Ba tɛnɛ mɛ ka ya ni

Ngbangɔ mangbi na siãsi?

Ngbangɔ mangbi na siãsi?

Gbinya ti ya Ngbangɔ

 Ĩi, ta Ngbangɔ du buku ti siãsi ma, Kanda ngoi mɛ ni ndo tɛnɛ tɛnɛ ti siãsi ko ando tɛnɛ bɛta tɛnɛ. Ba aselɛlo mɛ ndo fa ya Ngbangɔ mangbi na siãsi, wa ni tɛnɛ nga tɛnɛ ti siãsi na seni nvɛ̃ni, kanda azi mɛndó na dungɔ lɛ ngɛ̃́ na ngoi mɛndó ando su na Ngbangɔ ko, ala ndó na dangɔ bɛ mɛndɛ̃.

  •   Alindó aye zu lingɔ. (Ebandeli 1:1) Kanda ambaye gba ti gã ndo tɛnɛ ya ta alindó aye zu lingɔ ma, adu ye kɔi mɛ asi kilikili la alɛkɛ tɛrɛ lo na bɛ lo. Azi ti Babilɔnɛ ndo hũndó ya anzapa mɛ ali aye zu alo kaya ngu sɛ ti kotani. Mbaye mɛndɛ̃ ndo tɛnɛ ya para kɔi la asi na aye zu.

  •   Ndia mɛ Nzapa kpã la ndo dɔ̃ nɔ na aye zu, Kanda ta gwɛ̃ tɛ anzapa la ndo dɔ̃ ni na nɔ ma. (Yobo 38:33; Yirimia 33:25) Ambaye ti akɔdɔrɔ ndɛ̃ ndɛ̃ ndɛ̃ ndo tɛnɛ ya, ta azi lengbi ti lingɔ ye kɔi ma se du ya lo mɛ ndo si na bɛ lo asi na la bere aye ti kpɛ̃nɛ mɛ anzapa niko ndo li.

  •   Ta sese dɔ lo ndo ye kɔi ma. (Yobo 26:7) Azi gba ti ngoi ti gã ndo dandó bɛ la ya, sese du kpangbala wa ni dɔ lo na ndo koko gbógbólo zo, vonga ngu bere nako kɔi.

  •   Ngoi mɛ lá ndo sũ ndo kota ngu ando ngundu mabere gulu ndo ma ndozu wa na gesi ando li ya ngu ni. (Yobo 36:27, 28; Mosakoli 1:7; Yisaya 55:10; Amose 9:6) Azi ti Grɛkɛ ndo dandó bɛ la ya kota ngu kɔi mɛ ka gbɛ sese la ndo si na akota ngu nga na angu ti yakere yakere mɛ e ndo hũ, ala ngbã bondó na dangɔ bɛ la ngaso tee na abulu 1900.

  •   Ahɔtɔ ndo si wa di mina, ahɔtɔ mɛ e ndo hũ ndɛ ndó uzu ka gbɛ ngu. (Nzembo 104:6, 8) Kanda ambaye gba ndo pa ya ahɔtɔ mɛ e ndo hũ ni ndɛ ko, anzapa ndó la ali ni.

  •   Dungɔ vuruni ndo bata sãte tɛ e. Ndia mɛndó Yehova hɛ̃ aya Izraɛlɛ ndo fandó ye mɛ ala lengbi ti lingɔ se du ya ala pɔtɔ kinda; a tɛnɛ nga ya se zo gã ngã mɛ alengbi ti gbɔ̃ngɔ azi mɛndɛ̃ ko, ayɔ ya akpã lo katɛ na bɛ lo; a di tɛnɛ ngandó ya ala gɛ̃ du vĩ na hiɔ̃ tɛ la. (Balevi 11:28; 13:1-5; Kolimbola Mibeko 23:13) Na ngoi mɛndó Yehova hɛ̃ ndia niko hɛ̃ aya Izraɛlɛ ko, azi ti Ezipito ndo bombindó hiɔ̃ na yɔrɔ ko akpã lɛ kã.

Ngbangɔ ndo tɛnɛ nvɛ̃nɛ na lo mɛ ba siãsi na ya atɛnɛ mɛndɛ̃?

 Se zo manda Ngbangɔ na seni ko, lo na hũngɔ ya ta ni ndo tɛnɛ nvɛ̃nɛ ma. Ba ambanga lo mɛndɛ̃ mɛ ndo to azi ti nɛngɔ ya ala ti na dangɔ bɛ ya Ngbangɔ ndo tɛnɛ nvɛ̃nɛ na alo mɛ ba siãsi:

 Dangɔ bɛ tɛ azi: Ngbangɔ tɛnɛ ya alindó aye zu bo na pɛ bí mana gɛgɛrɛ

 Bɛta tɛnɛ: Ngbangɔ tɛnɛ ya Nzapa lindó ndozu na tise gã nvɛ̃ni. (Ebandeli 1:1) Abí mana mɛndó Nzapa li na aye zu mɛ mbɛti ti Ebandeli shapitrɛ 1 tɛnɛ tɛnɛ ni ko, adundó ngoi mɛ ta ahĩnga ningangɔ ni ma. Ando ili ngandó ngoi mɛndó li na ndozu na tise ya “bí kɔi.”​—Ebandeli 2:4.

 Dangɔ bɛ tɛ azi: Ngbangɔ tɛnɛ ya ali akɛkɛ na asã uzu ti lá, afa ya uzu ti nɛngɔ ya photosyntese abanda lingɔ kwa.​—Ebandeli 1:11, 16.

 Bɛta tɛnɛ: Ngbangɔ tɛnɛ ya ali lá, kɔi tɛ atongolo ti kotani mɛ ka “ndozu,” uzu ti nɛngɔ ya ali akɛkɛ na asã. (Ebandeli 1:1) Vuru ndo ti lá asindó ge tise na “bí kɔi” bere na ya abí ti uzu mɛndó ali na aye. Na ngoi mɛndó ali na sese mɛ ngu vĩ ni, na “bí” ti taa ti lingɔ aye ko vuru ndo tindó kpengbani na lo mɛ ya photosyntese bandandó lingɔ kwa. (Ebandeli 1:3-5, 12, 13) Na gesi nvɛ̃ni ndó la lá banda sũngɔ ge ndo lɛ sese.​—Ebandeli 1:16.

 Dangɔ bɛ tɛ azi: Ngbangɔ tɛnɛ ya sese ndo gini gunda lá.

 Bɛta tɛnɛ: Mosakoli 1:5 tɛnɛ ya: “Lá ndo si wa lá ndo ti nga, wa ni ndo ga na mbó ka ndo mɛ lo ndo si na ni.” Kanda tɛnɛ niko ndo fa ye mɛ lá ndo li mɛ e ndo hũ ge lɛ sese. Abɛse ndɛ nga ko, zo lengbi ti tɛnɛngɔ ya “lá ndo si” wa “lá ndo ti nga,” kanda lo hĩnga ya bo sese la ndo gini gunda lá.

 Dangɔ bɛ tɛ azi: Ngbangɔ tɛnɛ ya sese kpangbala.

 Bɛta tɛnɛ: Ngbangɔ ndo tɛnɛ tɛnɛ mɛ “ndangɔlɔ ti sese” ti fangɔ “ndo mɛ ɔ yɔngɔlɔ ni ge lɛ sese”; ta ni ye tɛnɛngɔ ya sese du kpangbala bere ni na nsuka ma. (Awa Pangɔ Kwa 1:8) Kwɛ kɔi ta tɛnɛ mɛ “ndangɔlɔ siɔ ti lɛ sese” ndo fa ya sese na andangɔlɔ siɔ ma. Tɛnɛ niko ndo fa bo lɛ sese zu.—Yisaya 11:12; Luka 13:29.

 Dangɔ bɛ tɛ azi: Ngbangɔ tɛnɛ ya gbolo nyɔ sɛrklɛ kɔi (circonférence) adu na kɔ̃nɔngɔ ti ya ni (diametre) fãni taa kanda mezire ni nvɛ̃ni adu pi (π), bere 3,1416.

 Bɛta tɛnɛ: Amezire ti “ngu ti nwa mɛ azingɔni” mɛ a tɛnɛ tɛnɛ ni kaya mbɛti ti 1 Bakonzi 7:23 nga na 2 Ntango 4:2 ni fa ya yɔngɔ ti ya ni adu yangɔti 10 wa “ayɔndó ya kpu mɛ na yɔngɔ ti yangoti sui taa (30) ti nɛngɔ ya agãna na ni zu.” Ngoi mɛndɛ̃ wungɔni a mangbi yakere na amezire ti sãni niko. Alengbi nga ti dungɔ ya gbolo nyɔ sãni niko bere circonférence a fa ya amezire ti ya asãni niko nga na yɔngɔ ti ya ni bere diametre a fa amezire ti kokoni.