Alé voir le kontenu

Akoz bann Témoin Jéova i fé pa désèrtin fèt ?

Akoz bann Témoin Jéova i fé pa désèrtin fèt ?

 Koman bann Témoin Jéova i fé pou konèt si in fèt lé bon ou pa ?

 Pou konèt si zot i partisip inn fèt ou pa, bann Témoin Jéova i baz azot su la Bib. Lé sur, kan nou lir la Bib nou oi na désèrtin fèt lé pa bon dutou, sé pousa bann Témoin Jéova i fèt pa sa. Pou dot fèt, sé chak Témoin i oi, mé li va fé tout pou « toujour aoir in kèr klèr dovan Bondié é dovan bann zom » (Akt 24:16).

 Pou konèt si zot va fé inn fèt ou pa, ala kèstion bann Témoin Jéova i poz azot a :

  •   La Bib lé dakor ou pa èk fèt la ?

     Vérité la Bib : « “Sort an parmi banna, é sépar azot”, Jéova i di, “é touch pu lo zafèr souyé” » (2 Korintien 6:15-17).

     Kom bann Témoin Jéova i vé pa dutou ké na d’zafèr i vien salir sak la Bib i amont, ala bann fèt zot i fé pa :

     Bann fèt pou dot bondié. Jézu la di : « Sé Jéova out Bondié ké ou doi adoré é sé rienk ali sèlman ké ou doi of in sèrvis sakré » (Matié 4:10). Kom bann Témoin Jéova i vé suiv bann parol la, zot i fèt pa la Noèl, Pak, ni la fèt 1é mé, tandoné bann fèt la lé pou dot bondié mé pa pou Jéova. Ala désèrtin fèt zot i fé pa non pli :

    •  Kwanzaa. Non la i sort koté « in kozé soiili (matundaya kwanza) i vé dir bann “promié frui”. La komans fé sa, pou fèt lo démaraj la rékol dann péi Lafrik » (Encyclopedia of Black Studies). Lé vré, na désèrtin i di na poin la rolijion ladan, mé lansiklopédi Encyclopedia of African Religion i di fèt la lé kom inn fèt dann péi Lafrik laba ousa té done bann promié frui « bann bondié èk zansèt pou di azot mèrsi ». Li di ankor : « Kwanzaa, lé in fèt in pé parèy, li mélanj in fèt péi Lafrik èk fèt péi Lamérik. »

      Kwanzaa

    •  La fèt dann milié lotone. I fé « fèt la pou ador bondié la lune » (Holidays, Festivals, and Celebrations of the World Dictionary). Pandan lo sérémoni « tout bann madam dan la kaz i ador bondié la » (Religions of the World​—A Comprehensive Encyclopedia of Beliefs and Practices).

    •  Norouz (Nowruz). « Fèt la i sort dann rolijion zoroastrism. Jour Norouz té inn an parmi bann jour lo pli sin dann kalandriyé rolijion la. [...] Dann lèr midi té fèt lo rotour lèspri midi, ki apèl osi [Rapithwin], soidizan lèspri livèr lavé antèr ali sou la tèr pandan lo pèryod té fé fré » (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization).

    •  Shab-e-Yalda. Dann liv Sufism in the Secret History of Persia b, i di i fèt sa soltis livèr é « lé sur, na in rapor èk ladorasion Mitra », lo bondié la lumièr. Na dot i pans fèt la na in rapor èk ladorasion bondié solèy lo bann romin èk lo bann grèk.

    •  Thanksgiving. Kom lo fèt Kwanzaa, fèt la i sort dan bann zansien fèt la rékol pou lonèr dot bondié. Firmézur, « Légliz la fé rant bann tradision lo pèp lavé labitud fé, dan son kroiyans » (A Great and Godly Adventure—The Pilgrims and the Myth of the First Thanksgiving).

     Fèt bazé su bann supèrstision ou su la chans. Dan la Bib sak i « prépar la tab pou lo bondié la Chans » lé « an parmi sak i abandone Jéova » (Izai 65:11). Donk ala bann fèt Témoin Jéova i fé pa :

    •  La nuit Kupala. Liv The A to Z of Belarus i èsplik : « Dapré sak domoun i kroi, pandan [la nuit Kupala], la natur i libèr son bann pouvoir majik, é sak néna sufizaman kouraj èk la chans i gingn atrap son bann pouvoir. » Dépi promié débu lété in fèt payen, té fé sa pandan soltis lété. Mé lansiklopédi Encyclopedia of Contemporary Russian Culture i di « kan bann payen lé vnu krétien, fèt la, la mélanjé èk fèt Légliz [la « Sin Jan », ou fèt Jan Batis] ».

    •  Jour d’Lan la lune (chinoi oubien koréin). « Ankor plis dann pèryod la, sak i kont lo plis pou la famiy é domoun otour, sé fé tout zot méyèr posib pou ké tout i èspas bien pandan lané, done lonèr bann bondié é bann zèspri, échanj bann promès pou lo nouvo lané » (Mooncakes and Hungry Ghosts​—Festivals of China). Parèy pou Jour d’Lan koréin « i ador bann zansèt, i fé bann sérémoni pou chas bann mové zèspri, i fé tout pou ké lané lé réusi, é i fé rogardaj lavnir pou konèt kosa lo nouvo lané va aport azot » (Encyclopedia of New Year’s Holidays Worldwide).

      Jour d’Lan chinoi

     Fèt i fé kroir lam i mor pa. La Bib lé klèr, li di lam i pé mor (Ézékièl 18:4). Donk, ala bann fèt Témoin Jéova i fé pa parsk’i fé kroir lam i mor pa :

    •  Lo jour lo Mor. Dapré lo New Catholic Encyclopedia, fèt la lé fé « pou rapèl anou tout sak lé mor. Pandan tout Moiyen Naj, in bonpé té kroi jour la, bann zam pirgatoir té pran la form bann fé folé, sorsièr, krapo, etc., é té vizit domoun lavé maltrèt azot kan zot té vivan ».

    •  Lo fèt Qingming (Qingming Jie) é lo fèt bann zam abandoné. I fé 2 fèt la, pou done lonèr bann zansèt. Liv Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals i èsplik ké pandan Qingming Jie, « i mèt dofé dann manjé, dann la boison é dann biyé larjan, pou ké bann mor na pu fin, na pu soif é ké zot na toujour zot dé katsou ». Lo liv i kontinié èspliké ké domoun i fé sa, i kroi ké « pandan lo fèt bann zam abandoné, surtou kan la lune lé plin, lo mor i gingn koz èk sak lé vivan surtou nuit la, donk lé vréman inportan fé atansion ké lo mor i rès trankil é ké bann zansèt i gingn lonèr i doi azot ».

    •  Chuseok. Liv The Korean Tradition of Religion, Society, and Ethics i èsplik ké pandan fèt la, « i done manjé èk dovin bann zèspri lo mor ». I fé so bann zofrann « parsk’i kroi lam i kontinué viv mèm kan lo moun fine mor ».

     Bann fèt na in rapor èk lo monn bann zèspri. La Bib i di ké tout domoun « ki fé dévinèr, ki fé la maji, ki rod bann sign pou konèt lavnir, ki fé la sorsèlri, ki jèt bann sor su lé zot, ki sa oir in médiom oubien ki prédi lavnir, oubien ki poz kèstion bann mor [...] Jéova i détès sa » (Détéronom 18:10-12). Kom bann Témoin Jéova i vé pa may èk lo monn bann zèspri, é mèm lastroloji (in fason rod dévinèr), banna i fèt pa ni Halloween ni bann fèt kom :

    •  Jour d’Lan singalé é tamoul. « Bann zastrolog i di ké pandan bann sérémoni fèt la [...] i fo bien gard lèr pou fé détroi zafèr va aport la chans » (Encyclopedia of Sri Lanka).

    •  Songkran. I fé fèt la dann péi Lazi, son non i sort dan in kozé sanskri ki vé dir « pas anndan ». I fèt sa « kan solèy i pas anndan in konstélasion zodiak, sak lo Bélié » (Food, Feasts, and Faith​—An Encyclopedia of Food Culture in World Religions).

     Bann fèt i dat dann tan la loi Moiz, mé loi la i ansèrv pi dépi ké Jézu la sakrifié ali. La Bib i di : « Parské la fin la loi sé Kris » (Romin 10:4). Dan la loi Moiz, lo bann vérité ké lavé done bann Zisraélit, lé pa mové pou bann krétien. Mé zot i fé pa lo bann fèt, surtou sak té anons lo Mési, piské pou zot lo Mési la fine arivé. Nou lir dan la Bib : « Tousala té roprézant tout bann zafèr té doi arivé, mé la réalité, sé lo Kris » (Kolosien 2:17). Sé pousa bann Témoin Jéova i fé pa bann fèt la, mé osi par rapor jordi dan bann fèt la, i fé d’zafèr la Bib lé pa dakor avèk. Ala détroi :

    •  Hanoukka. Fèt la i rapèl kan bann Juif la gingn arkomans fé zot ladorasion dann tanp Jéruzalèm. Sèlman la Bib i di ké Jézu lé dévnu Gran Prèt d’inn « tant [ou : tanp] pli gran é pli parfé, é la pa la min bann zom la fé la tant la, sétadir, pa sak i viv su la tèr » (Ébré 9:11). Pou bann krétien, tanp la, la ranplas lo tanp Jéruzalèm.

    •  Rosh ha-Shana. I tonb promié jour lané kalandriyé juif. Dann tan lontan, pandan fèt la, té of Bondié détroi sakrifis (Nonm 29:1-6). Mé kan Jézu lé vnu kom Mési li la fé arèt bann sakrifis é zofrann (Danièl 9:26, 27). Donk pou Bondié, na pu bézoin fé tousala.

  •   Èské fèt la i ankouraj diféran rolijion mèt azot ansanm pou ador Bondié ?

     Vérité la Bib : « Kèl lien néna ant in moun i kroi é in moun i kroi pa ? É kèl rapor néna ant lo tanp Bondié é lo bann zidol ? » (2 Korintien 6:15-17).

     Bann Témoin Jéova i fé zéfor pou viv an pé èk tout domoun, zot i rokoné ké sétaki na lo droi choizi son bann kroiyans. Sèlman sa, zot i fé pa bann fèt ki ankouraj diféran rolijion mèt azot ansanm pou ador Bondié. Par égzanp ala détroi fèt zot i fé pa :

     Bann fèt i done lonèr in moun inportan dan lo rolijion ou ki ankouraj domoun diféran rolijion ador ansanm. Dann tan avan, kan Bondié la fé rant son pèp dan in péi ou domoun té amèn dot rolijion, li la di : « Ou doi pa fé in lakor èk banna ni èk zot bondié. [...] Si ou té sèrv zot bondié, surman sa i sré in gob pou ou » (Égzod 23:32, 33). Donk ala bann fèt Témoin Jéova i fé pa :

    •  Loy Kratong. Pandan fèt tay la, « domoun i fabrik bann bol èk fèy, zot i mèt bouji ddan oubien baton lansan, é zot i poz bann ti bato la su dolo. Bann ti bato la, lé fé soidizan pou tir la malchans. Mé an vré i fé fèt la an lonèr Bouda » (Encyclopedia of Buddhism).

    •  Journé nasional lo ropantans. Dan in journal Papoizi Nouvèl Giné, The National, in moun dann gouvèrnman la di sak i fé fèt la « i mont zot lé dakor èk sak i kont pou la foi bann krétien ». Li di osi, fèt la i « mèt anlèr sak lé inportan dann rolijion krétien zot péi ».

    •  Vesak. « Sé lo fèt rolijié lé pli inportan pou domoun i ador Bouda. I fèt son nésans, son liluminasion é son mor (kan li ariv dann nirvana) » (Holidays, Festivals, and Celebrations of the World Dictionary).

      Vesak

     Fèt bazé su bann tradision la rolijion, mé ki sort pa dan la Bib. Jézu la di bann chèf la rolijion : « Akoz zot tradision, zot la mèt la parol Bondié su koté. » É li la di osi ké zot ladorasion té sèrv pa rien akoz banna té « ansèrv komandman bann zom pou fé zot doktrine » (Matié 15:6, 9). Kom bann Témoin Jéova i pran o sèrié sak Jézu la di, na in bonpé fèt la rolijion zot i fé pa.

    •  Lépifani (Timkat oubien fèt dé Roi). Fèt la i rapèl kan bann zastrolog la parti oir Jézu ou sinon kan li la fé batiz ali. Sa « la rand krétien désèrtin fèt payen pou lo printan ké té done lonèr bann bondié té okip bann ravine é bann rivièr, ti kom gran » (The Christmas Encyclopedia). Dann péi Létiopi, i fé lo mèm fèt, Timkat, « ki fé vréman parti zot tradision » (Encyclopedia of Society and Culture in the Ancient World).

    •  Lasonpsion. I fé fèt la parsk’i kroi momon Jézu la mont dann sièl èk son kor d’chèr. Liv Religion and Society—Encyclopedia of Fundamentalism i di : « Bann promié krétien té koné pa kroiyans la, é i trouv pa li dutou dan bann Zékritur. »

    •  Limakulé konsépsion. « La Bib i amont pa vréman Limakulé konsépsion [Mari] [...]. Sé Légliz i amont sa » (New Catholic Encyclopedia).

    •  Karèm. Dapré lansiklopédi New Catholic Encyclopedia, la mèt an plas in tan pénitans ék jèn dann « IVèm sièk », sétadir plis 200 zan apré ké lavé fini ékri la Bib. Pou promié jour karèm, lansiklopédi i èsplik : « Sé pandan sinod Bénévent, lané 1091, ké domoun la mèt azot dakor pou mèt in pé la sann su lo fron bann fidèl lo mèrkrédi dé sann. »

    •  Mesqel. Dapré l’Encyclopedia of Society and Culture in the Medieval World, dann péi Létiopi, pou fèt « la dékouvèrt la Vré Kroi (kroi ousa Jézu lé mor désu), banna i alum in gran fé é i dans otour » (sé sak la ékri ki mèt bann parantèz). Mé bann Témoin Jéova i ansèrv pa la kroi dan zot ladorasion.

  •   Èské fèt la i mèt anlèr in moun, in lorganizasion ou in sinbol la nasion ?

     Vérité la Bib : « Ala sak Jéova i di : “Malèr pou lo bonom i fé konfians bann sinp zumin, ki fié su la fors bann zumin é sak lo kèr i vir lo do ansanm Jéova” » (Jérémi 17:5).

     Mèm si bann Témoin Jéova na rèspé pou domoun, é i pri mèm pou banna, ala bann fèt zot i fé pa :

     Bann fèt i mèt anlèr in chèf ou in moun inportan. La Bib i di : « Arèt in pé fé konfians bann sinp zumin, zot lé rienk in souf i sort dann né ! Akoz fé in kont èk banna ? » (Izai 2:22). Par égzanp, sé pousa, bann Témoin Jéova i fèt pa lanivèrsèr in roi ou inn rèn.

     Bann fèt i mèt anlèr drapo in péi. Bann Témoin Jéova i fèt pa lanivèrsèr lo jour la choizi lo drapo. Akoz sa ? Parské la Bib i di : « Tansion pangar bann zidol » (1 Jan 5:21). Pou désèrtin, lo drapo lé pa in zafèr i sèrv pou ladorasion, mé Carlton Hayes in zistorien la ékri : « Lo drapo sé lo zafèr lo pli inportan pou sak i mèt zot konfians dan zot péi é ki mèt ali anlèr. »

     Bann fèt i done lonèr in sin. Kosa la èspasé kan in bonom la tonb dovan lo pié lapot Pièr ? La Bib i rakont : « Pièr la arlèv ali é la di : “Mèt aou dobout ; amoin osi mi lé rienk in bonom” » (Akt 10:25, 26). Si Pièr ou in not lapot té vé pa èt adoré in fason èspésial, parèy bann Témoin Jéova i fé pa non pli bann fèt ki done lonèr sak désèrtin i di sé bann sin. Ala troi :

    •  La Tousin. « Sé inn fèt pou done lonèr bann sin [...]. I koné pa tro ousa fèt la i sort » (New Catholic Encyclopedia).

    •  La fèt Notre-Dame Guadalupe. Dann fèt la i ador « la sint patrone péi Méksik », in pé i kroi sé Mari, lo momon Jézu. I di li la aparèt par mirak dovan in travayèr la tèr dann lané 1531 (The Greenwood Encyclopedia of Latino Literature).

      Fèt Notre-Dame Guadalupe

    •  La fèt lo prénon. Dapré lo liv Celebrating Life Customs Around the World​—From Baby Showers to Funerals, « la fèt lo prénon sé kan lo jour son batèm ou lo jour son konfirmasion, i done lo marmay lo non in sin ». Lo liv i di osi « kan i fé sa, lé in jour vréman inportan dan son rolijion ».

     Bann fèt pou bann mouvman la politik oubien pou bann manifèstasion lo pèp dann chemin. « Vo mié alé kachièt koté Jéova olèrk fé konfians bann zumin » (Psom 118:8, 9). Pou ké domoun i kroi pa ké Témoin Jéova i fié su bann zumin olèrk Bondié pou règ bann problèm lo monn, banna i fé pa la Journé d’la fam ni la Journé d’la jénès. Sé pousa osi, ké zot i fèt pa non plu lo jour Lémansipasion ni dot fèt komsa. Olèrk sa zot i fié su Roiyom Bondié ki va niabou bann problèm rasis é bann zinjustis (Romin 2:11 ; 8:21).

  •   Èské fèt la i mèt anlèr in péi ou in ras ?

     Vérité la Bib : « Bondié i fé pa préférans, mé [...] li aksèp tout domoun ké na la krint pou li é ki fé sak lé jus pé inport son nasion » (Akt 10:34, 35).

     Mèm si bonpé Témoin Jéova i èm bien zot péi, zot i fé pa bann fèt ki mèt anlèr in péi ou in ras. Ala détroi :

     Fèt pou larmé. Olèrk ankouraj fé la gèr, Jézu la di son bann disip : « Èm zot bann zènmi é pri pou sak i maltrèt azot » (Matié 5:44). Ala pou kosa Témoin Jéova i fé pa bann fèt ki done lonèr bann solda, kom sak i vien apré :

    •  Jour Lanzac. « Bann lèt lo mo Anzac i vé dir an anglé Australian and New Zealand Army Corps [tout sak i fé parti larmé Lostrali é Nouvèl Zéland]. » « Èk lo tan [fèt la] la fini par done lonèr tout sak lé mor dan la gèr » (Historical Dictionary of Australia).

    •  Larmistis (oubien jour Souvnir). Fèt la i done lonèr « bann zansien konbatan é tout sak lé mor pou zot péi » (Encyclopædia Britannica).

     Bann fèt pou listoir ou lindépandans in péi. Pou son bann disip, Jézu la di : « Banna i fé pa parti lo monn, kom moin mi fé pa parti lo monn » (Jan 17:16). Mèm si bann Témoin Jéova i intérès azot listoir bann péi, ala fèt zot i fé pa :

    •  Australia Day (lo « Jour Lostrali »). Dapré Worldmark Encyclopedia of Cultures and Daily Life, fèt la i rapèl « lo jour dan lané 1788, kan bann solda anglé la plant zot drapo [su Lostrali] é la fé d’li zot koloni ».

    •  Guy Fawkes Day (lo « Jour Guy Fawkes »). « Fèt la i rapèl sak la èspasé lané 1605 kan Guy Fawkes èk dot katolik la ésèy tué lo roi Jak Ié Danglétèr èk domoun gouvèrnman[anglé] » (A Dictionary of English Folklore).

    •  Lo Jour Lindépandans. Dann bonpé péi, i fèt lo jour ousa la gingn lindépandans.

  •   Èské pandan fèt la domoun i lès azot alé é i fé d’zafèr sal ?

     Vérité la Bib : « Lé vré, zot la déja pas sufizaman d’tan pou fé sak bann nasion i fé, aoir in mové manièr d’fé ké lé san rèspé, san kontrol zot zanvi, boir in ta, fé bann fèt dévèrgondé, boir kom in soular é ador bann zidol d’inn fason orib » (1 Pièr 4:3).

     Kom bann Témoin Jéova i vé suiv vérité la Bib la, zot i fé pa bann fèt ousa domoun i boir in ta é i lès azot alé. Zot i èm pas lo tan èk zot bann kamarad, é si na pou boir, zot i fé toujour bien atansion lo kantité. Zot i fé tout zot méyèr posib pou obéi konsèy la Bib la : « Ké zot i manj, ké zot i boi, kinport sak zot i fé, fé tout pou la gloir Bondié » (1 Korintien 10:31).

     Bann Témoin Jéova i fé pa karnaval ou dot fèt in pé parèy parské ladan néna konportman la Bib i kondane. Par égzanp, lo fèt juiv Pourim. Pandan lontan, fèt la té rapèl kan la libèr bann juif Vèm sièk avan nout tan, mé jordi, lo liv Essential Judaism i di « ké lé in pé kom kan i fé Mardi gra oubien Karnaval ». Bonpé ki fé sa « i dégiz azot (bonom i mèt linj madam), zot i bouj in ta é ninport koman, i boir tro é i fé in bonpé tapaj ».

 Si bann Témoin Jéova i fèt pa désèrtin fèt, èské sa i vé dir zot i èm pa zot famiy ?

 Non. La Bib i amont anou ki fo nou èm é nou rèspèk tout domoun nout famiy, é sa ninport kèl rolijion li lé (1 Pièr 3:1, 2, 7). Lé vré, kan in Témoin Jéova i fé pu désèrtin fèt, détroi dan son famiy lé trakasé é i fé mal azot, zot i kroi i vir lo do sanm zot. Sé pousa bonpé Témoin Jéova i désid trankiliz zot famiy, répét azot ké zot i èm azot, di poukosa zot la désid fé sa, é i sa oir azot andéor lo bann fèt.

 Èské bann Témoin Jéova i anpèch lé zot fé bann fèt la ?

 Non. Pou zot sétaki i doi désid pou li mèm (Jozué 24:15). Banna ‘i onor tout kalité bann zom’, é sa ninport kèl rolijion zot i lé (1 Pièr 2:17).

a Dann sujé la i di pa nou tout lo bann fèt bann Témoin Jéova i fé pa, é li di pa non pli tout lo bann vérité la Bib ki fo nou tien kont.

b Mithra, Mithraism, Christmas Day & Yalda, dé K. Eduljee, paj 31-33.