Skip to content

Skip to table of contents

“Mahafagi” e Tohi Vakai i Tuai

“Mahafagi” e Tohi Vakai i Tuai

Ko e vala he Ein Gedi ne vela kua nakai maeke ke totou tali mai he moua he 1970. Ko e matini 3-D kua fakakite ne haia he tohi vakai nei e vala he tohi a Levitika, putoia e higoa he Atua

KE HE 1970, ko e tau tagata keli kelekele ne keli hake e tohi vakai ne vela i Ein Gedi, i Isaraela, tata atu ke he kaukau he faahi lalo he Tahi Mate. Moua e lautolu e tohi vakai he keli hake e sunako ne vela he afi he mogo ne moumou e maaga, liga he senetenari ke onoaki V.N. Ne vela lahi e tohi vakai ti uka ke totou; nakai maeke foki ke veveu neke malona. Ka e fakaaue ke he puhala he matini 3-D ati maeke e tohi vakai ke “mahafagi.” Lagomatai he digital imaging software foou ati maeke a tautolu ke totou ai.

Ko e heigoa ne fakakite he matini nei? Ko e tohi vakai ko e vala he Tohi Tapu. Ne tu ai e falu kupu tohi mai he kamataaga he tohi a Levitika. Putoia he tau kupu nei e higoa he Atua ke he vagahau Heperu, ne fakaaoga e Tetragrammaton. Ko e mouaaga nei ne liga he vahāloto he 50 V.N. mo e 400 V.N., ti eke ai mo tohi vakai tuai lahi he Tohi Tapu Heperu ne moua tali mai he tau tohi fakamau tuai he Qumran. “Ato maeke ke totou e vala he Ein Gedi he Levitika,” tohi e Gil Zohar he The Jerusalem Post, “ne leva lahi e moua he Tau Tohi Vakai he Tahi Mate (liga mai he 100 F.V.N.) ato moua e tohi fakamau tuai Aleppo Codex (liga mai he 930 V.N.).” Hagaao ke he tau pulotu, ko e tohi vakai nei ne mahafagi kua fakakite ko e tohi Masoretic he Torah “kua nakai hiki ke he loga e tau tau, ti ko e tau mena hepe he tau tagata lagaki kua nakai hiki e tohi.”