Bai na kontenido

Bai na kontenido

Kon pa Yuda Hende Ku Ta Sufri di Problema di Salú Mental

Kon pa Yuda Hende Ku Ta Sufri di Problema di Salú Mental

BEIBEL TA BISA: “Un berdadero amigu ta stima semper; e ta un ruman ku bo por konta kuné den tempu difísil.”—PROVERBIONAN 17:17.

Kiko Esei Ta Nifiká?

Tin biaha, ora un amigu di nos ta sufri di problema di salú mental, nos por sinti ku no tin nada ku nos por hasi pa yud’é. Pero nos ta mustra nos amigu kuantu nos ta stim’é ora nos yud’é trata ku su problema di salú mental.

Kon Esei Por Yuda?

“[Sea] kla pa skucha.”—SANTIAGO 1:19.

Un di e mihó maneranan pa yuda bo amigu ta di skucha ora e ke papia. No sinti ku bo mester reakshoná riba tur loke e bisa. Lag’é sa ku bo ta skuchando i purba di tene kompashon kuné. Purba di tin un mente habrí i no kore saka konklushon òf ta kla pa husga. Kòrda ku e por bisa kos ku e no ègt ke men i ku despues e por lamentá.—Yòb 6:2, 3.

“Papia palabranan di konsuelo.”—1 TESALONISENSENAN 5:14.

Bo amigu por ta sufri di ansiedat, òf e por ta luchando ku e sintimentu ku e no ta bal nada. Ora bo sigur’é ku bo ta stim’é, bo por konsol’é i anim’é, asta si bo no sa eksaktamente kiko pa bisa.

“Un berdadero amigu ta stima semper.”—PROVERBIONAN 17:17.

Ofresé yudansa práktiko. En bes di asumí ku bo sa kon pa yuda, puntra kiko bo por hasi. Si ta difísil pa bo amigu splika bo kiko e tin mester, purba di sugerí algu práktiko ku boso por hasi huntu, manera bai kana. Òf bo por ofresé pa hasi kompra, yuda ku limpiesa òf algu otro.—Galationan 6:2.

“Tene pasenshi.”—1 TESALONISENSENAN 5:14.

No ta semper bo amigu lo ta kla pa papia. Laga bo amigu sa ku lo bo ta kontentu pa skuch’é ora e tin gana di papia. Pa motibu di su malesa, bo amigu por bisa òf hasi algu ku ta hùrt bo. E por kanselá plan òf e por tin mal beis. Tene pasenshi i ser komprensivo segun ku bo ta dun’é e yudansa ku e tin mester.—Proverbionan 18:24.

Bo Amigu Lo Benefisiá di Bo Yudansa

“Mi ta hasi sigur ku mi ta un amiga ku semper e por papia kuné. Aunke mi no tin solushon pa su problemanan, semper mi ta purba di skucha kiko e tin di bisa. Tin biaha, ta djis un hende e mester pa skuch’é, i e ta sintié mihó.”—Farrah, a kende su amiga ta sufri di problema di komementu, ansiedat i depreshon severo.

“Un di mi amiganan ta masha amabel i positivo. El a invitá mi pa bin kome un kuminda dushi na su kas. E tabata masha amoroso, i esei a hasié fásil pa mi ekspresá mi sintimentunan. Esei a animá mi mashá!”—Ha-eun, kende ta sufri di depreshon severo.

“Ta hopi importante pa nos tene pasenshi. Ora mi esposa hasi algu ku ta pone mi rabia, mi ta kòrda mi mes ku ta su malesa ta pon’é hasi esei. Esei ta yuda mi pa mi no rabia i pa mi ta mas komprensivo kuné.”—Jacob, kende su esposa ta sufri di depreshon severo.

“Mi esposa ta un gran fuente di apoyo i konsuelo pa mi. Ora ansiedat ta dominá mi, nunka e no ta fòrsa mi pa hasi algu ku mi no tin gana di hasi. Tin biaha, esei ke men ku e no ta haña oportunidat pa hasi loke e tin hopi gana di hasi. Mi ta ègt apresiá su generosidat i tur e sakrifisionan ku e ta hasi pa mi.”—Enrico, kende ta sufri di ansiedat.

a A kambia algun nòmber.