Mbwenu shi Baibuli Ekahindurwamu?
Ngaaha. Ebihandiiko ebya ira nibyoreka ngu Baibuli terahindwiremu n’obu eraabe ekoporoirwe emirundi mingi aha bintu erikurahuka kusiisikara.
Eki shi nikimanyisa ngu abakopoorozi bakakoramu enshobe?
Ebihandiiko bya Baibuli ebya ira bibaasize kubonwa. Bimwe aharibyo biriho ebitarikushushana, ekirikworeka ngu omu kukopoorora bakakoramu enshobe. Enshobe ezo ti z’amaani munonga kubaasa kuhindura amakuru g’obutumwa. Kwonka enshobe ezimwe babaasize kuzishoboorora, na munonga ezirikubaasa kuhindura amakuru g’obutumwa bwa Baibuli. Yetegyereze eby’okureeberaho bibiri ebi:
Omuri 1 Yohaana 5:7, envunuura ezimwe eza Baibuli eza ira harimu ebigambo ebi “omu iguru, Tataitwe, Kigambo, n’omwoyo gurikwera, kandi bonshatu aba n’omuntu omwe.” Kwonka, ebihandiiko ebirikwesigwa nibyoreka ngu ebigambo ebi bikaba bitari omu byahandiikirwe eby’okubanza. Bikongyerwamu bwanyima. a N’ahabw’ekyo, envunuura ez’ebiro ebi, tizirikutamu ebigambo ebyo.
Eiziina rya Ruhanga riri omu bihandiiko ebya ira emirundi enkumi n’enkumi. Kwonka, envunuura za Baibuli enyingi zikarihaanisa n’ebitiinisa nka “Mukama” nari “Ruhanga.”
Nituhamya tuta ngu tiharikwija kujumburwa ezindi enshobe nyingi?
Hati, ebihandiiko bingi ebirikuhwera kurahuka kureeba enshobe okukira ira bibaasize kuboneka. b Ebijumbwirwe nibyoreka ki aha bikwatiraine na Baibuli okuba ehikire hati?
Omucondooza William H. Green arikugamba aha Byahandiikirwe eby’Oruheburaayo (“Endagaano Enkuru”), akagira ati: “Nitubaasa kugamba tutarikutiina ngu ebi nibyo bihandiiko bya ira ebyahandiikirwe gye.”
Omucondooza wa Baibuli F. F. Bruce arikugamba aha Byahandiikirwe eby’Orugriika, nari “Endagaano Ensya,” akagira ati: “Hariho obuhame bwingi oburikworeka ngu ebihandiiko by’Endagaano Ensya bihikire, kandi tihaine orikubihakanisa.”
Sir Frederic Kenyon, akeetegyereza amaani g’ebihandiiko ebi, reero yaagira ngu omuntu “naabaasa kukwata Baibuli omu ngaro ze agambe atarikutiina nari atarikutimwimwa ngu buzima aine Ekigambo kya Ruhanga, eki yaahaire abantu ekirinzirwe gye kumara ebyasha n’ebyasha.”
Ni nshonga ki ezindi ezirikutureetera kuhamya ngu Baibuli ekahandiikwa gye terimu nshobe?
Abakopoorozi ba Baibuli Abayudaaya n’Abakristaayo bakarinda ebyahandiikirwe ebirikusheeshuura enshobe z’amaani ezaakozirwe abaheereza ba Ruhanga. c (Okubara 20:12; 2 Samueli 11:2-4; Abagalatia 2:11-14) Kandi, bakarinda n’ebyo ebyabaire nibigamba aha bugomi bw’eihanga ry’Abayudaaya, baayoreka n’enyegyesa ezi abantu baataireho. (Hosea 4:2; Malaki 2:8, 9; Matayo 23:8, 9; 1 Yohaana 5:21) Ahabw’okukopoorora gye ebyahandiikirwe, bakooreka ngu n’abeesigwa kandi ngu nibaha Ebigambo kya Ruhanga ekitiinisa.
Mbwenu shi n’eky’oburyo kugira ngu Ruhanga niwe yaahandiikiise Baibuli, kandi ngu akaba naija n’okurinda gye obutumwa byayo? d (Isaaya 40:8; 1 Petero 1:24, 25) Kandi, akaba atagyendereire ngu egasire abantu aba ira bonka kureka n’aba hati. (1 Abakorinso 10:11) Nangwa, ‘byona bikahandiikwa kutwegyesa, ngu tubone kugira amatsiko ahabw’okugumisiriza, n’ahabw’okuhuumurizibwa Ebyahandiikirwe ebyo.’—Abarooma 15:4.
Yesu n’abakuratsi be bakajuriza ebiri omu Byahandiikirwe eby’Oruheburaayo batarikutiina ngu ebyahandiikirwe ebyo ebya ira birimu enshobe.—Luka 4:16-21; Ebyakozirwe 17:1-3.
a Ebigambo ebyo tibirikushangwa omu bihandiiko bya Codex Sinaiticus, Codex Alexandrinus, Vatican Manuscript 1209, original Latin Vulgate, Philoxenian-Harclean Syriac Version, nari Syriac Peshitta.
b Nk’eky’okureeberaho, ebihandiiko erikurenga 5,000 eby’Orugriika ebirikumanywa nk’Endagaano Ensya, nari Ebyahandiikirwe eby’Orugriika bibaasize kujumburwa.
c Baibuli terikworeka ngu abu Ruhanga yaakoreise kuhandiika Baibuli tibarakozire enshobe. Neegamba gye butunu eti: ‘Tihariho muntu otarikucumura.’—1 Abagabe 8:46.
d Baibuli neegira ngu n’obu Ruhanga ataragambire buri kigambo ekiine kuhandiikwa, akahabura ebiteekateeko by’abahandiiki.—2 Timoseo 3:16, 17; 2 Petero 1:21.