade lo hinga koli ape. Bible asara tënë ti miracle so kozo na yâ ti mbeti ti Ésaïe na afa tongana nyen la ye ni asi na yâ ti a-Évangile ti Matthieu nga na Luc.

 Ésaïe atene lani mbeni prophétie na ndö ti dungo Messie lo tene: “Bâ, maseka-wali ayeke mû ande ngo, lo yeke dü mbeni molenge ti koli.” (Ésaïe 7:14). Na gbe ti yingo ti Nzapa, Matthieu asara tënë ti prophétie ti Ésaïe so na ndö ti Marie. Na peko ti so Matthieu afa so Marie amû ngo na lege ti miracle, lo kiri lo tene: “Aye so kue asi biani, si tënë so Jéhovah atene na lege ti prophète ti lo aga tâ tënë, tongana lo tene: ‘Bâ, maseka-wali a so ade ti hinga koli pëpe so ayeke mû ande ngo na lo yeke dü mbeni molenge ti koli. A yeke zia iri ti lo Emmanuel,’ so ndani aye ti tene ‘Nzapa ayeke na e.’”​—Matthieu 1:22, 23.

 Na yâ ti Évangile so Luc asû, lo nga kue lo sara tënë ti ngo so Marie amû na lege ti miracle. Lo tene so Nzapa atokua lani ange Gabriel “na ndo ti mbeni maseka-wali so ade ti hinga koli pëpe, na so mbeni koli ti hale ti David, so iri ti lo ayeke Joseph, ayeke gue na peko ti lo ti sara mariage na lo. Iri ti maseka-wali ni ayeke Marie.” (Luc 1:26, 27). Marie wani atene so ni de ti hinga koli ape. Na peko ti so a tene so lo yeke ga mama ti Jésus, so ayeke ga ande Messie, lo hunda tënë lo tene: “Ye so ayeke si ande tongana nyen, so mbi de ti bungbi na koli ape so?”​—Luc 1:34.

 Tongana nyen la mbeni wali so ade ti hinga koli ape amû ngo adü lani?

 Marie amû ngo na lege ti yingo vulu, so ayeke ngangu so Nzapa ayeke sara na kua (Matthieu 1:18). A tene na Marie a tene: “Yingo vulu ayeke ga ande na ndö ti mo, na ngangu ti Lo so ayeke na nduzu na ndö ti aye kue ayeke duti na ndö ti mo tongana gbe ti dê. Ndani la si molenge so mo yeke dü lo ayeke duti ande nzoni-kue, na a yeke iri lo Molenge ti Nzapa.” b (Luc 1:35). Na lege ti miracle, Nzapa amû fini ti molenge ti lo, lo zia na yâ ti Marie, ye so asara si lo mû ngo.

 Ngbanga ti nyen la Nzapa aleke lani ti tene mbeni wali so ade ahinga koli ape la adü Jésus?

 Babâ ti dungo Jésus ayeke na sese ge ape, Nzapa wani amü fini ti Jésus azia na yâ ti Marie so ade ti hinga koli ape. Tongaso si siokpari oko ayeke na terê ti lo ape, si lo peut ti zi azo na gbe ti siokpari nga na kuâ (Jean 3:16; aHébreu 10:5). Na temps so Marie ayeke na ngo ti Jésus, yingo vulu abata ngo ni na ngoi so ayeke kono si siokpari andu ni pëpe.​—Luc 1:35.

 A dü Jésus na siokpari na terê ti lo ape, lo lingbi terê na Adam kozo ti tene Adam asara lani siokpari. Bible asara tënë ti Jésus atene: “Lo sara siokpari oko pëpe.” (1 Pierre 2:22). So Jésus ayeke mbilimbili kue, lo lingbi ti futa ye so a hunda ti futa ti zi azo na gbe ti siokpari nga na kuâ.​—1 aCorinthien 15:21, 22; 1 Timothée 2:5, 6.

 Eskê Marie angbâ vierge?

 Bible afa pëpe so Marie angbâ lakue gï vierge na yâ ti gigi ti lo. Me a fa so Marie adü ambeni molenge.​—Matthieu 12:46; Marc 6:3; Luc 2:7; Jean 7:5.

Bible afa so Jésus ayeke na aita ti koli na ti wali

 Eskê vierge wali so adü Jésus so, siokpari ayeke na terê ti lo ape?

 Ên-ën, siokpari ayeke na terê ti lo. Ti gue oko na tënë ti mbeni mbeti (New Catholic Encyclopedia) tënë Immaculée Conception so azo amâ na bê na ni ‘aye ti sara tënë ti Vierge Marie so SIOKPARI TI ADAM ayeke na terê ti lo ape depuis so a dü lo, so ti tene depuis na temps so a mû ngo ti lo. Atanga ti azo kue awara siokpari na terê ti ala . . . Me ti Marie, lo oko so a sara GRÂCE na lo, a bata lo nde na lo wara pëpe siokpari ti Adam.’ c

 Nde na tene so, na yâ ti Bible mo yeke wara pëpe mbeni versê so afa so Marie awara siokpari ti Adam ape (Psaume 51:5; aRomain 5:12). Ti tâ tënë ni, Marie afa so lo yeke na siokpari na terê ti lo na lege so lo gue lo mû sacrifice so Ndia ti Moïse ahunda na amama so adü ti zi sioni na terê ti ala (Lévitique 12:2-8; Luc 2:21-24). Mbeti New Catholic Encyclopedia atene: “Immaculée Conception ayeke pëpe mbeni tënë so a fa ni polele tongaso na yâ ti Bible . . . Me a yeke gï mbeni fango ye ti Église.”

 E doit ti bâ Marie tongana nyen?

 Marie azia mbeni pendere tapande ti zo so asara ye na mabe, a mä yanga, a sara terê kete, nga a ndoye Nzapa mingi. Lo yeke na popo ti abe-ta-zo so a yeke nzoni e gi ti sara ye tongana ala.​—aHébreu 6:12.

 Atâa so gï Marie oko la awara mbeni kua so ayeke nde so ayeke ti duti mama ti Jésus, Bible ahunda na e pëpe ti voro lo wala ti sambela lo. Jésus amû mbeni nengo so ayeke nde na mama ti lo ape, nga lo hunda pëpe na adisciple ti lo ti sara ni. Mo yeke wara tënë na ndö ti Marie gï na yâ ti a-Évangile nga na yâ ti mbeti ti Kusala; atanga ti ambeti 22 ti yâ ti mbage ti Bible so azo airi ni Nouveau Testament asara tënë na ndö ti lo ape.​—Kusala 1:14.

 Mbeti ti Nzapa afa ape so akozo Chrétien ayeke voro lani Marie wala ala yeke sambela lo. Me, Bible afa na aChrétien ti voro gï Nzapa oko awe.​—Matthieu 4:10.

a Na yâ ti prophétie ti Ésaïe, tënë ti yanga ti hébreu ʽalmah so a kiri peko ni na “maseka-wali” aye ti sara tënë ti mbeni wali so ade ti hinga koli ape wala ti mbeni maseka-wali so ahinga koli awe. Ye oko na gbe ti fango lege ti yingo vulu ti Nzapa, Matthieu asara kua na tënë ti yanga ti Grec parthenos so aye ti tene “maseka-wali so ade ti hinga koli ape.”

b Ambeni zo ake ti utilisé tënë “Molenge ti Nzapa,” ndali ti so na ala tongana a tene tongaso aye ti fa so Nzapa abungbi na mbeni wali si lo wara molenge ni. Ye oko, a yeke ye so Bible afa la ape. Bible airi Jésus “Molenge ti Nzapa” nga “kozo ye na popo ti aye kue so Nzapa asara” ndali ti so lo la Nzapa acréé lo kozo nga gï lo oko la Nzapa wani asara lo na maboko ti lo (aColossien 1:13-15). Bible airi nga Adam, “molenge ti Nzapa.” (Luc 3:38). A iri lo tongaso ngbanga ti so Nzapa la acréé lo.

c Use édition ni, volume 7, lembeti 331.