Alé voir le kontenu

Kansa Jézu lé né ?

Kansa Jézu lé né ?

Sak la Bib i di

 Dan la Bib i di pa kèl dat Jézu Kri lé né. Sak lé di dan bann liv la i prouv sa :

  •   « Na poin pèrsonn i koné vréman kansa Jézu Nazarèt lé né » (Le nouveau Théo. L’encyclopédie catholique pour tous).

  •   « Su okin dokuman nou trouv pa la dat la nésans Jézu a » (Les fêtes chrétiennes en Occident).

 Donk nou trouv pa dirèkteman dan la Bib la répons pou le késtion « kansa Jézu lé né ? » Parkont, èl i donn deu détay konsèrnan son nésans, é sa i pous in ta demoun pou rekonèt ke li lé pa né in 25 désanm.

Lé pa dann livèr b

  1.    Le resansman. In pe d’tan avan la nésans Jézu, Sézar Ogus la fé sort in loi « pou ke tout le peup i sa va fé resans azot ». Tout demoun té doi alé fé resans azot « chakèn dan son vil », sa té fé apepré in parkour su in semèn, ou mèm in pe plus (Luk 2:1-3). Poukosa lavé fé resansman la ? Somanké pou fé pèy zinpo oubien pou angaj bann bonom dann larmé. Déja ninpor kèl moman dan lané, lé riskab le peup té pa dakor èk désizion la. Kom le peup lété déja pa kontan, lé sur Ogus la pa rajout desu, é oblij in bonpe anparmi zot fé in gran voiyaj dan la fré livèr.

  2.    Bann brebi. Bann bèrjé « té i viv deor é [...], la nuit, zot té vèy su zot troupo » (Luk 2:8). Le liv La vie quotidienne en Palestine au temps de Jésus i di, ke depu « la semèn avan la Pak » (fin mars) juska « la moitié novanm », bann troupo lété deor. Li di osi : « Dann tan livèr zot té rès dann park, é détay la lé sufizan pou prouvé ke lé vréman pa sur ke la dat Noèl i tonm dann livèr, étan doné ke Lévanjil i di anou ke bann bèrjé lété dann paturaj c. »

Dann débu lotonn d

 I pe trouvé kansa Jézu lé né, si i kont depu la dat son mor, sétadir la Pak 33 de nout tan (le 14 Nizan). Lété dann printan (Jan 19:14-16). Anfèt, Jézu la komans préché kan li lavé apepré 30 an, é sa la dur troi zan é demi. Donk, li lé né dann débu lotonn an lan 2 avan nout tan (Luk 3:23).

Poukosa i fèt Noèl le 25 désanm ?

 Kom na poin okin preuv ke Jézu lé né in 25 désanm, mé poukosa i fèt Noèl se dat la ? Le liv Les fêtes chrétiennes en Occident i di komsa ke jour la té choizi « pou fé la konkurans oubien pou rann krétien in vieu fèt romin, fèt la té apèl solèy invinku, é li lété fé an plin milieu livèr e », dann pèryod soltis. In not liv i ésplik ke « la ésèy mèt an plas in fèt, avèk bann koutum payin ke la fé pas pou krétien, é sa, pou ral domoun plu fasilman f » dan la relijion krétien (Petit lexique des fêtes religieuses et laïques).

a P. Rouillard, Paris, Le Cerf, « Petits Cerf-Histoire », 2003, p. 15.

b Dann landroi ousa Jézu lé né, livèr i tonm dan la pèryod ant désanm é févrié.

c Daniel-Rops, Paris, Hachette, 1961, p. 280.

d Dann landroi ousa Jézu lé né, lotonn i tonm dan la pèryod ant séptanm é novanm.

e Daniel-Rops, Paris, Hachette, 1961, p. 280.

f D. Philippe, Paris, Albin Michel, 2003, p. 75.