Bai na kontenido

Bai na kontenido

 IMITÁ NAN FE | YOSEF

‘Kon Mi Por Hasi e Maldat Grandi Akí?’

‘Kon Mi Por Hasi e Maldat Grandi Akí?’

YOSEF a sinti e brisa kayente i a hole e aroma di leli i otro flornan di mata di awa. E karavana di komersiante ku a bai ku Yosef tabata krusa e sabananan ekstenso di e boka di Riu Neil. Purba di imaginá kon e fila di hòmber ei ta kana ku nan kamelnan kantu di un korida di awa rumbo pa un otro pueblito egipsio, i ku de bes en kuando un garabèt òf un bubi ta sali bula for di meimei di e richinan. Yosef a bolbe pensa riba su kas den e serunan di Hebròn, sientos di kilometer leu. Awor e tabata den kompletamente un otro mundu.

Den tòp di e palunan di figu i dadel tabatin makaku ta kòmbersá i hasi bochincha. Pa Yosef, e idioma di e hendenan ku nan tabata pasa na kaminda lo mester tabata zona mesun inkomprendibel. Kisas el a purba di kapta algun palabra òf frase p’e kuminsá siña nan idioma. Manera kos tabata pinta, lo e no mira su kas nunka mas.

Yosef tabatin apénas 17 òf 18 aña, pero ya kaba el a enfrentá problemanan ku lo a spanta hopi hende grandi. Su propio rumannan tabata yalurs riba dje pasobra e tabata e yu mas stimá di su tata. Nan a plania pa mat’é, pero despues nan a disidí di bend’é ku e komersiantenan akí. (Génesis 37:2, 5, 18-28) Awor, despues di a biaha pa vários siman, e beis di e komersiantenan a kuminsá drecha basta, ya ku por fin nan tabata yegando na e stat grandi kaminda nan por a bende Yosef i tambe nan merkansianan balioso i saka hopi ganashi. Kiko Yosef a hasi pa desesperashon i desanimashon no poderá di dje? I kon nos awe por evitá ku problema- i opstákulonan ta kaba ku nos fe? Nos por siña hopi for di e relato di Yosef.

‘YEHOVA TABATA KU YOSEF’

Beibel ta konta: “Awor nan a hiba Jose [òf, Yosef] Egipto, i Potifar, un ofisial egipsio di Fárao, kapitan di guardia, a kumpr’é serka e ismaelitanan, kendenan a hib’é ayanan.” (Génesis 39:1) Lo mester tabata un humiashon pa Yosef ku nan a bolbe bend’é! Nan a trat’é manera ta merkansia e ta! Purba di imaginá Yosef, kanando ta bai tras di su doño nobo, un ofisial egipsio. Nan a pasa meimei di e stat ku su kayanan drùk, yen di stènt di merkansia, bayendo den direkshon di Yosef su kas nobo.

Su kas! Esaki no ta parse su kas na nada! El a lanta den un famia nomádiko ku tabata biba den tènt i muda di un lugá pa otro pa kuida nan tounan di karné. Aki na Egipto, hendenan riku manera Potifar tabata biba den kasnan elegante, di fèrf ku kolónan bibu. Segun arkeólogonan, e egipsionan di antigwedat tabata gusta hardinnan bèrdè bunita, será ku muraya, ku palunan ku ta duna sombra i tankinan di awa pa kria leli, mata di papiro i otro matanan di awa. Algun di e kasnan tabata kompletamente rondoná pa hardin. Nan tabatin pòrch kaminda hende por a disfrutá di e brisa suave, bentana haltu pa ventilashon i hopi kamber, entre nan un komedor grandi i kamber pa e sirbientenan.

Tur e kosnan luhoso akí a impreshoná Yosef? Probablemente ku nò. Mas ku tur kos, kisas el  a sinti un soledat inmenso. E idioma, e manera di bisti i di kuida aparensia, i foral e religion di e egipsionan tabata straño p’e. Nan tabata adorá un gran variedat di dios, praktiká spiritismo i magia, i tabata opseshoná ku morto i bida despues di morto. Pero tabatin ún kos ku a yuda Yosef i a pone ku soledat no a kaba kuné. Kiko esei tabata? Beibel ta bisa: ‘Yehova tabata ku Yosef.’ (Génesis 39:2) Kasi sigur Yosef a deshogá su mes na su Dios. Salmo 145:18 ta sigurá nos ku Yehova “ta serka di tur esnan ku ta sklama na dje.” Kiko mas Yosef a hasi pa hala serka di su Dios?

Yosef no a laga tristesa poderá di dje i tabata determiná pa hasi su trabou lo mihó ku e tabata por. Pues Yehova tabatin bon motibu pa bendishon’é, i no a dura muchu ku Yosef a bira un esklabo stimá di su doño nobo. Potifar por a mira ku Yehova, e Dios di Yosef su famia, tabata bendishoná su sirbiente hóben i e bendishonnan akí sin duda a trese mas prosperidat pa Potifar su kas. Ku tempu, Yosef a gana mas konfiansa di su doño, i el a laga tur loke e tabatin na enkargo di e hóben kapas akí.—Génesis 39:3-6.

Yosef ta un ekselente ehèmpel pa hóbennan ku ta sirbi Dios awe. Tin biaha, na skol nan por sinti nan straño, komo si fuera nan ta den un otro mundu, un mundu opseshoná ku spiritismo i ku no tin niun speransa pa futuro. Si bo ta sinti bo asina, kòrda ku Yehova no a kambia. (Santiago 1:17) Ainda e ta serka di hóbennan ku ta leal i ku ta traha duru pa agrad’é. E ta bendishoná nan rikamente i lo e bendishoná bo tambe.

Entretantu, añanan a pasa, i segun e relato Yosef a madurá. El a bira un hòmber ku “bon tipo i bon aparensia.” E palabranan ei ta indiká ku peliger tabata lur tras di porta, ya ku hopi biaha personanan ku tin un aparensia atraktivo ta hala atenshon di hende ku mal intenshon.

E kasá di Potifar no por a kita su bista for di Yosef

YOSEF “NO TABATA SKUCH’É”

Yosef a konsiderá lealtat importante. Pero e kasá di Potifar nò. Nos ta lesa: “E esposa di su shon tabata wak Yosef ku deseo i el a bisa: ‘Drumi ku mi.’” (Génesis 39:7) Akaso Yosef a sinti e tentashon pa aseptá e proposishon inmoral di e muhé pagano akí? Wèl, Beibel no ta duna nos ningun motibu pa kere ku Yosef no tabata sinti e deseonan normal di hubentut. Tampoko Beibel no ta bisa ku e muhé akí tabata mahos. Yosef lo a gaña su mes, pensando ku su doño nunka lo no haña sa? Ademas, un afèr ku e kasá mimá di un ofisial di korte riku i poderoso lo por a dun’é benefisionan material. Akaso esei a tent’é pa aseptá e proposishon di e muhé?

 En realidat, nos no por sa tur loke a pasa den Yosef su kabes. Pero, loke sí nos sa ta loke tabatin den su kurason. Esaki nos por mira klaramente na loke el a kontestá e muhé: “Mira, ku mi akinan mi shon no ta preokup’é ku nada den kas, i el a pone tur loke ku e tin na mi enkargo. No tin ningun hende mas haltu den e kas akí ku ami, i e no a nenga mi nada sino abo so, pasobra abo ta su esposa. Kon anto mi por hasi e maldat grandi akí i peka kontra Dios?” (Génesis 39:8, 9) Nos por imaginá ku Yosef a papia kla i ku hopi seriedat. Djis pensa so riba e akto ku e muhé akí tabata ke pa e hasi a molestiá su konsenshi. Dikon?

Manera Yosef mes a bisa, su doño tabata konfi’é. Potifar a laga tur kos di su kas den man di Yosef, eksepto su kasá. Kon Yosef por a traishoná su konfiansa asina? E tabata odia e idea ei. Pero tabatin algu ku el a odia mas ainda: e idea di peka kontra su Dios, Yehova. Yosef a siña kiko Dios ta pensa di matrimonio i lealtat for di su mayornan. Yehova mes a instituí e promé matrimonio i a bisa bon kla kiko e ta eksigí di parehanan kasá. Nan mester a keda huntu i bira “ún karni.” (Génesis 2:24) Hende ku a purba di kibra e union akí a kore e riesgo di lanta e rabia di Dios. Por ehèmpel, e hòmbernan ku a hera di drumi ku e kasá di Isak i ku e kasá di Abraham—Yosef su wela i su bisawela—a skapa na wowo di angua di basta problema. (Génesis 20:1-3; 26:7-11) Yosef a siña e lès ei masha bon i tabata determiná pa biba segun e prinsipio ei.

E kasá di Potifar no a gusta niun tiki loke el a tende. Esta tribí e katibu ei tabata! Figura bo ku el a nenga su proposishon i a asta bisa ku esei ta un “maldat grandi”! Apesar di esei, e muhé a sigui insistí. Kisas el a sintié ofendí i esei a hasié mas desididu ainda pa haña loke e tabata ke. Esei ta e mesun aktitut ku Satanas tabatin! E tambe a faya ora el a purba di hinka Hesus den tentashon, i en bes di legumai e asuntu, Satanas a djis warda pa “un otro momento oportuno.” (Lukas 4:13) Pues, hende fiel mester ta determiná pa keda firme, meskos ku Yosef. Maske e situashon a sigui “dia tras dia,” Yosef no a sede. Beibel ta bisa ku Yosef “no tabata skuch’é pa drumi kuné.” (Génesis 39:10) Ma Potifar su kasá tabata determiná pa sedusié.

El a skohe un momento ku niun di e sirbientenan no tabata na kas. E tabata sa ku Yosef mester bini paden pa hasi su trabounan. Ora el a drenta, e kasá di Potifar a mira su chèns. El a kue Yosef su paña tene i a rog’é un biaha mas: “Drumi ku mi!” Yosef a reakshoná mesora. El a purba di kita bai, pero e muhé tabatin su paña duru tené. Yosef a ranka su mes for di su garanan i a kore bai pafó! E muhé a keda ku e paña den su man.—Génesis 39:11, 12.

Esaki ta laga nos kòrda riba e konseho inspirá ku apòstel Pablo a duna: “Hui di fornikashon.” (1 Korintionan 6:18) Ki un bon ehèmpel Yosef a pone pa tur kristian berdadero! Tin biaha, den bida nos por haña nos obligá pa trata ku hende ku no tin kunes ku e leinan moral di Dios. Pero esei no kier men ku nos tin ku entregá na mal influensia. Nos tin ku hui di esei, kueste loke kueste.

Den kaso di Yosef, su determinashon a kost’é hopi. E kasá di Potifar tabata ke vengansa. Mesora el a kuminsá grita i pone e otro sirbientenan kore bin wak kiko a pasa. El a bisa nan ku Yosef a purba di viol’é i despues a kore bai ora ku el a grita. E muhé a keda ku e paña di Yosef komo prueba i a warda su kasá yega kas. Ora Potifar a yega, e muhé a ripití e mesun mentira i riba dje a bisa Potifar ku tabata su falta pasobra ta e a trese e estranhero ei den nan kas. Kon Potifar a reakshoná? Nos ta lesa: “Su rabia a lanta”! I el a kue Yosef ser’é den prizòn.—Génesis 39:13-20.

NAN A BUI SU PIANAN

Nos no sa masha kon kos tabata bai den e prizònnan na Egipto den e tempunan ei. Arkeólogonan a haña sí diferente ruina, i nos sa ku e prizònnan tabata un tipo di fòrti i ku nan tabatin sèlnan bou di tera. Despues Yosef a deskribí e lugá ku e palabra “prizòn,” ku literalmente tabata nifiká “e buraku,” loke ta laga nos pensa riba un lugá skur ku ta hasi bo deprimí. (Génesis 40:15) De echo, e buki di Salmo ta bisa ku Yosef a sufri mas maltrato. Nos ta lesa: “Nan a lastimá su pianan  ku bui, i su nèk nan a sera den heru.” (Salmo 105:17, 18) Tin biaha e egipsionan tabata mara e èlebognan di e prezunan tras di nan lomba, i otro prezunan nan tabata mara ku un banchi di heru na nan garganta. Pober Yosef mester a sufri asina tantu sin ku el a hasi nada pa meresé e kastigunan ei!

Es mas, esaki no tabata djis un kontratempu temporal. E relato ta sigui bisa ku Yosef a keda “ayanan den prizòn.” Pues, el a pasa hopi aña den e lugá horibel ei! * I Yosef no tabata sa si algun dia lo e haña su libertat. Segun ku e dianan a para bira simannan, i despues lunanan, kiko a yud’é ku e no a bira desesperá i pèrdè speransa?

E relato ta duna nos e kontesta alentador akí: ‘Yehova tabata ku Yosef i a mustr’é miserikòrdia.’ (Génesis 39:21) Ningun muraya di prizòn, ni bui, ni sèl skur por a stroba Yehova di demostrá su amor leal i miserikòrdia na su sirbidónan. (Romanonan 8:38, 39) Nos por imaginá kon Yosef a deshogá su kurason na su Tata selestial stimá i kont’é tur su angustia den orashon, i kon despues el a sinti e pas i trankilidat ku e “Dios di tur konsuelo” so por duna. (2 Korintionan 1:3, 4; Filipensenan 4:6, 7) Kiko mas Yehova a hasi pa Yosef? Beibel ta bisa ku el a yuda Yosef haña e simpatia di e hefe di prizòn.

Aparentemente, e prezunan tabata haña trabou pa hasi, i Yosef a hasi su bèst. Un biaha mas Yehova tabatin motibu pa bendishoná Yosef. El a traha duru pa kumpli ku tur tarea ku nan a dun’é i a laga sobrá kos den man di Yehova. Ku Yehova su bendishon, Yosef a logra gana e rèspèt i konfiansa di e hefe di prizòn, meskos ku ora e tabata traha na kas di Potifar. Beibel ta bisa: “E hefe di prizòn a pone tur e prezunan ku tabata den prizòn bou di enkargo di Yosef, asina ku e tabata responsabel pa tur loke tabata pasa ayanan. E hefe di prizòn no tabata atendé ku nada ku tabata bou di enkargo di Yosef, pasobra SEÑOR tabata kuné; i kiko ku e tabata hasi, SEÑOR tabata hasi prosperá.” (Génesis 39:22, 23) Ki un konsuelo Yosef mester a sinti ora e tabata mira ku Yehova tabata perkurá p’e!

Yosef a hasi su bèst den prizòn, i Yehova a bendishon’é

Nos por topa situashonnan difísil den bida, kisas asta algun inhustisia kruel, pero nos por siña for di e fe di Yosef. Yehova lo bendishoná nos si nos akudí regularmente na dje den orashon, keda fiel na su mandamentunan i traha duru pa hasi loke ta bon den su bista. Den e kaso di Yosef, Yehova tabatin asta mas bendishon p’e na kaminda, manera nos lo mira den e siguiente artíkulonan di e seri akí.

^ par. 23 Beibel ta indiká ku Yosef tabatin mas o ménos 17 pa 18 aña di edat ora el a bai traha na Potifar su kas i a keda einan sufisiente tempu, kisas algun aña, te ku el a bira un adulto. E tabatin 30 aña di edat ora ku el a sali for di prizòn.—Génesis 37:2; 39:6; 41:46.