Bai na kontenido

Dikon Testigunan di Yehova Ta Selebrá e Sena di Señor Diferente for di Otro Religion?

Dikon Testigunan di Yehova Ta Selebrá e Sena di Señor Diferente for di Otro Religion?

 Nos ta sigui loke Beibel ta bisa ora nos ta selebrá e “Sena di Señor,” ku ta konosí tambe komo e Último Sena i e Konmemorashon di Hesus su morto. (1 Korintionan 11:20) Pero hopi otro religion no ta konmemorá e sena akí segun loke Beibel ta bisa.

Propósito di e Sena di Señor

 E propósito di e Sena di Señor ta pa rekordá Hesus i pa mustra apresio pa e sakrifisio ku el a hasi pa nos. (Mateo 20:28; 1 Korintionan 11:24) Algun hende ta pensa ku nan lo haña pordon pa nan pikánan si nan kome di e pan i bebe di e biña na e Sena di Señor. Pero Beibel no ta bisa esei. Beibel ta siña nos ku nos ta haña pordon pa nos pikánan ora nos pone fe den Hesus i no pa medio di un rito òf seremonia religioso.​—Romanonan 3:25; 1 Huan 2:​1, 2.

Kuantu biaha pa aña nos mester selebrá e Sena di Señor?

 Hesus a bisa su disipelnan pa konmemorá e Sena di Señor, pero e no a bisa nan spesífikamente kuantu biaha pa aña nan mester hasi esei. (Lukas 22:19) Tin hende ta sinti ku nan mester konmemor’é tur luna, miéntras ku otro hende ta sinti ku nan mester konmemor’é tur siman, tur dia, vários bes pa dia òf ki ora ku ta ku nan ta sinti ta nesesario. Sinembargo, tin algun kos ku nos tin ku tene kuenta kuné.

 Hesus a tene e promé Sena di Señor riba e mesun fecha ku e Pasku Hudiu, i mas lat riba e mesun dia, el a muri. (Mateo 26:​1, 2) Esei no tabata un koinsidensia. Beibel ta kompará Hesus su sakrifisio ku e lamchi di Pasku ku tabata ser sakrifiká na e Pasku Hudiu. (1 Korintionan 5:​7, 8) E israelitanan tabata tene e Pasku Hudiu un biaha pa aña. (Éksodo 12:​1-6; Levítiko 23:5) Di mes manera, e kristiannan di promé siglo tabata konmemorá Hesus su morto un biaha pa aña, a i Testigunan di Yehova ta sigui nan ehèmpel ku ta pará den Beibel.

Fecha i orario di e Sena di Señor

 E ehèmpel di Hesus ta yuda nos pa sa kuantu biaha pa aña nos mester selebrá e Sena di Señor i tambe ki dia i ki ora nos mester hasi esei. Hesus a tene e promé Sena di Señor despues ku solo a baha riba e di 14 dia di e luna ku yama nisan. (Mateo 26:18-20, 26) Meskos ku e kristiannan di promé siglo, nos komo Testigunan di Yehova ta sigui konmemorá Hesus su morto riba e mesun fecha tur aña. b

 Aunke na aña 33 despues di Kristu 14 di nisan a kai riba un djabièrnè, esei no ke men ku e aniversario di e fecha ei lo kai riba e mesun dia di siman tur aña. Tur aña nos ta determiná e fecha riba kua 14 di nisan ta kai usando e mesun método ku nan tabata usa den tempu di Hesus. Esei ta diferente for di e método ku ta ser usá awe pa kalkulá e fecha pa e kalènder hudiu moderno. c

E pan i e biña ku nos ta usa na e Sena di Señor

 Ora Hesus a mustra nos kon pa selebrá e Sena di Señor, el a usa pan sin zürdeg i biña kòrá ku a resta for di e sena di Pasku Hudiu. (Mateo 26:26-28) Nos ta sigui Hesus su ehèmpel, p’esei nos ta usa pan sin zürdeg i sin kualke otro ingrediente adishonal. Ademas, nos ta usa biña kòrá puru sin nada agregá na dje manera speserei òf suku. Nos no ta usa djus di drùif tampoko.

 Algun religion ta usa pan ku zürdeg òf yist, pero zürdeg hopi bes ta ser usá den Beibel pa representá piká i korupshon. (Lukas 12:1; 1 Korintionan 5:​6-8; Galationan 5:​7-9) Pues ta solamente pan ku no tin zürdeg ni nada otro agregá na dje por representá Kristu su kurpa sin piká. (1 Pedro 2:22) Ademas, algun religion ta siña ku ta un piká pa bebe alkohòl aunke ku Beibel no ta bisa esei. Pues, nan ta usa djus di drùif en bes di biña aunke ku esei no ta basá riba Beibel.​—1 Timoteo 5:23.

E pan i biña na e Sena di Señor no ta literalmente karni i sanger

 E pan sin zürdeg i biña kòrá ku ta ser usá na e Konmemorashon di Hesus su morto ta representá Hesus su kurpa i sanger. Nan no ta ser kambiá milagrosamente pa su sanger i karni literal manera algun hende ta pensa. Laga nos wak kiko Beibel ta bisa ku por yuda nos komprondé esaki.

  •   Si di bèrdat Hesus a manda su disipelnan pa bebe su sanger, lo e tabata bisando nan pa kibra Dios su lei tokante sanger. (Génesis 9:4; Echonan 15:28, 29) Pero esei no por ta e kaso, pasobra Hesus nunka lo no manda hende kibra Dios su lei tokante sanger ku ta algu masha sagrado pa Dios.​—Huan 8:​28, 29.

  •   Ora e apòstelnan tabata bebe e biña, Hesus a bisa ku su sanger lo ser dramá indikando ku su sakrifisio no a tuma lugá ainda. Pues, nan no por tabata bebiendo Hesus su sanger literal.​—Mateo 26:28.

  •   E sakrifisio di Hesus a tuma lugá “ún biaha so.” (Hebreonan 9:​25, 26) Sinembargo, si e pan i e biña ta ser kambiá den Hesus su kurpa i sanger kada bes ku hende selebrá e Sena di Señor, e ora ei esnan ku ta kome di e pan i bebe di e biña lo ta ripitiendo e sakrifisio ei kada bes.

  •   Hesus a bisa: “Sigui hasi esaki na mi memoria,” e no a bisa “sigui hasi e sakrifisio akí.”​—1 Korintionan 11:24.

 Hende ku ta kere ku e pan i e biña ta ser kambiá literalmente den Hesus su kurpa i sanger ta basa e doktrina ei riba e palabranan ku ta ser usá den algun teksto di Beibel. Por ehèmpel, den hopi tradukshon di Beibel e palabranan di Hesus a ser tradusí komo: “Esaki ta mi sanger.” (Mateo 26:28) Sinembargo, Hesus su palabranan por ser tradusí tambe komo: “Esaki ta nifiká mi sanger” òf “Esaki ta representá mi sanger.” d Meskos ku Hesus a yega di hasi vários biaha promé, el a usa un komparashon pa siña hende.​—Mateo 13:34, 35.

Ken ta kome di e pan i bebe di e biña na e Sena di Señor?

 Ora Testigunan di Yehova ta selebrá e Sena di Señor, ta un grupo chikitu di Testigunan so ta kome di e pan i bebe di e biña. Dikon?

 Ora Hesus a drama su sanger, el a establesé “un pakto nobo” ku a remplasá e pakto ku tabatin entre Yehova Dios i e nashon di Israel di antigwedat. (Hebreonan 8:​10-13) Esnan ku ta forma parti di e pakto nobo ta kome di e pan i ta bebe di e biña na e Sena di Señor. No ta tur kristian ta forma parti di e pakto nobo, sino solamente “esnan ku a ser yamá” na un manera spesial pa Dios. (Hebreonan 9:15; Lukas 22:20) E hendenan ei lo goberná den shelu huntu ku Kristu, i Beibel ta bisa ku ta solamente 144.000 hende lo risibí e privilegio ei.​—Lukas 22:28-30; Revelashon 5:​9, 10; 14:​1, 3.

 Kontrali na e “tou chikitu” ku a ser yamá pa goberná huntu ku Kristu, mayoria di nos tin e speransa pa forma parti di “un multitut grandi” ku lo haña bida eterno riba tera. (Lukas 12:32; Revelashon 7:​9, 10) Aunke nos ku tin e speransa pa biba riba tera no ta kome di e pan ni bebe di e biña, nos ta asistí na e Konmemorashon di Hesus su morto pa mustra ku nos ta gradisidu pa e sakrifisio ku el a hasi pa nos.​—1 Huan 2:2.

a Wak The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, Volúmen IV, página 43-44, i McClintock and Strong’s Cyclopedia, Volúmen VIII, página 836.

b Wak The New Cambridge History of the Bible, Volúmen 1, página 841.

c Awe, pa kalkulá e fecha pa e kalènder hudiu moderno, nan ta usa teleskop pa sa eksaktamente ki ora e luna nobo ta visibel i e luna di nisan ta kuminsá. Pero nan no tabata usa e método ei den promé siglo. Den promé siglo, e luna di nisan tabata kuminsá ora e luna nobo tabata visibel na Herúsalèm, i e luna nobo por ta visibel na Herúsalèm un dia òf mas despues ku e ta visibel via teleskop. Esaki ta un motibu pakiko e fecha riba kua Testigunan di Yehova ta konmemorá Hesus su morto no ta semper meskos ku e fecha riba kua e hudiunan djawe ta konmemorá e Pasku Hudiu.

d Wak e siguiente Beibelnan: A New Translation of the Bible, di James Moffatt; The New Testament​—A Translation in the Language of the People, di Charles B. Williams i The Original New Testament, di Hugh J. Schonfield.