Bai na kontenido

Bai na kontenido

Kon pa Vense Sintimentu di Insiguridat

Kon pa Vense Sintimentu di Insiguridat

NO TIN nada mas indefenso ku un bebi resien nasí. Tempu nos tabata bebi, nos tabata dependé kompletamente di nos mayornan. Ora nos a siña kana, nos tabata topa hende grandi ku, na moda di papia, tabata parse gigante. Nos tabatin miedu di nan i tabata kore bai skonde serka nos mayornan. Pero, nos tabata sinti nos safe ora nos a kue man di nos mama òf tata tene.

Durante nos infansia, nos bienestar tabata dependé di e amor i apoyo di nos mayornan. Ora nos a realisá ku nan ta stima nos, nos a sinti nos safe. I ora nan tabata sigurá nos ku nos tabata hasi bon, nos tabata sinti nos mas sigur i tabata bai bon den bida.

Segun ku nos tabata krese, nos bon amigunan tambe tabata laga nos sinti nos mas sigur. Nos tabata sinti nos kómodo ora nos tabata huntu ku nan, i p’esei nos no tabatin tantu miedu di bai skol.

Ta klaru ku esei ta e infansia ku tur hende lo kier tabatin. Lamentablemente, ta difísil pa algun hóben haña bon amigu, i tin hopi mucha ku no ta haña sufisiente atenshon di nan mayornan. Melissa * a bisa: “Kada biaha ku mi mira potrèt di famianan ku ta ègt uní i ku ta hasi kos huntu, mi ta pensa den mi mes: ‘Mara mi tambe tabatin un famia asina tempu mi tabata mucha.’”

KONSEKUENSIANAN DI A LANTA KU SINTIMENTU DI INSIGURIDAT

Kisas bo no tabatin muchu konfiansa den bo mes tempu ku bo tabata krese; podisé ta pasobra bo no tabata haña sufisiente amor i apoyo di bo mayornan. Òf kisas bo ta kòrda kon bo mayornan tabata pleita ku otro konstantemente, loke finalmente a hiba na nan divorsio, i kisas bo ta asta kulpa bo mes pa esei. Òf pió ainda, podisé bo a sufri maltrato verbal òf físiko na man di un di bo mayornan.

Ki efekto esei por tin riba un mucha ku ta sinti su mes insigur? Wèl, algun di nan ta kuminsá usa droga òf bebe di mas ora nan bira tiner. Otronan ta drenta den gang djis pa nan sinti ku nan ta pertenesé na un grupo. Hóbennan ku ta sinti nan insigur ta kore drenta den un relashon romántiko en buska di amor i kariño. Pero mayoria di biaha e relashonnan akí no ta dura mashá, i ora nan kibra, e hóbennan akí ta sinti nan mas insigur ainda.

Asta tinernan insigur ku a logra di keda leu for di e tipo di kosnan ei por krese ku un kompleho di inferioridat. Ana a bisa: “Mi tabata konvensí ku mi no tabata sirbi pa nada, pasobra mi mama tabata bisa mi esei kada bes. Ku ami ta kòrda, nunka e no a duna mi un kòmplimènt òf kariño.”

No ta e manera ku nos a lanta so por kousa insiguridat. Un divorsio troumátiko, edat avansá òf asta preokupashon tokante nos aparensia por laga nos sinti nos insigur. Sea kual sea e kousa, e por kita nos felisidat i daña nos relashon ku otro hende. Kiko nos por hasi pa vense e sintimentunan ei?

DIOS TA STIMA NOS

Nos por ta sigur ku nos no ta nos so. Nos tur tin un persona ku no solamente por sino tambe ke yuda nos, esta, Dios mes.

Mediante profeta Isaías, Dios a bisa: “No tene miedu, pasobra mi ta ku bo; no desmayá, pasobra mi ta bo Dios. Lo mi fortalesé bo, sí, lo mi yuda bo, sí, lo mi sostené bo ku mi man drechi di hustisia.” (Isaías 41:10, 13) Ta un konsuelo pa sa ku den un sentido figurativo Dios ke tene nos man. Pues nos no tin motibu pa sinti nos mes anshá!

Beibel ta papia di algun sirbidó di Dios ku a sinti nan mes anshá pero ku a siña ‘tene e man’ di Dios. Por ehèmpel, Ana, e mama di Samuel, a sinti ku e tabata un frakaso ya ku e no por a haña yu, i pa e motibu ei e mester a soportá chèrchi di otro hende. Komo resultado, Ana a pèrdè su apetit i tabata yora hopi. (1 Samuel 1:6, 8) Pero despues ku el a deshogá su mes serka Dios, e no tabata angustiá mas.—1 Samuel 1:18.

E salmista David tambe a sintié insigur na diferente okashon. Pa hopi aña, Rei Saul tabata busk’é pa mata. Aunke David a skapa diferente biaha, algun biaha el a sinti su mes manera hogá den tur su problemanan. (Salmo 55:3-5; 69:1) Apesar di esei, el a skirbi: “Na pas lo mi bai drumi i pega soño, pasobra ta abo so, o SEÑOR, ta hasi mi biba den siguridat.”—Salmo 4:8.

Tantu Ana komo David a tira nan problemanan emoshonal riba Yehova, i nan a sinti ku Yehova a yuda nan. (Salmo 55:22) Kon nos por hasi meskos awe?

TRES PASO PA SINTI NOS MES MAS SIGUR

1. Mira Yehova komo bo Tata i siña konfi’é.

Hesus a urgi nos pa siña konosé su Tata, “e úniko Dios berdadero.” (Huan 17:3) Apòstel Pablo a sigurá nos ku “e no ta masha leu for di kada un di nos.” (Echonan 17:27) P’esei, Santiago a bisa: “Hala serka Dios, i lo e hala serka boso.”—Santiago 4:8.

E echo ku nos sa ku nos tin un Tata den shelu ku ta stima nos i ku ta kuida nos ta un paso importante pa vense sintimentu di insiguridat. Ta bèrdat ku por tuma tempu pa nos haña e konfiansa ei, pero hopi hende a mira ku ta nèt esei ta yuda nan. Caroline a bisa: “Ora mi a siña konosé Yehova komo mi Tata, porfin mi tabatin un persona ku mi por a konta tur mi sintimentunan di mas profundo. Esei a duna mi un gran alivio.”

Rachel ta kòrda: “Ta Yehova tabata esun ku a yuda mi sinti mi sigur ora m’a keda mi so sin mi mayornan. Mi por a papia kuné i pidié yuda mi ku mi problemanan. I el a yuda mi.” *

2. Buska un famia spiritual.

Hesus a siña su disipelnan pa mira otro komo ruman. El a bisa: “Boso tur ta ruman.” (Mateo 23:8) E tabata ke pa su berdadero disipelnan stima otro i bira loke nos por yama un famia spiritual grandi.—Mateo 12:48-50; Huan 13:35.

E kongregashonnan di Testigunan di Yehova ta hasi tur nan esfuerso pa duna apoyo, kariño i konsuelo na ken ku mester di esei, manera un berdadero famia lo hasi. (Hebreonan 10:24, 25) Hopi hende ta haña ku e reunionnan di kongregashon por sirbi komo un ungwento ku por kura nan heridanan emoshonal.

Eva ta kòrda: “Mi tabatin un amiga masha spesial den mi kongregashon ku tabata komprondé e doló ku mi tabata sinti. E tabata skucha mi, lesa Beibel pa mi i hasi orashon ku mi. El a hasi sigur ku mi no tabata mi so, i el a yuda mi deshogá mi mes. Danki na su yudansa, mi a kuminsá sinti mi mas sigur.” Anto Rachel a agregá: “Mi a haña ‘mama i tata’ den e kongregashon. E rumannan a ègt laga mi sinti ku nan ta stima mi i a laga mi sinti sigur.”

3. Mustra amor i bondat na otro hende.

Amor i bondat ta yuda un persona haña amistat duradero. Hesus a bisa: “Tin mas felisidat den duna ku den risibí.” (Echonan 20:35) I nos lo ripará ku mas amor nos duna, mas amor nos lo haña. Hesus a bisa su disipelnan: “Kustumbrá duna, i hende lo duna boso.”—Lukas 6:38.

Ora nos duna i risibí amor, nos lo sinti nos mes hopi mas sigur. Ta manera Beibel ta bisa: “Amor no ta kaba nunka.” (1 Korintionan 13:8) María a bisa: “Mi sa ku algun di e pensamentunan negativo ku mi tin di mi mes no tin base. Ora mi yuda otro hende i lubidá riba mi mes, e pensamentunan ei no ta pasa mes den mi mente. Semper mi ta sinti mi satisfecho ora mi yuda otronan.”

UN MUNDU SIGUR

E pasonan ku nos a menshoná anteriormente no ta un ‘fórmula mágiko’ ku lo duna nos alivio mesora, pero nan por hasi un gran diferensia sí. Caroline a atmití: “Ainda mi sa sinti mi insigur. Pero awor mi tin un mihó sentido di balor propio. Mi sa ku Dios ta interesá den mi, i mi tin hopi amigu será ku tambe ta laga mi sinti mi sigur.” Rachel ta pensa meskos. E ta bisa: “Ratu ratu mi ta sinti mi hopi tristu. Pero mi tin mi rumannan spiritual ku mi por pidi konseho. Nan ta yuda mi keda ku un aktitut positivo. I riba tur kos, mi tin un Tata den shelu ku mi por papia kuné tur dia. I esei ta tur loke mi mester.”

Beibel ta deskribí un mundu nobo, kaminda nos tur lo sinti nos sigur

Pero tin un solushon definitivo na bista. Beibel ta deskribí un mundu nobo, kaminda nos tur lo sinti nos sigur. E Palabra di Dios ta primintí nos: “Kada un di nan lo sinta bou di su palu di wendrùif i bou di su palu di figu, i ningun hende lo no spanta nan.” (Mikéas 4:4) Na e tempu ei, niun hende lo no laga nos sinti nos insigur ni hasi nos daño. Asta nos lo lubidá kualke kos di pasado ku a troumatisá nos. (Isaías 65:17, 25) Dios i su Yu, Kristu Hesus, lo trese berdadero hustisia. Komo resultado, pa semper lo tin pas i siguridat.—Isaías 32:17.

^ par. 5 A kambia tur nòmber.

^ par. 21 Testigunan di Yehova ta duna kurso di Beibel grátis na hende ku ke hala serka Dios.