Gue na tënë ti yâ ni

Bible atene nyen na ndö ti bango lege ti ababâ na amama so aga mbakoro awe?

Bible atene nyen na ndö ti bango lege ti ababâ na amama so aga mbakoro awe?

Kiringo tënë ti Bible

 Amolenge so aga kota zo awe ayeke na kota kua ti sara kue ti bâ lege ti ababâ na amama ti ala so aga mbakoro awe. Bible atene so amolenge so aga kota zo awe adoit ti “manda kozoni kue ti voro Nzapa na bê ti ala kue na lege so ala yeke bâ lege ti azo ti da ti ala, nga ala kiri peko ti anzoni ye so ababâ na amama ti ala  . . . asara ândö na ala, ndali ti so ye so ayeke nzoni na lê ti Nzapa.” (1 Timothée 5:4). Tongana ala sara kue ti bâ lege ti ababâ na amama ti ala so aga mbakoro, ala yeke sara ye alingbi nga na commandement ti Bible so ahunda ti ne ababâ na amama.—aÉphésien 6:2, 3.

 Bible afa pëpe ambilimbili ye na ndö ti bango lege ti ababâ na amama so aga mbakoro awe. Ye oko, Bible asara tënë ti akoli na awali so ayeke awakua ti Nzapa, so abâ lege ti ababâ na amama ti ala so aga mbakoro awe. Na yâ ti Bible mo yeke wara nga awango ti ndara so apeut ti aidé azo so ayeke bâ lege ti ambakoro.

 Na ngoi ti giriri, tongana nyen la ambeni membre ti sewa abâ lege ti ababâ na amama ti ala so aga mbakoro?

 Ala sara ni na alege nde nde alingbi na dutingo ti ala.

  •   Joseph alango lani ayo na babâ ti lo, Jacob, so aga mbakoro awe. Joseph aleke lani si a ga na babâ ti lo nduru na lo na ngoi so lo wara lege ti sara ni. Na pekoni, lo mû na lo ndo ti lango, lo mû kobe na lo nga lo bata lo si sioni asi na lo ape.—Genèse 45:9-11; 47:11, 12.

  •   Ruth aquitté lani ague na kodro ti kogara ti lo, lo sara kua lani mingi ti bâ lege ti kogara ti lo.—Ruth 1:16; 2:2, 17, 18, 23.

  •   Ngoi kete kozo ti tene Jésus akui, lo hunda lani na mbeni zo ti bâ lege ti mama ti lo, Marie, so âmanke lo yeke lani wali-mua.—Jean 19:26, 27. a

 Awango ti ndara wa la Bible amû so apeut ti aidé azo so ayeke bâ lege ti ababâ na amama ti ala so aga mbakoro?

 Amama-ndia so ayeke na yâ ti Bible alingbi ti mû maboko na azo so ayeke bâ lege ti ababâ na amama so aga mbakoro awe ti gbu ngangu na ngoi so ala fatigué nga ala découragé.

  •   Ne babâ na mama ti mo.

     Ye so Bible atene: “Mo ne babâ na mama ti mo.”—Exode 20:12.

     Mo peut ti sara kua na mama-ndia so tongana nyen? Ne babâ na mama ti mo na lege so mo mû lege na ala ti sara ambeni ye ala wani tongana ala yeke na ngangu ti sara ni. Tongana lege ayeke dä zia ala wani amû desizion na ndö ti fason so ala ye ti tene a bâ lege ti ala. Na oko ngoi ni, fa so mo ne ala na lege so mo sara aye so mo peut ti sara ti mû maboko na ala.

  •   Duti zo so acomprendre zo nga so apardonné zo.

     Ye so Bible atene: “Zo so ahinga ti bâ yâ ti aye nzoni ayeke sara ngonzo hio pëpe, nga so lo yeke hon na ndö ti ye ti songo bê, a yeke pendere ye mingi.”—aProverbe 19:11.

     Mo peut ti sara kua na mama-ndia so tongana nyen? Tongana babâ wala mama ti mo so aga mbakoro awe atene mbeni tënë so anzere ape wala lo gonda pëpe ye so mo sara ti bâ lege ti lo, hunda terê ti mo: ‘Tongana fade mbi la mbi yeke na ngangu ti sara aye kue ape, nyen la mbi yeke sara?’ Tongana mo gi ti comprendre zo nga mo pardonné zo, mo yeke sara pëpe si aye akiri aga sioni.

  •   Hunda wango na ambeni zo.

     Ye so Bible atene: “Tongana azo abungbi ti pika patara pëpe, ye so ala leke ti sara atï na ngu, me grâce na gbâ ti awamungo wango, ye aga nzoni.”—aProverbe 15:22.

     Mo peut ti sara kua na mama-ndia so tongana nyen? Sara recherche ti hinga tongana nyen ti bâ lege ti kpale ti seni so peut-être babâ na mama ti mo ayeke na ni. Gi na ndo so mo yeke dä aye so ayeke aidé mo ti bâ lege ti ala. Sara lisoro na azo so abâ lani lege ti ababâ wala amama ti ala so aga mbakoro.

    Pensé ti tene ala wara terê na sewa ti gbu li na ndö ti fason so ala doit ti bâ lege ti babâ na mama ti ala so aga mbakoro awe

  •   Bâ terê ti mo kete.

     Ye so Bible atene: “Azo so abâ terê ti ala kete, ala yeke na ndara.”—aProverbe 11:2.

     Mo peut ti sara kua na mama-ndia so tongana nyen? Hinga alimite ti mo. Na tapande, temps nga na ngangu so zo kue ayeke na ni ayeke na limite ni. Ye so ayeke mû ande lege na mo ti hinga aye wa la mo lingbi biani ti sara ndali ti babâ na mama ti mo. Tongana mo bâ so kua ni ahon ndö ti mo, pensé ti hunda aide na ambeni membre ti sewa ni wala na azo so kua ti ala ayeke ti bâ lege ti ambakoro.

  •   Bâ lege ti mo wani.

     Ye so Bible atene: “Mbeni koli ake terê ti lo wani lâ oko pëpe; me lo mû kobe na ni nga lo yeke ye ni mingi.”—aÉphésien 5:29.

     Mo peut ti sara kua na mama-ndia so tongana nyen? Atâa so mo yeke na kua ti bâ lege ti babâ na mama ti mo, mo doit nga ti bâ lege ti abezoin ti mo wani nga na ti azo ti da ti mo tongana mo yeke marié. Mo doit ti te ye nzoni. Mo doit ti wu terê nzoni nga mo lango nzoni (Zo-ti-fa-tene 4:6). Mo bezoin ti mû repos tongana lege ayeke dä. Tongana mo sara aye so, mo yeke wara lege ti bâ lege ti babâ na mama ti mo nzoni mingi.

 Eskê Bible atene so amolenge adoit ti mû ababâ na amama ti ala so aga mbakoro na ndo ti ala wala ala doit ti ngbâ na ndo ti ala si ala bâ lege ti ala?

 Na yâ ti Bible, mo yeke wara pëpe mbeni mbilimbili wango na ndö ti ndo so amolenge so aga kota zo awe adoit ti bâ lege ti ababâ na amama ti ala dä. Ti ambeni sewa ni ala soro ti tene ababâ na amama ti ala so aga mbakoro awe angbâ na yanga-da aninga tongaso si ala bâ lege ti ala. Me a si na mbeni temps, peut-être ala bâ so a yeke nzoni ala gue na ala na ndo so ayeke bâ lege ti ambakoro dä. Sewa ni adoit ti bungbi ti mû desizion so ayeke nzoni mingi ndali ti azo kue ti sewa ni.—aGalate 6:4, 5.

a Mbeni mbeti (The NIV Matthew Henry Commentary in One Volume, lembeti 428-429) atene tënë so na ndö ti mbaï so: “Peut-être Joseph [koli ti Marie] akui aninga awe, nga so molenge ti lo Jésus ayeke mû lani maboko na lo. Me so Jésus ayeke gue lani ti kui so zo wa la ayeke bâ lege ti lo? . . . Ge, Christ ayeke fa lani na amolenge ti bâ lege ti ababâ na amama ti ala so aga mbakoro awe ti tene ala duti nzoni.”